Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da je Zakonom o računanju vremena, propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unaprijed vrijeme u 2:00 sata računati kao 3:00 sata.

Dakle, ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 27.3.2022. godine, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, na način da će se vrijeme u 2:00 sata računati kao 3:00 sata, saopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Ljetnje računanje vremena završava se posljednje nedjelje u oktobru.

Realizacija projekta Izgradnja objekta osnovne škole u Medakovu, II faza (nastavak betoniranja armirano-betonske stropne ploče suterena) je u toku. Do sada su završeni pripremni radovi na prosijecanju postojećih ab zidova suterena za formranje vrata i prozora. Ova faza radova obuhvata izradu etaže prizemlja sa armirano-betonskom konstrukcijom i zidanje nosivih zidova.

Sredstva za ovu fazu radova na izgradnji novog objekta OŠ Medakovu obezbijedili su Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona , Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Budžet Općine Teašanj.

Ugovor je zaključen u iznosu od 491.400,00 KM. Izvođač radova je firma INTER doo Tešanj a stručno-tehnički nadzor vrši Inženjerski biro HRNJADOVIĆ Doboj.

Općinsko vijeće Novi Travnik na sjednici održanoj u četvrtak donijelo je Odluku o radnom vremenu prodajnih objekata, ugostiteljskih objekata i obrta na području općine Novi Travnik.

Odlukom se utvrđuje radno vrijeme tijekom tjedna te početak i završetak radnog vremena tijekom dana u objektima koji se nalaze na području općine Novi Travnik, u kojima fizičke i pravne osobe, sukladno zakonu, obavljaju uslužnu djelatnost trgovinu, ugostiteljstvo i obrt, priopćeno je iz ove općine.

Navodi se i to kako je zabranjen rad nedjeljom svim trgovinama i obrtima, izuzev benzinskim crpkama, pekarnama i trgovinama koje se bave isključivo prodajom suvenira.

Utvrđeno je, također, radno vrijeme tijekom državnih i drugih blagdana, fizičkih i pravnih osoba iz oblasti trgovine, tržnica, mesnica, ljekarni, pekarnica, benzinskih crpki, ugostiteljstva, ustanova za dnevni boravak djece, obrta, kao i iz oblasti igara na sreću i internet klubova, hotela, motela, pansiona i prenoćišta.

Za prekršaj će se pravnim osobama i vlasnicima trgovina pisati novčane kazne u iznosu od 500 do 2.000 maraka.

(akta.ba)

Evropska unija i SAD dogovorili su se da će Uniji godišnje isporučiti 50 milijardi kubičnih metara američkog ukapljenog prirodnog plina, što bi moglo zamijeniti trećinu ruskih godišnjih isporuka plina u EU, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, javlja Anadolu Agency (AA).

SAD se već obvezao da će EU ove godine osigurati dodatnih 15 milijardi kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina kao zamjenu za ruski plin. U budućnosti, međutim, Evropa će težiti stabilnoj opskrbi američkim plinom barem do 2030. godine. Cilj im je oko 50 milijardi kubičnih metara godišnje, rekla je von der Leyen.

“Plin iz SAD-a zamijenit će plin iz Rusije”, jasna je bila predsjednica Evropske komisije, koja je također upozorila da će rat u Ukrajini postati “strateški neuspjeh” ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Nakon što je dogovor postignut, Biden je rekao da će SAD i EU zajedno raditi na ubrzanju energetske tranzicije te da sporazum s Unijom nije u suprotnosti s klimatskim ciljevima.

“Sporazum koji smo postigli povećat će energiju i nacionalnu sigurnost”, dodala je von der Leyen.

U Bruxellesu se održava summit EU na kojem će sudjelovati i Biden. Već u četvrtak razgovarali su o smanjenju ovisnosti o ruskim energentima.

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, na današnjoj sjednici u Sarajevu, donijela Odluku o davanju na trajno korištenje bez naknade dizel gorivo u količini od 1.400.000 litara iz postojećih zaliha federalnih robnih rezervi poljoprivrednim proizvođačima (50 litara goriva po hektaru) u Federaciji BiH, a prema zvaničnim spiskovima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i kantonalnih vlada, radi hitne intervencije izazvane rastom cijena energenata na tržištu FBiH.

Ovu podršku mogu ostvariti poljoprivredni proizvođači koji su u prošloj godini ostvarili podršku po hektaru obradive površine na federalnom ili kantonalnom nivou, a koji su ažurirali podatke u Registru poljoprivrednih gazdinstava i registru klijenata, te prijavili proizvodnju u 2022. godini.

