Italijanska administracija za zaštitu podataka zatražila je od tehnološke kompanije “TikTok” da pojača svoje mjere za starosnu granicu nakon što se djevojčica ugušila prilikom učešća u izazovu upućenom putem ove društvene mreže.

Administracija za zaštitu podataka, koja je parlamentarno tijelo, uputila je zahtjev “TikToku” da suspenduje profile na kojima ne može da se provjeri starost korisnika.

Italijanski mediji javili su da se djevojčica po imenu Antonela ugušila kaišem u kući u Palermu na Siciliji i da je prebačena u bolnicu nakon što je pronašla sestra.

Ljekari nisu uspjeli da je spase i juče je proglašena mrtvom.

Italijansko pravosuđe i zvaničnici organizacija za zaštitu mladih pokrenule su istrage o okolnostima smrti djevojčice.

Prema navodima medija, ona je učestvovala u izazovu vješanja ili zatamnjenja putem video aplikacije “TikTok” tokom kojeg se učesnici guše i to snimaju telefonima kako bi objavljivali na internetu.

Italijanski dnevnik “Republika” piše da je policija pregledala Antonelin telefon.

Kompanija “TikTok” izrazila je spremnost da pomogne relevantnim vlastima u istrazi.

Gradonačelnik Palerma Leoluka Orlando rekao je da je cijeli grad u šoku i naglasio da je davno trebalo pokrenuti istragu o upotrebi telefona i društvenim medija, posebno u vrijeme pandemije, gdje su ljudi primorani da više komuniciraju digitalnim putem.

Snažne poruke podrške glumicama koje su prijavama za silovanje i seksualno uznemiravanje potresle region, nadjačale su, čini se, one koji im nisu vjerovali, pa su u Bosni i Hercegovini pokrenuti i brojevi na koje se može prijaviti nasilje, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH sprovodi pilot projekat uspostave kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja.

Cilj projekta je da se tokom 2021. godine otvore prva tri krizna centra u zdravstvenim ustanovama lociranim u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, koji će biti dostupni za žrtve silovanja i seksualnog nasilja.

Nakon što je glumica Milena Radulović prijavila svog profesora glume Miroslava Miku Aleksića za silovanje, pokrenuta je čitava lavina ispovijesti o različitim oblicima seksualnog uznemiravanja, koje su šokirale regiju.

Posljednji u nizu novih slučajeva jeste zagrebačka Akademija dramskih umjetnosti, gdje je do juče pristiglo više od 20 prijava za seksualno zlostavljanje.

"Šest se prijava odnosi na ukupno četiri profesora koji se i dalje nalaze u radnom odnosu s Akademijom, dok se ostale prijave odnose na tri penzionisana, jednog pokojnog profesora te jednog bivšeg vanjskog saradnika Akademije. Kao što je moguće zaključiti, neke se prijave odnose na više osoba. Takođe, neke od prijava upozoravaju na ukorijenjenost seksističkih i mizoginih metoda rada na različitim odsjecima naše akademije, kao i u kasnijem profesionalnom životu akterki kulturne scene", napisali su u izvještaju nakon sastanka radne grupe, u čijem je sastavu i dekanicaesa Franka Perković Gamulin.

Brojevi na koje žrtve seksualnog uznemiravanja mogu prijaviti nasilnike su: 1265 - Federacija BiH, 1264 - Republika Srpska, 122 - policija.

(N.N.)

Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) poništila izbore u Srebrenici i Doboju, član CIK-a Suad Arnautović podsjetio je da ta institucija ima prvostepenu nadležnost za odlučivanje o prigovorima uloženih zbog kršenja izbornih pravila.

Kako je pojasnio u razgovoru za Fenu, pojedini politički dužnosnici u Bosni i Hercegovini ocijenili su da će na ponovljenim lokalnim izborima biti isti izborni rezultati, ali CIK ne djeluje na takav način kakvi će biti rezultati nego ocjenjuje da li je došlo do povrede pravila izbornog procesa.

