U Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivredu i šumarstva (FMPVŠ) ministar Šemsudin Dedić jučer je održao sastanak sa kantonalnim ministrima poljoprivrede, a vezano za akt Vlade Federacije BiH koja je na 305. tematskoj sjednici održanoj 28.02.2022. godine donijela mjeru koja se odnosi na dodjelu goriva poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji BiH iz postojeći robnih rezervi.

Zaključeno je da će FMPVŠ, u skladu sa zaduženjem, Federalnoj direkciji robnih rezervi dostaviti spisak poljoprivrednih proizvođača koji ostvaruju podršku za biljnu proizvodnju na federalnom nivou i koji će imati pravo na ovu mjeru prema usvojenim kriterijama (50 litara goriva po hektaru).

U cilju cjelovite realizacije navedene mjere, obaveza Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona je da dostavi kantonalnoj Vladi spiskove poljoprivrednih proizvođača koji su ostvarili podršku za biljnu proizvodnju sa kantonalnog nivoa u 2021. godini, vodeći računa da se za istu površinu ne dodjeljuje dvostruka količina goriva.

-Da bi Vlada Zeničko-dobojskog kantona potvrdila spiskove i dostavila Federalnoj direkciji robnih rezervi, neophodno je da poljoprivredni proizvođači sa područja Zeničko-dobojskog kantona, koji su realizovali poticaje, što prije ažuriraju svoje obradive površine do 20.03.2022. godine, a sve sa ciljem da nadležno ministarstvo u što kraćem roku dostavi spiskove Federalnim robnim rezervama zbog organizacije i distribucije odobrenih količina goriva - naglašava ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK-a Mirsad Hadžić.

U drugom dijelu sastanka razgovaralo se o organizovanju proljetne sjetve i mogućnosti da kantoni iz budžeta svojih resornih ministarstava poljoprivrede pokušaju obezbijediti sredstva za proljetnu sjetvu kao vid pomoći poljoprivrednim proizvođačima.

Ministar Hadžić je izrazio je spremnost da Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK-a osigura jednak iznos sredstava kao i Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, a prijedlog kantonalnog ministarstva je podrška iznosi po 200 KM/ha sa oba nivoa ili ukupno 400 KM/ha.

Izrazio je nadu će dva nivoa vlasti što prije osigurati neophodna sredstva koja će biti od velike pomoći poljoprivrednicima u ovom kantonu da nastave proizvodnju i obave proljetnu sjetvu.

-S obzirom na stanje na tržištu prijeko nam je potrebno da zasijemo što veće površine, kako bismo proizveli što veću količinu poljoprivrednih proizvoda za domaće tržište - rekao je Hadžić.

Press služba ZDK

Poštovani korisnici usluga KTV E-G-E d.o.o.,

Ovim putem Vas obavještavamo da smo zbog standardizacije i usklađivanja digitalnih frekvencija promijenili  SVE digitalnih frekvencije televizijskih kanala.

Ukoliko nemate KTV signal na TV prijemniku,napominjemo da nije riječ o kvaru.

Potrebno je ponovno automatski pretražiti Vaše TV prijemnike, kako biste nesmetano mogli uživati u svim programima, koji se nalaze u našoj programskoj šemi.

Programi će zadržati iste redne brojeve, medjutim, imat će nove frekvencije.

Tako će sada početna frekvencija biti 306 (umjesto 434), dok se ostali parametri ne mijenjaju.

Za eventualne nejasnoće i/ili pojašnjena možete pozvati našu tehničku službu.

Hvala na razumijevanju!

KTV E-G-E 
Vaš najbolji digitalni prijatelj 

U Austriji se ukidaju gotovo sve epidemiološke mjere uvedene zbog koronavirusa, a ministar zdravlja je podnio ostavku zbog neslaganja sa odlukom, javlja Anadolu Agency (AA).

Naime, u Austriji je ukinuta većina mjera za suzbijanje novih zaraza koronavirusom, uključujući PCT uslov. U nekim dijelovima zemlje, poput glavnog grada Beča, i dalje su na snazi ​​strože epidemiološke mjere nego na saveznom nivou.