Maksimalan iznos podrške ne može biti veći od one ostvarene za broj hektara obrađene površine u 2021. godini.

Sredstva neophodna za realizaciju ove odluke bit će osigurana iz tekuće rezerve Vlade FBiH.

Za realizaciju Odluke Vlada je zadužila Federalnu direkciju robnih rezervi, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalno ministasrtvo financija, svatko u okviru svojih nadležnosti.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH.

Ova odluka je donesena, kako je obrazloženo, nakon što je Vlada FBiH ranije usvojila informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, s prijedlogom mjera i zadužila Federalnu direkciju robnih rezervi da pripremi prijedlog odluke s ciljem provođenja mjera i aktivnosti iz svoje nadležnosti o podjeli dizel goriva poljoprivrednim proizvođačima u FBiH zbog izuzetno teške i vanredne situacije izazvane rastom cijena energenata.

Zadužena je Federalna direkcija robnih rezervi da provede potrebne procedure i izvrši podjelu dizel goriva poljoprivrednim proizvođačima.

Konferencija „(Ne)zaštićena područja Zeničko-dobojskog kantona“, koju danas u Zenici organiziraju WWF Adria (World Wide Fund for Nature) u Bosni i Hercegovini, UG Fojničani Maglaj i Eko-forum Zenica, ima za cilj promociju područja za čiju se zaštitu zalažu ekolozi iz tog kantona. Koalicija za zaštitu prirode ZDK-a, kako je istakao Davor Šupuković, pokrenula je inicijativu zaštitu područja: Babina-Tvrkovac (Zenica), Matinski vis (Žepče), Zvijezda (Vareš), Mokra Megara (Maglaj), Orlja (Olovo), Bistrik, Bare i Gornja Trstionica (Kakanj), koja bi trebala biti u nadležnosti budućeg Javnog preduzeća za upravljanje zaštićenim područjima ZDK-a.

- Što se tiče svih ovih područja, mi smo kroz našu koaliciju nevladinih organizacija uspjeli provesti neka istraživanja tijekom protekle godine te smo ustanovili da su to vrijedna područja. Imamo već skoro spremne i elaborate, koji će dokazati da su ta područja vrlo vrijedna u smislu biodiverziteta te da ih je potrebno zaštititi. Veseli činjenica da imamo podršku Vlade ZDK i ja se iskreno zahvaljujem premijeru (Mirnes Bašić, op.a.) i nadležnim ministarstvima, koji su nam obećali da bi, već do kraja godine, trebali proglasiti tih nekoliko zaštićenih područja- najavio je Šupuković, tajnik Udruženja građana Fojničani Maglaj. Ideja je, napomenuo je, plod mukotrpnog rada te je, podvlači, kao takva dobro pripremljena.

- U suštini, sva ta osporavanja ove ideje su, onako, naivna, jer, trenutno, u ZDK imamo samo 1,5 posto zaštićenog teritorija, a standardi Evropske unije, koje smo mi potpisali do 2020. godine, su 17 posto. Inače, zemlje okruženja imaju po 40 posto zaštićenih područja- napomenuo je Šupuković, koji dodaje da ne rade protiv bilo koga. Drago mu je, dodaje, što su prepoznati od Vlade ZDK te im je ta podrška jako bitna, jer, na kraju krajeva, “sve te zakone donosi Skupština ZDK”.

-Mi želimo prepisati dobre prakse Kantona Sarajevo, gdje postoji javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, koju finansira kanton i lokalne zajednice na čijem su području zaštićena područja. To je rješenje koje se pokazalo jako dobro i održivo pa ga i mi želimo primjeniti u našem kantonu. U Ministarstvu za zaštitu okoliša, postoji Fond za zaštitu okolša ZDK iz kojeg se finansiraju mnogi projekti, ali jako malo novca ide za zaštitu prirode. Skoro ništa. Mi samo trebamo usmjeriti dio tih sredstava- istakao je Šupuković. Šumsko-privredno društvo ZDK, koje je na ovom skupu predstavljao Mirsad Čivić, smatra kako sa aspekta poslovne politike tog preduzeća “ova će opcija uveliko uskratiti poslovanje preduzeća, sa aspekta broja ljudi”, ali i zaštite šumskog prostora.

- Mi, u ovom momentu, ne podržavamo u cjelini način kako se to radi. Zakonske procedure nisu ispoštovane do kraja, u smislu samog načina proglašenja i formiranja ovakvih zaštitnih područja kada je u pitanju šuma. Sa aspekta iskustva koje imamo sa proglašenim zaštitnim područjima na području Federacije BiH, pokazalo se da, kada je u pitanju zaštita šume, nemamo nekih zančajnih dobrih rezultata- istakao je Čivić, koji je dodao kako su u tim područjima narušeno zdravstveno stanje šuma. Protiv ideje zaštite tako velikog područja je i Mahira Brkić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Vareša.