"U obje izborne jedinice Srebrenica i Doboj uočili smo veliki broj povreda pravila izbornog procesa i nemogućnosti ostvarivanja izbornog prava određenih učesnika u izbornom procesu, a prije svega posmatrača izbornog procesa kao i nekih učesnika", podvukao je Arnautović.

Prema procedurama svi koji misle da im je povrijeđeno pravo mogu uložiti žalbu protiv ovakve odluke CIK-a Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine, a rok za žalbu ističe danas te su svi učesnici u izbornom procesu (birači ili politički subjekti) mogli uložiti žalbu kako je propisano Izbornim zakonom.

Taj odjel Suda nadležan je da odlučuje po žalbama na odluke CIK-a, a žalbe se podnose preko CIK-a u roku od dva dana, dok je Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine dužan donijeti odluku u roku od tri dana od dana prijema.

Stoga je Arnautović izrazio očekivanje da će sljedeće sedmice biti završene odluke Suda Bosne i Hercegovine te će se adekvatno tome poduzimati daljnje mjere.

Ipak, ako odluke CIK-a ostanu ovakve kada je u pitanju Srebrenica i Doboj o poništavanju izbora, oni će se ponovo provesti na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima. Izbori će biti provedeni na dan koji odredi CIK, a najkasnije 14 dana od dana pravosnažnosti odluke CIK-a o poništavanju izbora.

Na pitanje da li će doći do promjene sastava biračkih odbora, imajući u vidu da se veliki broj prigovora odnosi upravo na rad tih odbora, Arnautović kaže da ne zna kako će o tome odlučivati CIK, ali je najavo da će on zahtijevati izmjenu sastava biračkih odbora.

Kaže da za takav zahtjev ima racionalno utemeljenje jer smatra da isti članovi biračkih odbora ne mogu ponovo organizirati izbore tamo gdje su oni poništeni.

"Onaj ko je već pravio greške takvog obima da su one uzrokovale poništavanje izbora, takvi članovi ne mogu ponovo provoditi izborni proces. Moj zahtjev će ići u tom smjeru, ali vidjet ćemo šta će CIK u vezi s tim odlučiti", istaknuo je Arnautović.

Izbori u Travniku i Ustikolini

Kada su u pitanju izbori u Travniku, oni će biti prijevremeni zbog situacije da je kandidat za načelnika te općine preminuo tokom izbornog dana, a za Općinu Ustikolina-Foča izabrani kandidat preminuo je prije nekoliko dana.

U pitanju je drugačiji karakter izbora i tu će biti organizirani prijevremeni izbori u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa odnosno prestanka mandata. Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja ne smije proteći manje od 30 niti više od 90 dana.

Kako je Arnautović pojasnio, s obzirom na to da su kandidati preminuli, politički subjekti moći će dostaviti nove kandidate i bit će otvoren postupak prijave i ovjere političkih subjekata kao da su novi izbori, ali će mandat onoga ko bude izabran trajati do isteka tekućeg mandata.

To znači da će mandat načelnika koji bude izabran na prijevremenim izborima teći paralelno sa svim ostalim načelnicima koji su izabrani 15. novembra 2020. godine.

Verbalni napadi na članove CIK-a

Član CIK-a Suad Arnautović osvrnuo se i na napade pojedinih političkih predstavnika u Bosne i Hercegovine na članove Centralne izborne komisije.

Napomenuo je da su članovi CIK-a u svom radu dužni pridržavati se principa nezavisnosti i nepristrasnosti i ni jedan od njih ne može učestvovati u donošenju odluka u slučajevima kada može doći u sumnju njegova sposobnost da djeluje na nepristrasan način.

"Iz dosadašnje prakse pokazali smo da smo nepristrasni i nezavisni u svom radu i tako ćemo i nastaviti bez obzira što smo izloženi ogromnom broju različitih vrsta pritisaka od toga da nam se podnose neutemeljene krivične prijave do toga da nas se vrijeđa na personalnoj osnovi", kazao je Arnautović.