PCT uslov će se i dalje primjenjivati ​​na zaposlene i posjetitelje u austrijskim staračkim domovima i bolnicama. Ovaj uslov je na snazi ​​od 19. februara za ulazak u Austriju.

U nekim slučajevima zaštitne maske tipa FFP2 su i dalje obavezne ili preporučene na nekim mjestima. Oni su i dalje obavezni za područja visokog rizika za novu infekciju koronavirusom, kao što su starački domovi, bolnice, javni putnički prevoz, prodavnice osnovnih potrepština, apoteke, banke i pošte.

Za sve ostale zatvorene prostore važi preporuka za zaštitu maske tipa FFP2. U Beču su, međutim, takve maske i dalje obavezne u svim radnjama.

U Austriji je uvođenje mjera protiv krune također dovelo do ponovnog otvaranja noćnih klubova. U Beču je već najavljeno da će u restoranima i dalje biti na snazi ​​uslov za PC. Ovo će važiti i za bečke noćne klubove.

Neposredno prije ukidanja gotovo svih mjera protiv krune, austrijski ministar zdravlja Wolfgang Muckstein, za kojeg se znalo da ne podržava ukidanje mjera jer je smatrao da je prerano, u četvrtak je iznenađujuće podnio ostavku.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona dala je saglasnost na prijedlog zaključka te ovlastila ministra zdravstva Adnana Jupića da potpiše kolektivni ugovor sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije ZDK.

Po odredbama kolektivnog ugovora, satnica se od 1. aprila sa 2,60 povećava na 2,70, a od 1. oktobra i na 2,90 KM.

- Ovim bi ukupno povećanje plaća zdravstvenih radnika u mandatu ove vlade bilo povećano na nekih 25 posto, što je, s obzirom na stanje pandemije i sve što nas je u proteklom period pratilo, maksimalno što smo mogli učiniti za zdravstvene radnike, a da dodatno ne oslabimo kvalitet pružanja zdravstvene zaštite - istakao je ministar Jupić.

Napomenuo je kako su pregovori o kolektivnom ugovoru vođeni u “dobroj atmosferi” te se zahvaljuje predstavnicima pomenutog sindikata na “korektnom pristupu i razumjevanju situacije”.

- Plate doktora medicine i stomatologije u zadnjih sedam godina povećane su malo više - oko 75 posto, ali, također, i ostalih zaposlenika u zdravstvu. Nadam se da ćemo i s njima, u vrlo kratkom vremenskom periodu, potpisati novi kolektivni ugovor - najavljuje Jupić.

Plaće ostalih zaposlenih u zdravstvu ZDK u proteklih sedam godina povećane su između 55 i 60 posto.

- To je maksimalno što se ovog momenta moglo uraditi. Mislim da su i te aktivnosti na neki način usporile odljev zdravstvenog kadra, koji je prije nekoliko godina bio veoma opasan problem i prijetio je da zdravstvo ZDK-a i šire regije bude znatno oslabljeno - podvukao je Jupić.  

Vlada ZDK danas je, u okviru transfera drugim nivoima, odobrila realizaciju ukupno 700.000 KM.

- Na ovaj ćemo način nastaviti realizaciju bitnih infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovanja. Nastavit ćemo graditi sportsku salu u Usori, za što smo namijenili 200.000 KM; fiskulturnu salu u Žepču, pored škole, također 200.000 KM. Sredstva su opredijeljena i za nastavak izgradnje područne škole u Goduši kod Visokog, u iznosu od 200.000 KM. Očekujemo da ćemo s ovim i sredstvima Grada Visoko, ove godine završiti izgradnju područne škole u Goduši - najavljuje ministar obrazovanja ZDK prof. dr. Spahija Kozlić.

Za realizaciju ugradnje kotlovnica u Općini Breza, za sve osnovne škole, odobreno je 100.000 KM.

- Očekujem da ćemo do početka naredne školske godine završiti sve kotlovnice u osnovnim školama u Općini Breza - kazao je Kozlić, koji je najavio da će, kada taj projekat bude realiziran, škole biti “skinute” sa vrlo nepouzdanog daljinskog sistema zagrijavanja u toj općini.