- Da li je to cilj da, samo, otvorimo 10 radnih mjesta po cijenu da u ŠPD-u ZDK zatvorimo, možda, 400 radnih mjesta?! Po cijenu i da firmu “Eastern Mining”, koja je došla na područje Općine Vareš, zatvorimo; da Općina Vareš, u narednih 10 godina, kroz poreze, izgubi 177 miliona američkih dolara; po cijenu da Općina Vareš, u narednih 10 godina, izgubi 18 miliona dolara kroz koncesione naknade…To je problem! Šta ćemo sa posljedicama- pita se Brkić. Priroda se, napominje, mogla zaštititi po drugom konceptu te tvrdi kako “nije mnogo stručnjaka šumarstva učestvovalo u izradi elaborate”. Parcelisanjem područja koja se planiraju zaštititi, smatra Brkić, može se doći do potrebnih 18 posto zaštitnih područja, a da privreda, pogotovo u malim općinama, ne bude ugrožena, a samim tim i opstanak stanovništva. Izvršni direktor WWF-a u BiH Đorđe Stefanović napomenuo je kako je današnji skup kontinuirana aktivnost, koja bi trebala da dovede do osnivanje javne institucije za zaštićena područja u ZDK.

- Da ne lažemo ni sebe ni druge, u FBiH, to je, u stvari, preuzimanje dobrih iskustava iz Kantona Sarajevo, jer u FBiH samo u KS-u postoji jedna takva organizacija. U Republici Srpskoj postoji Republički zavod, koji se bavi tim pitanjima. Nažalost, u Federaciji ga nema pa mi pokušavamo na nivou kantona organizovati takvu instituciju- kazao je Stefanović. Postoje, dodaje, praznine u sistemu zbog preklapanja nadležnosti Fedracije BiH, kantona i lokalnih zajednica pa nema “institucija i javnih tijela koja bi vodila postupak ustanovljavanja, a kasnije i upravljanja zaštićenim područjima”, ali podvlači kako postoje “dobre naznake” da će se takvo javno preduzeće formirati i u ZDK-u.

Zbog poskupljenja osnovnih životnih namirnica i goriva pojedine Dobojlije će doći u situaciju da biraju hoće li biti gladne ili će prestati da plaćaju komunalne usluge, upozorili su iz Udruženja za zaštitu potrošača, a prioritet građanima, sve su prilike, neće više biti računi.

"Do pre dva-tri meseca oni prvo plate sve režije, sve to što treba redovno, i ono što im ostane onda raspoređuju na lekove i na hranu. Međutim, izgleda da je sada situacija obrnuta jer smo primetili sve veća dugovanja za ekonomske usluge, odnosno dolaze nam građani i pitaju na koji način da ne plaćaju određene usluge 'Toplane', odvoza smeća, vode itd. Kroz razgovor zaključili smo da je standard daleko ispod nivoa i da će upravo zbog nestašice novca doći u poziciju da ili plaćaju račune ili da jedu", rekla je Snežana Šešlija, predstavnica dobojskog udruženja potrošača.

Tri kategorije građana su najviše pogođene divljanjem cijena, navodi Šešlija. Tu su, osim penzionera, i nezaposleni stariji od 65 godina koji nemaju penziju i koji za život zarađuju radeći nešto uslužno, kao i ratni veterani koji s niskim boračkim dodatkom ne mogu da prežive.

Iako nemaju velike koristi od jadikovanja, najstarije Dobojlije ovih dana kucaju na vrata Udruženja penzionera žaleći se na sve manje kese, a sve veće račune s kojima izlaze iz marketa.

"U gradu Doboju oko 3.500 penzionera ima penziju do 400 KM. Ljudi su izbezumljeni, jednostavno zabrinuti su dokle ovako, kako ovako, da li će se ovako moći izdržati. I zaista vidim da je teško ljudima koji s ovako niskim penzijama treba da preživljavaju, da izdrže. Mislim da aktuelna vlast i naša gradska treba nešto da preduzmu da se status ove kategorije građana popravi. Da li su to jednokratna novčana pomoć, da se da nešto, da se ljudima malo kompenzuju ti troškovi, ili povećanje penzija, što je, evo, najavljeno", izjavio je Rajko Gligorić, predsjednik Udruženja penzionera.