Tvrdi da su članovima CIK-a na čelo stavljene mete zbog tvrdnji da pripadaju nekome, a upotrebljava se ksenofobni rječnik i govor mržnje i koji je potpuno neprimjeren u multietničkom i multikulturnom društvu.

Izrazio je očekivanje da će javno mnijenje te nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava odgovoriti na adekvatan način i stati u odbranu pojedinih članova CIK-a koji su izloženi napadima.

Pogotovo je to prisutno, ističe, od marta 2020. godine kada je došlo do strukturnih promjena u sastavu Centralne izborne komisije (CIK), jer podsjeća da su pojedine političke snage čak pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija problematizirale sastav CIK-a.

"Iako je za bilo koju vrstu izražavanja nezadovoljstva na sastav i rad CIK-a nadležan Sud Bosne i Hercegovine te ako se ocijeni da se radi o pristrasnom radu to je potrebno osujetiti preko Suda, a ne zloupotrebljavati najviše javne i državne pozicije s koje djeluju i vrijeđali članove CIK-a", stava je Arnautović.

Očito je da sadašnji sastav CIK-a, kaže Arnautović, djelujući profesionalno i nezavisno ne odgovara pojedinim političkim subjektima te smatra da će zbog toga napadi i pritisci biti još i veći kako se budu približavali Opći izbori 2022. godine, ali se nada da će CIK nastaviti djelovati na principima nezavisnosti i nepristrasnosti.

(klix.ba)

PERO:IDEMO U PLANINE!

Prelistajte novi katalog!

U PERO kataloguzamjesecjanuar i februaročekuje Vas velikozimskosniženje u svim PERO poslovnimcentrima.

Aktuelnu akcijsku i redovnu ponudu svih odjela možete potražiti u Podružnici Maglaj, na adresi

Liješnica bb

ili kupujte onlineputem PERO web shopa!

AKCIJSKA PONUDA VRIJEDI DO 08.02.2021. godine!

PERO kućugradi…

Ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba Zeničko-dobojskog kantona dr. Adnan Jupić rekao je da je epidemiloška situacija u ovom kantonu još uvijek nepovoljna, ali da se u zadnje vrijeme stabilizira.

- U zadnjih sedam dana imamo 46 novootkrivenih slučajeva. Ranije smo sedmično imali i do 300 novih slučajeva, što ukazuje da broj pozitivnih polako opada - rekao je dr. Jupić nakon sjednice Kriznog štaba ZDK-a, navodeći da je u ovom kantonu do sada potvrđeno ukupno 6.682 slučajeva zaraze korona virusom.

Krizni štab izvršio je raspodjelu donacije Evropske unije u zaštitnim odijelima i maskama, kao i donaciju Savezne Republike Njemačke od 1.007 puls oksimetara te pet aparata ventilatora za neinvazivnu ventilaciju. Četiri ventilatora će biti dodijeljen Kantonalnoj bolnici Zenica, a jedan Općoj bolnici Tešanj.

- Donacija iz SR Njemačke je vrlo značajna, jer su puls oksimetri vrlo korisni za tretiranje i praćenje covid pozitivnih pacijenata koji su na kućnom liječenju i to će biti velika pomoć kako našim pacijentima tako i zdravstenom sektoru - rekao je Jupić.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 24.01.2021.(nedjelja) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Doboj-jug
DV 10 kV Škola
Naselja: Matuzići DC, Matuzići Džamija 1 i 2, Kraševo Lug, Kraševo DC 2, Kraševo DC, Kraševo Donje DC, Kraševo 1, Kraševo Gornje, VF Komerc, SENDI, Kraševo Mlin, Kraševo Polje 2, Kraševo Polje, Staro Kraševo i Kraševo Most, od 09:00 do 14:00 sati.

