U Zeničko-dobojskom kantonu u petak, 29. oktobra, počinje velika akcija pošumljavanja pod nazivom “Kao prvo, posadi drvo” u kojoj će učestvovati osnovci, srednjoškolci i studenti, a koja će trajati do sredine novembra.

Ukupno će biti zasađene 8.372 sadnice u znak trajnog sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Pošumljavanje je zvanično uključeno u godišnje programe rada škola i organizirat će se svake godine. Inicijator akcije je Jasmin Duvnjak, zastupnik u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, a sve je počelo kao reakcija na necivilizacijsku sječu drveća u dvorištu jedne zeničke osnovne škole. Ovo je prvi put da je u ZDK organizovano masovno pošumljavanje za sve učenike i studente.
Necivilizacijski srušili dva bora i smrču

– Nedavno u dvorištu jedne zeničke osnovne škole, bez ikakvog opravdanog razloga iz čiste nesavjesti i neodgovornosti uprave škole, neljudski i necivilizacijski su srušili dva bora i smrču. Zaprepašten koliko zbog ovog ekocida, toliko i nemara onih koji bi morali biti lučonoše svjetlije budućnosti kroz odgoj i obrazovanje svih učenika, zvanično na sjednici Skupštine ZDK u julu mjesecu pokrenuo sam inicijativu “Kao prvo, posadi drvo” – priča nam Duvnjak i dodaje:

– Pošumljavanje predstavlja najjednostavniji i najefikasniji odgovor za klimatske promjene i smanjenje globalnog zagrijavanja. Svaka posađena sadnica predstavlja novi izvor čistog zraka i vode za nas i naše buduće naraštaje i naš je konkretan doprinos za očuvanje zdravog okoliša. Edukacija i odgoj djece i učenika, jačanje svijesti i znanja o značaju vlastitog učešća i ulaganja napora u očuvanju prirode i brige o šumama.

Objašnjava da će se pošumljavanje realizirati u organizaciji Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u komunikaciji sa Kantonalnom upravom za šumarstvo i JP Šumsko-privredno društvo ZDK.

– Početkom školske godine, što se uglavnom poklapa sa prestankom vegetacijskog perioda, zadužuju se sve osnovne i srednje škole u ZDK, te Univerzitet u Zenici, da u saradnji sa Kantonalnom upravo za šumarstvo i JP ŠPD ZDK organizuju obavezno svake godine pošumljavanje određenih površina (od dvorišta do drugih raspoloživih područja za sadnju), sadnjom različitih vrsta šumskog drveća, a po planu gospodarenja korisnika državnih šuma. Broj sadnica je ove godine simboličan 8.372 u znak trajnog sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici – kazao nam je Duvnjak.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK Spahija Kozlić navodi kako je inicijativa zastupnika Jasmina Duvnjaka u potpunosti prihvaćena i pozdravljena.

Drveće je štit protiv oluja

– Ova aktivnost ima više pozitivnih efekata, a najvažniji je uključivanje učenika, a njih je na području kantona oko 40 hiljada, u kontinuiranu zajedničku brigu o našoj sredini. Ova aktivnost od ove godine je zvaničko uključena u godišnje programe rada škola, što znači da će se kontinuirano provoditi svake godine. Inicijativa koja će se realizirati, istovremeno je i edukativno-odgojna i društveno korisna, te zbog toga zaslužuje svaju pohvalu – navodi Kozlić.

Nevzeta Elezović, direktorica Kantonalne uprave za šumarstvo ZDK je također govorila o značaju ove akcije.

– Sadnja drveća mora da se uveća na globalnom nivou, budući da se do sada dovoljno ne smanjuju emisije zagađujućih tvari. Drveće pomaže da se smanje zdravstveni problemi koje izaziva zagađenost zraka i “urbana vrelina”. Imajući u vidu da su drveća pluća Zemlje, potrebno je saditi više da bi se izborili sa urbanom vrelinom koja nastaje kad zgrade i beton upiju toplotu tokom dana, a otpuste je tokom noći. Kao što je poznato, drveće predstavlja ublaživač i štit protiv oluja, održava kvalitet vode i štiti zemlju u poljoprivrednim oblastima. Očekivati je da ovakve akcije kojima se unapređuje sveukupni ambijent u kojem živimo, budu podsticaj i inspiracija i drugima kako bi sadnja šumskih sadnica postala uobičajeni način izražavanja brige za državu Bosnu i Hercegovinu, a time i za okoliš cijelog svijeta u kojem danas živimo – rekla je Elezović.