Ured premijera ZDK, napomenuo je Kozlić, sa 1.000 KM nagradio je Nejlu Kalabušić, koja je postigla “izvanredne rezultate na Univerzitetu u Sarajevu”.

Vlada je usvojila i programe utroške sredstava za finansiranje i samofinansiranje boraca te članova boračkih populacija, a za oba programa namijenjeno je 1.000.000 KM.

- Kao i proteklih godina, i ove smo godine opredijelili sredstva za programa zapošljavanja i samozapošljavanja boračke populacije. Moram reći da smo zadovoljni realizacijom tih projekata u prethodnim godinama.

Samo smo prošle godine pomogli otvaranje 61 novu firmu čiji su vlasnici pripadnici boračke populacije - napomenuo je ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković.

Svaki pripadnik boračke populacije koji otvori firmu, dobit će subvenciju u iznosu od 8.000 KM, a za zapošljavanje u pravnim licima, ako zaposli pripadnika boračke populacije, sa visokom stručnom spremom subvencija je 8.400 KM te 7.200 KM za zapošljavanje osoba koje su niže stručne spreme. Subvencije se isplaćuju u 24 mjesečne rate.

Uslovi za apliciranje su 24 mjeseca aktivnog učešća u oružanim snagama za demobilisane borce, zatim ratni vojni invalidi. Mogu aplicirati i djeca šehida do 35 godina života, zatim djeca ratnih vojnih invalida i umrlih ratnih vojnih invalida te djeca umrlih demobilisanih boraca do 30 godina.

- Međutim, ove godine, a implementirajući Federalni zakon o pravima demobilisanih boraca, proširili smo listu. Znači, na ovaj program mogu aplicirati pripadnici boračke populacije koji imaju najmanje 12 mjeseci učešća u ratu, odnosno djeca demobilisanih boraca do 25 godina starosti - dodao je Čolaković.

Povodom Međunarodnog dana šuma Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu poziva obrazovne institucije (predškolske, školske i fakultete), kao i druge institucije odgovorne za stanje u društvu, a prije svega u šumarstvu, da narednih dana, u okviru svojih mogućnosti, organizuju aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o značaju šuma.

Pozivamo javnost da 21. mart - Međunarodni dan šuma obilježimo sadnjom sadnica drveća u svojoj okolini ili na neki drugi prigodan način, dajući time svoj doprinos svijetlijoj budućnosti sadašnjih, ali i budućih generacija.

S ciljem očuvanja postojećih šumskih resursa Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona doo Zavidovići, svake godine, organizuje akcije pošumljavanja novih površina, kao i akcije provođenja mjera njege na šumskim kulturama koje su ranije podignute.

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Kantonalna uprava za šumarstvo će se, kao i svake godine, obilježavajući Međunarodni dan šuma, uključiti u akciju pošumljavanja i održavanja novih šumskih kultura širom Zeničko-dobojskog kantona.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 21. mart Međunarodnim danom šuma 2012. godine kako bi se obilježavanjem tog dana podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma. Zemlje se ohrabruju da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore u organizaciji aktivnosti koje uključuju provoviranje brige o šumama, kao što su kampanje sadnje drveća.

Tema za 2022. godinu je “Održiva proizvodnja i korištenje šuma”.

Kada popijemo čašu vode, zapišemo nešto u svesku, uzmemo lijekove protiv groznice ili izgradimo kuću, nismo uvijek svjesni da uspostavljamo zapravo vezu sa šumama. Ovi, ali i mnogi drugi aspekti našeg života su na ovaj ili onaj način povezani sa šumama.

Održivo upravljanje šumama i njihovo racionalno korištenje izuzetno je važno za borbu protiv klimatskih promjena i za doprinos prosperitetu i blagostanju sadašnjih i budućih generacija. Šume igraju ključnu ulogu u smanjenju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja. Ipak, uprkos svim ovim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, uništavanje šuma u vidu njihovog krčenja i nepravilnog korištenja se nastavlja alarmantnom brzinom.