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

U nedjelju, 17.januara 2021. godine Forum mladih Općinske organizacije SDP BiH Tešanj ,nakon ostavke prethodnog predsjednika Foruma, izabrao je na rukovodeće mjesto Mirelu Buljubašić iz Šija.
Mirela Buljubašić je zapažena aktivistica Foruma mladih već 12 godina. Rođena je 25.10.1987. godine u Doboju, svršenica Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, magistrica je Književnosti naroda Bih i b/h/s jezika Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te polaznica različitih edukativnih neformlanih programa.
Novoizabrana predsjednica Foruma mladih  je na čelu ispred tima koji čini Izvršni odbor od još deset mladih ljudi i to: Faruk Srklaović (1996) – student Tehničkog fakulteta; Odsjek za geodeziju, Azelma Halvadžić (1995) – diplomirana politologinja, Samira Bekrić (1997) – diplomirala na fakultetu za Medicinsko – labaratorijsku dijagnostiku, Midhat Ibrahimović (1989) – farmaceutski tehničar, Muhamed Hundur (1990) – diplomirani pravnik, Ernad Hrvić (1995) – mašinski tehničar, Adis Muminović – diplomirani inžinjer građevine, Haris Krdžalić (1996) – student tehničkog menadžmenta i uposlenik firme „OAZA“, Aldin Merdić (1997) – svršenik Gimnazije, Nudžeima Merdić (2001) – studentica saobraćajnog fakulteta.
Također, želimo naglasiti da se u užem rukovodstvu – predsjednica, potpredsjednica i sekretarka- nalaze tri žene čime želimo poslati jasnu poruku da smo tim mladih koji će na terenu pričati o gender i svakom drugom obliku ravnopravnosti u bh.društvu.

Komisija za informisanje OO SDP BiH Tešanj

Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine je u prethodnom razdoblju primila veći broj prijava koje se odnose na kršenje tarife i cjenika premije od autoodgovornosti te je počela sa nadzorom i kontrolom društava za osiguranje i posrednika u osiguranju. 

Zbog izuzetnog društvenog značaja i upoznavanja šire javnosti podsjećaju da je 27.08.2020. godine u Federaciji BiH stupio na snagu Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, a nakon toga i podzakonski akti – Odluka o uvjetima za osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama i Odluka o načinu utvrđivanja tarife premije i cjenika za osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama.

"Prema navedenoj regulativi društva za osiguranje u Federaciji BiH, koja se bave obveznim osiguranjima u saobraćaju, dužna su, donijeti i u potpunosti primjenjivati premijski sistem s jedinstvenim osnovicama funkcionalne premije osiguranja za obvezna osiguranja u prometu"

Dakle, na području obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti na snazi je administrativno određivanje cijena premije za sva društva koja posluju na teritoriju Federacije BiH i prilikom zaključivanja ove vrste ugovora o osiguranju nisu dozvoljeni bilo kakvi popusti i benefiti koje društva za osiguranje nude osiguranicima prilikom sklapanja istih.

Ističu da je Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine u prethodnom razdoblju zaprimila veći broj prijava koje se odnose na kršenje tarife i cjenika premije te je, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja, aktivno počela sa nadzorom i kontrolom društava za osiguranje ali i drugih subjekata koji zauzimaju svoje učešće na tržištu osiguranja (posrednika u osiguranju).

"Pored rada na ovim prijavama Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine u 2021. godini kreće i u redoviti nadzor svih društava za osiguranje s posebnim naglaskom na ovu problematiku", napominju iz Agencije.

Pravni subjekti koji nude usluge osiguranja od automobilske odgovornosti prema trećim osobama su apsolutno upoznati da svako odstupanje od usvojenih tarifa i cjenika premije, u bilo kojem obliku, predstavlja prekršaj kažnjiv kako za društvo tako i za odgovornu osobu.

No, zbog iznimne društvene važnosti, krajnjih posljedica do kojih kršenje administrativno utvrđenih cijena premije za ovu vrstu osiguranja može dovesti, pravne i ekonomske nesigurnosti imamo zakonsku obavezu o tome upoznati i građane, koji se javljaju kao krajnji korisnici ovih usluga.