U dvorištu Osnovne škole Mak Dizdar u Zenici 29. oktobra obilježit će se početak velike akcije pošumljavanja “Kao prvo, posadi drvo”.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Zvaničnici agencija za provođenje zakona u Sjedinjenim Državama i Evropi uhapsili su 150 ljudi i zaplijenili su više od 31 milion dolara u istrazi međunarodne trgovine drogom koja proizilazi iz prodaja na darknetu, saopćilo je američko minstarstvo pravde u utorak.

Hapšenja su povezana s 10-mjesečnom istragom američke savezne policije i Europola u Evropi. Tužioci navode da su optuženi odgovorni za desetke hiljada nelegalnih prodaja u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Švcarskoj.

Ministarstvo pravde navodi da su istražitelji zaplijenili više od 31,6 milion dolara u gotovini i virtualnoj valuti i 45 komada oružja.

Darknet je dio interneta upravljan šifriranom mrežom i dostupan samo putem specijaliziranih pomagala koje omogućuju anonimnost, najkonkretnije putem Tor Browsera.

Istražitelji su također pronašli goleme količine nelegalnih droga, uključujući i krivotvorene lijekove i opijat pilule, skupa sa 152 kilograma amfetamina, 21 kilogram kokaina i 32,5 kilograma MDMA, sudeći po tužiocima.

Među uhapšenima je 65 ljudi iz Sjedinjenih Država, 47 u Njemačkoj, 24 u Britaniji, čevero u Italiji, četvero u Nizozemskoj, troje u Francuskoj i jedna osoba u Bugarskoj.

Zamjenica američkog državog tužioca Lisa Monaco izjavila je da su istražitelji ustanovili da trgovci s darkneta rukovode lažnim laboratorijama u svojim domovima kako bi stvorili lažne pilule – stvorene da izgledaju kao tablete protiv bolova koje se daju na recept – napunjene fentanilom, methamfetaminom i drugim nelegalnim drogama.

– Operacija je bila namijenjena potrazi za “distributerima droge koji koriste darknet za trgovinu tim nelegalnim drogama i proizvodima poput tableta koji podgrijavaju trenutnu krizu koja je preplavila naše zajednice – izjavila je Monaco.

Ministarstvo pravde saopćilo je da je isrtaga u toku i da istražitelji još pokušavaju da identifikuju ostale pojedince koji stoje iza darkneta.

Iako je ministarstvo pravde provodilo slične istrage u prošlosti, istražitelji su bili posebno zabrinuti kada su uočili nagli rast prodaje opijata na darknetu tokom pandemije.

– Od izbijanja pandemije COVID-19, sve više ljudi se okrenulo darknetu nego ikada ranije kako bi kupovali droge – kazala je Monaco.

– Prije nego što zaključim, želim se obratiti onima koji ostaju na darknetu, onima koji se bave nelegalnim drogama i misle da su sigurni iza omotača digitalne anonimnosti. Moja poruka njima je jasna: Nema mračnog interneta. Mi možemo i hoćemo baciti svijetlo – izjavila je Monaco, prenosi AP.

Ljetno računanje vremena završava u noći na nedjelju, 31. oktobra, u 3 sata ujutro, i počinje zimsko računanje, što znači da se kazaljka na satu mora vratiti jedan sat unatrag, odnosno s 3 na 2 sata.

Ljetno računanje vremena u 2021. završava 31. oktobra u tri sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u tri sata računa kao dva sata.

Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima. U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će, pak, moći spavati jedan sat duže.

Iako je Europska komisija još prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, to se još nije dogodilo jer se države članice o tome još nisu dogovorile.

Danas je na prostoru Federacije BiH Dan žalosti povodom tragične smrti sedam osoba u Brčkom u požaru koji je zahvatio porodičnu kuću proteklog vikenda.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja odnosno jarbola na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija FBiH.

Na Dan žalosti ne mogu biti održavani programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Medijske kuće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Sedma žrtva požara u Brčkom, preminuo petogodišnji dječak

Kako je obrazloženo, Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama sedam žrtava tragično stradalih u Brčkom.

Podsjetimo, trovanje ugljenmonoksidom zvanično je uzrok smrti šest osoba koje su u subotu preminule u porodičnoj kući u Brčkom.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 28.10.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Bukva Džamija br.T1306, od 08:00 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić kazao je da i naredne godine Vlada namjerava podržati mala i srednja preduzeća i obrte te da u okviru priprema za budžet za 2022. godinu planiraju određena sredstva za te namjene.

Istakao je da će iznos za pomoć tim preduzećima iznositi od četiri do pet miliona KM.

Zukić je dodao da budžetom planiraju i kreditna sredstva u visini od pet do šest miliona KM te da će osigurati mogućnost apliciranja na kredite na sedam godina s kamatnom stopom od 0,9 posto i grace periodom od dvije godine.