Širenjem znanja o značaju i benefitima održivog gospodarenja i korištenja šuma, doprinosimo boljem razumijevanju značaja šuma uopšte, čime dugoročno stvaramo pretpostavke za bolju i efikasniju zaštitu ovog prirodnog resursa.

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK

Na jučerašnjoj sjednici Vlade Zeničko-dobojskog kantona usvojena su dva programa Ministarstva za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona - Program poticaja zapošljavanja i Program poticaja samozapošljavanja pripadnika branilačke populacije u ukupnom opredijeljenom iznosu od 1.000.000,00 KM. Radi se o programima koje Ministarstvo za boračka pitanja provodi već dugi niz godina i koji su se pokazali veoma uspješnim.

-Akcenat je na demobiliziranim braniocima koji imaju najmanje 24 mjeseca ratnog staža i ratnim vojnim invalidima, dalje na djeci šehida do 35 godine života, djeci umrlih ratnih vojnih invalida do 30 godine života te djeci umrlih demobiliziranih branilaca do 30 godine života. Novina u ovim programima u odnosu na predhodne godine jeste da su ove godine u programe uključeni demobilizirani branioci sa najmanje 12 mjeseci učešća u ratu te djeca živih demobiliziranih branilaca do 25 navršenih godina, referišući se na usvojeni Zakon o pravima demobiliziranih branilaca Federacije Bosne i Hercegovine - ističe resorni ministar Fahrudin Čolaković.

Program samozapošljavanja podijeljen je na dvije varijante, i to "Prvi biznis" i "Biznis plus". "Prvi biznis" podrazumijeva otvaranje nove firme gdje Ministarstvo za boračka pitanja subvencionira korisnika u iznosu od 8.000,00 KM, dok "Biznis plus" podrazumijeva podršku firmama koje su otvorene preko Ministarstva za boračka pitanja u predhodnom periodu u slučaju da su zaposlili novog radnika ili kada je otvoreni biznis uspješan i perspektivan u poslovanju.

Što se tiče Programa zapošljavanja pripadnika branilačke populacije, odnosi se na sve pripadnike branilačke populacije koje nađu poslodavca u vrijeme otvorenog javnog poziva gdje Ministarstvo subvencionira zapošljavanje u iznosu od 8.400,00 KM, ukoliko se radi o osobi visoke stručne spreme, a 7.200,00 KM ukoliko se radi o osobi koja nema visoku stručnu spremu.

Ministarstvo će u narednom periodu pripremiti javni poziv koji će dostaviti gradskim/općinskim službama na dalje postupanje.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 07.03.2022.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Bukva-Karadaglije
Naselje Čaglići, od 09:00 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Kantonalni štab civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona (KŠCZZDK), na svojoj svečanoj sjednici povodom 1. marta – Svjetskog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine, kojoj je prisustvovalo i nekoliko ministara Vlade ZDK te premijer Mirnes Bašić, dodijelio je danas priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima “za naročito uspješan rad, djela i zasluge te doprinos izgradnji sistema zaštite i spašavanja ljudi i dobara” u 2021. godini.

Komandant KŠCZZDK Arnel Isak, inače i resorni ministar okoliša u Vladi ZDK, uručio je najviše priznanje “Zlatna značka” KŠCZZDK Muharemu Hujduru iz Jelaha kod Tešnja i Erminu Mujezinoviću iz Zenice, dok će ostala priznanja dobitnicima biti uručena naknadno.

Hujdur je priznanje zaslužio kao član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Jelah te za “za izuzetan doprinos razvoju sistema zaštite i spašavanja od požara i uspostavljanje Vatrogasnog saveza ZDK, dok je Mujezinović, inače policajac Policijske stanice Crkvice Zenica, 20. marta 2021. godine “spasio trogodišnjeg dječaka od utapanja u rijeci Bosni”.

Priznanje “Pisana pohvala” KŠCZZDK za ovu su godinu dobili Interventna spasilačka služba Zenica te i njeni članovi Demir Šabanović i Sanjin Smriko, zatim Selver Mahmić iz Profesionalne vatrogasne jedinice Maglaj; Mirzet Suljagić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Breza iz Breze, Suad Pandžić iz Službe za spašavanje iz ruševina i komunalne poslove Visoko te Blaženka Mamić iz Općinske službe civilne zaštite Žepče, koja je to priznanje zaslužila “za nesebičan angažman i koordinaciju spasilačkih timova koji su učestvovali u toj akciji pronalaska turskih državljana koji su se utopili u rijeci Bosni”.