Administrativno kontroliranje tržišta osiguranja je prevashodno ustanovljeno u cilju zaštite oštećenih osoba u cestovnom prometu (adekvatne naknade zakonom priznatih vidova štete)  i interesa onih koji se moraju osigurati od ove vrste odgovornosti.

"Iz navedenih razloga apeliramo i na sve građane da, prilikom zaključenja polica osiguranja od automobilske odgovornosti prema trećim licima, prijave Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine bilo kakve radnje koje u sebi imaju obilježje gore navedenih prekršaja (pristanak na razne popuste, poklon bonove, bonove za gorivo, besplatne tehničke preglede i sl.). Na ovakav način će uzeti svoje aktivno učešće u dosljednom provođenju zakona i dati nemjerljiv doprinos u stabilizaciji i uređenju tržišta osiguranja", poručili su iz Agencije.

(akta.ba)

Ne postoje precizni podaci koliko se ulaže u zaštitu okoliša u BiH, a ni kolike su štete za društvo zbog zagađenog okoliša. Jedan od zadnjih aktualiziranih podataka je iz izvještaja Svjetske banke "Upravljanje zagađenjem zraka u Bosni i Hercegovini" iz oktobra 2019. godine.

U izvještaju je navedeno da procijenjeni ekonomski troškovi smrti uzrokovanih izloženosti zagađenju zraka u BiH se kreću između 1 i 1,8 milijardi američkih dolara (US$), što je srazmjerno 5,9 - 10,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) iz 2016. godine. Ekonomski troškovi narušavanja zdravlja zbog zagađenja ambijetalnog zraka u BiH u prosjeku iznose 1,38 milijardi US$, što je ekvivalent 8,2 posto BDP-a iz 2016.

Na Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) otpada 67 posto ukupno procijenjenih troškova, dok preostalih 33 posto otpada na Republiku Srpsku (RS).

"Ova procjena troškova je konzervativna i ne uključuje troškove bolničkog liječenja, troškove bolesti i izgubljenih radnih dana, čije bi uključivanje povećalo procijenjene troškove. Dakle, ovo su podaci o troškovima. Ne postoje podaci koliko ulažemo u prevenciju zagađenja zraka. Potrebna bi bila jasna strategija na nivou države i/ili entiteta koja bi donijela jasne podatke o troškovima po društvo kada već zagađenje nastane, te o troškovima I benefitima prevencije nastanka zagađenja zraka", objasnila je za Akta.ba Jasminka Bjelavac iz Fondacije Heinrich Böll Stiftung.

Novac od taksi usmjeriti u prevenciju zagađenja zraka

Postoji znatan broj taksi koje građani plaćaju, a koje bi se trebale nakon toga usmjeriti u prevenciju nastanka zagađenja ili u sanaciju nastalih šteta. Jedan dio tog novca prikupljaju entitetski fondovi za okoliš. Jedan dio novca fondovi usmjeravaju u svoje projekte, a drugi dio prosljeđuju kantonima za investiranje.

"Dobar dio tog novca se na kraju utroši u financiranje funkcioniranja samih fondova za zaštitu okoliša, njihovih zaposlenika, itd. Ako ste prikupili novac iz vodoprivrednih naknada odnosno naknada zaštite voda, ti novci bi se onda trebali vratiti u zaštitu voda, ali to puno puta bojim se i nije baš tako. Mislim da se npr. u 2020 odustalo od ovih projekata te se novac preusmjerio u borbu protiv pandemije", ističe Jasminka.

Također tu su i ekotestovi koje građani plaćaju kroz registraciju vozila, zatim takse na računu za električnu energiju koje idu Operatoru sistema za OIE kako bi se promovirali OIE.