"Sredstva za tu namjenu smo povećali, jer smo u budžetu za 2021. godinu imali malo više od dva miliona.", kazao je za Fenu.

Ministar je najavio da će na narednoj sjednici Vlade FBiH razmatrati i uredbu o podršci obrtima i drugim samostalnim djelatnostima kojom je planirano da im se kroz grantove, ali u svrhu refundiranja troškova nastalih krizom zbog pandemije, dodijeli 60 miliona KM.

"Svi oni koji su uredni poreski obveznici i koji su uspjeli zadržati odgovarajući broj uposlenika, dobit će ta sredstva.", kazao je.

Zukić očekuje da će uredbom biti podržano oko 25.000 obrtnika, ali da će se više o tome znati nakon obavljenog procesa koji slijedi kroz implementaciju te uredbe.

(Antena Radio/akta.ba)

Najveće godišnje istraživanje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi utvrdilo je da je u 2020. godini do 19 posto kopnene mase Zemlje zahvaćeno ekstremnom sušom i upozorilo da klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti hrane, što već pogađa više od dvije milijarde ljudi.

Istraživanje Lancet Countdown utvrdilo je da je, u poređenju s historijskim prosjekom, globalna populacija starija od 65 godina proživjela 3,1 milijardi dodatnih ekstremno toplih dana u prošloj godini, javlja Al Jazeera Balkans.

Stanovništvo 134 zemlje sada je u većoj opasnosti od šumskih požara nego prije, a milioni poljoprivrednika i građevinskih radnika gube prihode zbog sve većeg broja ekstremno vrućih dana, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Klimatske promjene stvaraju idealne uvjete za zarazne bolesti, poput denga groznice, zika virusa, kolere i malarije, na daleko većim područjima svijeta, uključujući Evropu, nego prije samo nekoliko desetljeća.

– Klimatske promjene su tu i već vidimo štete po ljudsko zdravlje u cijelom svijetu – rekao je Anthony Costello, izvršni direktor Lancet Countdowna.

– Kako se kriza s COVID-19 nastavlja, svaka se zemlja suočava i s nekim aspektom klimatske krize – dodao je.

Analiza je pokazala da je pet godina s najviše područja pogođenih ekstremnom sušom bilo nakon 2015. godine.

Poremećaj ciklusa vode zbog globalnog zagrijavanja skraćuje vrijeme u kojem biljke dostižu zrelost, što rezultira malim prinosima i povećava pritisak na proizvodnju hrane.

Prema Lancetu, potencijal prinosa kukuruza, globalne osnovne hrane, već je pao šest posto u poređenju sa nivoima iz 1981-2010. godine.

Pšenica je doživjela pad potencijalnog prinosa od tri posto, a riža za 1,8 posto.

I morska hrana, o kojoj ovisi 3,3 milijarde ljudi, pod “sve većom je prijetnjom”, a prosječna temperatura mora raste u gotovo 70 posto teritorijalnih voda u poređenju sa stanjem prije samo 15 godina.

– Ove smo godine vidjeli ljude koji trpe jake vrućine, smrtonosne poplave i požare – rekla je voditeljica studije Maria Romanello.

– Ovo su sumorna upozorenja da, svakim danom kojim odgađamo odgovor na klimatske promjene, situacija postaje sve kritičnija. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica klimatskih promjena – istaknula je ona.

U uvodniku Lancet je pozvao svjetske čelnike da na predstojećem summitu COP26 preusmjere neke od milijardi koje troše na oporavak od COVID-19 na smanjenje nejednakosti i zaštitu zdravlja.

– Ovogodišnji pokazatelji daju sumornu perspektivu: globalne nejednakosti se povećavaju, a zdravstveni ishodi se pogoršavaju – navedeno je.

Mnogi penzioneri u zemljama regije Zapadnog Balkana spadaju u dio populacije koja živi u dosta teškoj socio-ekonomskoj situaciji koja je, kako i sami kažu, svake godine sve teža i neizvjesnija.

Reporterska ekipa Anadolu Agency (AA) istražila je visinu penzija u zemljama regiona, a zvanični podaci pokazuju da su prosječne penzije najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniže u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Prema podacima državnih institucija, Hrvatska je u augustu isplatila mirovine, odnosno penzije za 1.237.070 građana i prosječna je iznosila 2.802 kune, odnosno 373,1 euro, što je više za 20,3 posto u odnosu na 2013. godinu kada je bila 310.