“Pismena zahvalnica” bit će uručena Amiru Džiniću, MUP ZDK, policijska stanica Olovo; MZ Bijela Ploča i UG “Fojničani” iz Maglaja; Benis Džinić iz Doma zdravlja sa poliklinikom Zavidovići i Jedinica za spašavanje na vodi Odjela za javnu sigurnost Brčko Distrikta. Brčanska jedinica je to priznanja zaslužila za učešće u akciji pronalaska tijela dva turska državljanina, radnika kompanije “Cengiz Insat”, koji su se 8. novembra prošle godine utopili u Bosni, nakon pada sa mosta u izgradnji u Begovom Hanu kod Žepča na gradilištu autoputa Koridora Vc.

Njemački proizvođač oružja Rheinmetall očekuje da će, zahvaljujući najavljenom povećanju državne potrošnje na obranu, otvoriti između tisuću i tri tisuće novih radnih mjesta, rekao je izvršni direktor Armin Papperger.

Rheinmetall je ove sedmice primio i prvu narudžbu, za nekoliko hiljada novih kaciga, dodao je Papperger, prenosi Hina.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u nedjelju u Bundestagu da će za modernizaciju Bundeswehra osnovati posebni fond težak 100 milijardi eura.

Kancelar je obećao i da će svake godine za odbranu izdvajati više od dva posto BDP-a, u skladu s NATO-ovim smjernicama. Berlin je na preispitivanje vanjske politike potaknuo sukob u Ukrajini.

Šef Rheinmetalla ističe da bi se zalihe streljiva mogle značajno povećati u roku od šest mjeseci do godinu dana.

Procjenjuje da će sirovina biti dovoljno, podsjetivši da su prošle godine u skladištu imali čelika, aluminija i posebnih čipova vrijednih oko milijardu eura.

Rat između Rusije i Ukrajine izazvao je skok cijena nafte, a raste i strah od moguće nestašice ponude tog energenta, javlja Anadolu Agency (AA).

Cijena nafte na međunarodnoj berzi nafte Brent iznosila je 117,01 dolar po barelu, što je za 3,64 posto skuplje u odnosu na prethodni dan i rekordna cijena u proteklih devet godina.

Na američkoj berzi West Texas Intermediate (WTI) cijena barela sirove nafte iznosi 114,50 dolara i to je povećanje od 3,53 posto u odnosu naprethodnu sesiju.

U proteklih sedam dana, odnosno od trenutka kada je Rusija pokrenula vojnu operaciju u Ukrajini, Brent je porastao na 117 dolara, što je povećanje od 19,3 posto.

Porast cijene nafte potaknut je novim sankcijama koje su zapadne zemlje uvele Rusiji, kao i mogućim kontrasankcijama Rusije, što povećava zabrinutost zbog poremećaja u opskrbi tržišta.

Nekoliko zapadnih energetskih kompanija povuklo je učešće u ruskim naftnim i gasnim projektima.

ExxonMobil, BP, Shell i Equinor objavili su svoje planove za izlazak iz zajedničkih ulaganja i projekata u Rusiji, a TotalEnergies se također složio da više ne ulaže u nove projekte u toj zemlji.

Podaci Uprave za energetske informacije pokazuju pad od 0,6 posto u američkim komercijalnim zalihama sirove nafte.

Zalihe su pale za 2,6 miliona barela na 413,4 miliona barela, a očekivao se porast zaliha za 2,8 posto.

U međuvremenu, članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Rusija pristali su da se pridržavaju trenutnog plana povećanja proizvodnje za 400.000 barela dnevno. Grupa OPEC+ saopćila je da postoji dovoljna ponuda na tržištu da se zadovolji potražnja.

Od jula prošle godine, glavne zemlje proizvođači su postepeno povećavale proizvodnju sirove nafte.