"Novca ima, ali postoji nedostatak transparentnosti kako se novac troši, a i građane se malo pita šta su po njima prioriteti koje treba hitno rješavati. Tako na primjer svjedoci smo rasprave u Gradu Tuzli, koja od TE Tuzla dobiva značajna financijska sredstva od nekoliko miliona KM godišnje, koja bi se trebala trošiti na unaprijeđenje kvalitete života prvenstveno zajednica koje žive u samoj blizini termoelektrane, ali taj novac se prečesto troši i na neke ne toliko prioritetne stvari budući da je unaprijeđenje kvalitete života vrlo širok pojam, te ne znači za svakoga isto", naglasila je Jasminka.

U našoj zemlji ne postoji sveobuhvatan javni registar zagađivača. Na tome se radi već više od 10 godina. Ovaj proces bi trebalo maksimalno ubrzati kako bi javnost imala uvid u ove važne podatke.

"Sve analiza ukazuju na jasnu potrebu za provođenjem sveobuhvatnog i tačnog popisa emisija u BiH  koji bi obuhvatio razne sektore. Ako nemate jasnu i tačnu procjenu emisija  onda ne možete znati ni koliko su mjere koje primjenjujete učinkovite, te prije svega na što biste trebali fokusirati pažnji i ionako oskudne financijske resurse. Što se tiče zagađenja zraka znamo da se u BiH nalazi veliki broj postrojenja na ugalj i lignit, znači termoelektrane, željezare, itd. Ali svakako da i stambeni sektor, pored saobraćaja ima veliku ulogu u emisijama zagađujućih materija", rekla je Bjelavac.

Koliki su troškovi zdravstvenog sistema i privrede zbog zagađenosti još uvijek nije utvrđeno.

"Za sve ove godine trebalo je da neko od odgovornih do sada izračuna tačne podatke. Ako radnici moraju na bolovanje zbog bolesti uzrokovanih zagađenim zrakom, taj trošak nedolaska na posao onda snosi privreda. Također, u  slučaju kada su kao u Sarajevu na snazi mjere ograničenja prometa za određena vozila i kamione, to onda ide na trošak privredi. Ali za sada tačne podatke nemamo, a morali bismo ih imati za bilo kakvu ozbiljniju analizu ekonomskih efekata zagađenja zraka kao i mjera za prevenciju/sanaciju šteta", ističe Jasminka.

Ključno je ulagati u prevenciju zagađenja. Svaka konvertibilna marka uložena u prevenciju vrati se mnogostruko.

"U BiH barem na papiru u Zakonima o okolišu postoji princip koji zagađivač plaća. Međutim to nikada nije do kraja zaživjelo, te se troškovi raspoređuju na cijelo društvo, a što je mimo svih pravila u Europskoj Uniji. Kod nas imate paradoksalnu situaciju da se više isplati ispuštati zagađujuće materije u okoliš nego ulagati u njihov tretman kontrolu i prevenciju. Kazne za zagađivače su mizerne, a sve dok su na snazi takva pravila teško da možemo do čistog i zdravog okoliša", naglasila je Bjelavac.

Ipak dosta lokalnih vlasti, pa i onih na višim nivoima još uvijek negiraju postojanje ovog problema i njegovu ozbiljnost.

"Previše smo navikli da problem guramo pod tepih i onda nam se to sve skupa obija o glavu. Na primjer o bespravnoj gradnji se počelo govoriti tek kada je problem zagađenja zraka u Sarajevu eskalirao i sada je vrlo teško naći način kako pomoći vlasnicima nelegalnih objekata kako bi riješili problem grijanja, a koji proizvode enormne količine zagađenja koje onda guši cijeli zajednicu. Svi smo taoci pogrešne politike, na koju žmurimo već godinama", ističe Jasminka.

Kako smanjiti zagađenje?

Kvaliteta zraka u našoj zemlji se može poboljšati striktnom primjenom postojeće zakonske regulative i konstatnim radom na njenom usklađivanju sa regulativom EU.

"Svaka godina propuštena na ovom putu nam se vrati kao boomerang u vidu još većeg zagađenja i još većeg pada kvalitete života, većih troškova za zdravstvo i privredu zbog većeg broja bolovanja itd. To je u stvari jedan začarani krug u kojem se naše društvo vrti konstantno i nikako da smognemo hrabrosti i vizije da iz njega već jednom izađemo", rekla je Jasminka.