Poskupljenja su natjerala penzionerku Dragicu Kaurinović da smanji količinu prehrambenih artikala koje svakodnevno pazari.

"Penzija je izuzetno mala, nije dovoljna za onu kupovinu koja je bila dosad, i odmah se manje kupuje, u manjim količinama. Manje voća kupujem, manje slatkiše", navela je Kaurinovićeva.

(N.N.)

U Međugorju je trenutno smješteno 206 ukrajinskih izbjeglica, od kojih je 132 djece, svi su dobro i pružena im je i psihosocijalna podrška.

– Smješteni su na 18 lokacija, većinom pansiona. Ukupno ih je 206, djece je 132, četiri su muškarca-vozača, dok su ostalo žene. Relativno su svi dobro i zdravo. Brinemo o njima i imaju potpunu zdravstvenu zaštitu – ustvrdio je sekretar Crvenog križa Čitluk Andrija Stojić.

Kazao je kako je na samom početku dolaska ukrajinskih izbjeglica jedna izbjegla osoba bila covid pozitivna, ali da je period izolacije prošao, testirana je, tako da sada nema zaraženih.

Kako dodaje, Crveni križ redovno podmiruju sve potrebe, a organizirao je i radionice za psihosocijalnu podršku.

– Djelatnici Crvenog križa spremni su im u svakom datom momentu pružiti psihosocijalnu potporu. Dakle i na tom polju smo u potpunosti spremni odgovoriti bilo kakvim izazovima. Zasad nema poteškoća i sve je psihosocijalno stabilno. Crveni križ u potpunosti nastoji podmiriti redovne obaveze – naglasio je.

Stojić kaže kako ima i najavljenih dolazaka , a da li će oni biti ostvareni ostaje da se vidi.

– Ovih dana svjedoci smo činjenice da jedna obitelj dođe, druga ode i sve tako. Najavljenih dolazak ima, ali šta će biti od toga realizirano ne znamo. Događa se da ljudi krenu ovamo pa saznaju u putu da ovdje ne mogu steći izbjeglički status i dođe do preusmjerenja. Općenito, u evropskim zemljama im se nudi više i pristojnije – zaključuje Stojić.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg produžit će svoj mandat za još jednu godinu zbog rata u Ukrajini, izvijestili su norveška televizija TV2 i dnevnik Dagens Naeringsliv, pozivajući se na neimenovane izvore, prenosi Reuters.

Stoltenbergov trenutni mandat ističe 1. oktobra, a trebao je preuzeti dužnost guvernera centralne banke svoje rodne Norveške do kraja 2022. godine.

Na pitanje u srijedu hoće li ostati glavni sekretar NATO-u, Stoltenberg je rekao da takvu odluku trebaju donijeti zemlje članice.

Ruska invazija na Ukrajinu, koju Moskva naziva “specijalnom operacijom”, dovela je do najveće izbjegličke krize u Europi od Drugog svjetskog rata, dok su zapadne zemlje počele preispitivati iz temelja svoje odbrambene politike.

Stoltenberg, ekonomist po obrazovanju i bivši čelnik norveške Laburističke stranke, bio je norveški premijer od 2000. do 2001. te od 2005. do 2013. Godinu dana kasnije postao je glavni sekretar NATO-a, a ranije je bio i na pozicijama norveškog ministra finansija i energetike.

Norveška vlada prošlog mjeseca imenovala je zamjenicu šefa centralne banke Idu Wolden Bache guvernerkom Norges Banke na period do devet mjeseci, a Stoltenberg je trebao preuzeti čelnu poziciju do kraja godine.

Guverner centralne banke zadužen je za određivanje kamatnih stopa i upravljanje finansijskom stabilnošću, kao i za nadzor nad norveškim državnim fondom, najvećim na svijetu s imovinom od 1.4 biliona dolara.

Općina Žepče bila je domaćin sastanka o implementaciji Kantonalnog operativnog plana odbrane od poplava (KOP) na kojem su učestvovali direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona Džavid Aličić, pomoćnici gradonačelnika/načelnika u općinama/gradovima te predstavnik Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK-a.

Općinski načelnik Žepča Mato Zovko upoznao je učesnike sastanka sa stanjem civilne zaštite u ovoj općini, sa težištem na provedbu KOP-a.

Nakon rasprave zaključeno je da je neophodno u što kraćem roku revidirati KOP, uključiti sve nosioce u njegovu implementaciju, a resorno ministarstvo u Vladi Zeničko-dobojskog kantona dužno je osigurati da se 20 posto sredstava vodnih naknada obavezno utroši u preventivne radnje u riječnim koritima.

Press služba ZDK