Nakon Hrvatske, slijedi Crna Gora u kojoj penzioneri mjesečno u prosjeku primaju oko 293 eura. Podaci Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore pokazuju da je prosječna penzija u Crnoj Gori u augustu 2021. godine iznosila tačno 293,05 eura, a u zemlji ima ukupno 114.131 korisnika penzije. Prosječna penzija u Crnoj Gori u odnosu na 2013. godinu, kada je iznosila 278 eura, veća je za 5,3 posto.

- U Sjevernoj Makedoniji prosječna penzija 255 eura -

Potom slijedi Sjeverna Makedonija u kojoj je, kako pokazuju podaci Udruženja saveza penzionera Sjeverne Makedonije, prosječna isplaćena penzija u junu ove godine iznosila 255 eura (15,705 makedonskih denara), što je više za 77 posto u odnosu na prije osam godina kada je prosječna penzija iznosila 144 eura.

U Srbiji, prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srbije, prosječna penzija u augustu ove godine iznosila je 29.368 dinara, odnosno 249,9 eura. To je 14,1 posto više u odnosu na 2013. godinu kada je prosječna penzija u Srbiji iznosila 219 eura.

Na začelju je Bosna i Hercegovina u kojoj, prema posljednjim podacima, penzioneri u prosjeku mjesečno primaju oko 215 eura, što je više za 25,7 posto u odnosu na prije osam godina kada je prosječna penzija iznosila 171 euro.

Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna penzija u Federaciji BiH u septembru ove godine iznosila je 428,22 KM, ili 218,9 eura, a broj korisnika penzije iznosio je 427.428. Podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske također pokazuju da je prosječna penzija u tom bh. entitetu u septembru ove godine iznosla 414,12 KM, odnosno 211,7 eura.

Penzije u mnogim drugim zemljama u Evropi mnogo su više od primanja penzionera u regiji Balkana. Poređenja radi, prosječna mjesečna penzija u Njemačkoj iznosi oko 1.290 eura, u Italiji 1.100 eura, Češkoj 599,8 eura, Sloveniji 549 eura...

- Penzioneri u teškoj ekonomskoj situaciji -

Penzioneri u Bosni i Hercegovini također ističu da žive u dosta teškoj ekonomskoj situaciji, koja je posljednjih mjeseci dodatno pogoršana zbog porasta cijena osnovnih životnih namirnica.

Murat, penzioner iz Sarajeva, ističe da penzioneri u Bosni i Hercegovini žive teško.

"Meni je penzija 2014. godine bila 430 KM, a sad je 470 KM. Imam 41 godinu radnog staža. Šta da vam kažem? Uporedite samo cijene proizvoda tada i sada. Cijene samo u zadnja dva - tri mjeseca su mnogo rasle i našoj vladi nemam šta poručiti. Mogu samo reći nek se stide", kazao je ovaj penzioner.

Penzionerka Hedija je također kazala da je situacija za populaciju penzionera u BiH, ali u drugim zemljama regije, svake godine sve teža.

"Penzioneri žive vrlo loše. Mi penzioneri smo na umiranju, na vodi i hljebu, mlijeko ako možemo da kupimo, ako ne ona i nemamo mlijeka. Ovo je užas. Plaćam tablete 37 KM, za šećer i za cirkulaciju. Neka žive oni koji imaju dobre plate, a mi ćemo polako umirati", rekla je Hedija.

Penzionerka Zlata iz Sarajeva koja ima pristojnu penziju i koja se, kako kaže, kreće među penzionerima s najmanjim penzijama, ali i sa onima koji imaju veće penzije, ističe da općenito penzionerska populacija u Bosni i Hercegovini živi u veoma teškim uvjetima.

"Nekako trpe, nažalost. Jako teško žive penzioneri. Sada je došlo vrijeme da imaju nešto para ali ne mogu kupiti jer je sve skupo", istakla je ova penzionerka, dodajući da su, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaze, penzioneri najurednije platiše režija:

"Šteta da su one beneficije ukinute jer se za minimalnu penziju manje plaćalo jer je bila oslobođena nekog postotka, ali i to je ukinuto”.

U nedjelju stupa na snagu nova odluka – sve osobe koje nisu vakcinisane ili nisu preležale koronavirus, a dolaze u Nemačku iz visokorizičnih zemalja, među kojima je i BiH moraće u desetodnevnu izolaciju po dolasku, saopšteno je danas iz Epidemiološkog instutita Robert Koh.

Samoizolaciju mogu da prekinu nakon pet dana tako što će priložiti negativan PCR test.

Za sve povratnike u Njemačku obavezna je prijava prije dolaska u Njemačku, a vakcinisane i osobe koje su preležale koronavirus mogu prilikom prijave da prilože i svoj sertifikat o vakcinaciji, čime su oslobođene karantina nakon povratka.