Mnogo je mjera koje bi naša država mogla preduzeti da se popravi sadašnje stanje. Mjere prije svega podrazumijevaju energetsku tranziciju sa fosilnih na obnovljive izvore energije.

"Ovo se odnosi kako na el. energiju tako i energiju u sektorima grijanja, hlađenja, saobraćaja, itd. Takva jedna tranzicija podrazumijeva stavljanje građana i lokalnih zajednica u središte zbivanja, umjesto do sada velikih državnih i privatnih kompanija. Tko god to želi treba mu se omogućiti da kroz jednostavan postupak sam proizvodi eektičnu i toplotnu energiju za svoje potrebe. Susjedne država, a i širi region već odavno podržavaju male fotonaponske elektrane na krovovima zgrada i privatnih kuća", zaključila je Bjelavac.

Također, u smanjenju zagađenja pomažu i pilot projekti kao što je i nedavno objavljeni Pilot projekat subvencioniranja zamjene peći/kotlova na ugalj i ostala čvrsta goriva certificiranim pećima/kotlovima i toplotnim pumpama u domaćinstvima u Kantonu Sarajevo.

(akta.ba)

Pandemija virusa korona nije uplašila prosjake, koji su tokom prošle godine novac od sugrađana najčešće tražili u blizini lokalne pijace i Doma zdravlja, potom u glavnim gradskim ulicama, kao i u ugostiteljskim objektima, u kojima su konobari s njima muku mučili tokom ljetne sezone.

"Što se tiče 2020, mi smo imali evidentiranih 109 prekršaja, a u 2019. smo imali 76. Znači, to je povećanje za 43,4 odsto... Što se tiče polne strukture, 25 izvršilaca su bili muškarci, a 84 su žene", kaže Slobodan Radinković, načelnik Policijske uprave (PU) Doboj, te na pitanje gdje završava novac od prosjačenja odgovara:

"To se oduzima, naravno, i to je dokaz u prekršajnom postupku. Gdje se zatekne novac, tu mi podnosimo zahtjev za pokretanje prekršajnih postupaka, a naravno, sud u postupku odlučuje svojim rješenjem o tom novcu."

Dodao je da se u prosjačenju najčešće zateknu pripadnici romske populacije.

"Ali isto tako mi imamo veliki broj tih lica koja dolaze s područja FBiH, Tešnja, Maglaja, Gračanice. Tako da ta lica dolaze, zadržavaju se vrlo kratko ovdje na području grada Doboja", rekao je načelnik PU Doboj, te dodao da je zbog toga vrlo teško utvrditi da li je riječ o organizovanom prosjačenju kao obliku trgovine ljudima.

Dobojlije na društvenim mrežama tvrde da su bili svjedoci da se kombijem prosjaci dovoze u grad, ali u policiji navode da nisu imali takvih dojava niti su policijski službenici raspolagali takvim informacijama.

Vrijednost prekršajnih naloga izdatih prošle godine zbog prosjačenja je značajna, ali je naplata simbolična.

"Novčani iznos svih tih prekršaja, vrijednost izdatih prekršajnih naloga i zahtjeva je 21.200 KM, međutim tu je slaba naplativost, ukupno je naplaćeno 800 KM od tih 21.200. Uglavnom to su lica lošeg imovnog stanja i teško je naći modus, odnosno način za naplatu tih kazni. Naravno, kada bi ta naplata bila daleko veća, smanjio bi se i broj tih prekršaja, kazne bi uticale na izvršioce", smatra Radinković. Na dobojskim ulicama najčešće se u "poslu" mogu sresti majke sa bebama koje od sugrađana traže novac da bi im kupile hranu ili djeca predškolskog uzrasta, koja tokom ljetnih mjeseci u baštama ugostiteljskih objekata traže novac, a kada im vremenske prilike ne idu naruku, prosjače u blizini trgovačkih centara.

(N.N.)