A.A.

A.A.

Sistem elektronske naplate na autoputevima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH trebalo bi da bude uvezan, tako da vozači u BiH već do ljeta mogu koristiti jedinstveni tag uređaj u BiH.

Potvrdio je to za Srpskainfo izvršni direktor za tehnička pitanja u „Autoputevima RS“ Slobodan Stanarević.

Predstavnici “Autoputeva RS” i “Autocesta FBiH” ove sedmice su imali sastanak na tu temu, a kako kaže Stanarević, usaglašeno je da već idućeg mjeseca bude potpisan sporazum o saradnji dva javna preduzeća.

On očekuje da će novina na autoputevima u BiH “zaživjeti” do početka ljetne sezone godišnjih odmora.

Kako ističe Stanarević, volja postoji, potrebno je još tehnički urediti sistem, tako da se naplata automatski odvaja na račune RS-a i Federacije, u zavisnosti od toga kojim autoputem vozači prolaze.

Optimistični su i u “Autocestama FBiH”, iz kojih takođe poručuju da bi integrisani sistem korištenja jedinstvenog TAG uređaja na cijelom području BiH trebao biti implementiran do početka ljetne sezone. Uvjeravaju da to neće djelovati na rast troškova korištenja autoputeva u BiH.

"Troškovi za korisnike će ostati isti jer se radi o Tagovima istog tipa, samo što će korisnici imati instalirana dva računa na jednom aparatu-Tagu gdje će jedan biti namijenjen za registraciju prolaza na dijelu Republike Srpske a drugi na dijelu Federacije prema čemu će se vršiti automatsko naplaćivanje u korist jednog ili drugog Javnog preduzeća", pojasnili su iz “Autocesta” FBiH.

Podsjećaju i da su postojeći sistemi naplate putarine na području Federacije BiH i RS bazirani na ručnom i elektronskom sistemu plaćanja, te čine potpuno odvojene sisteme bez komunikacije između sistema.

"S obzirom na to da bi zadržavanje postojećeg sistema naplate cestarine djelovalo na rast troškova i smanjenje kvaliteta usluge za korisnika, predložena je saradnja između Autoputeva RS i JP Autocesta FBiH koja će omogućiti korištenje jednog, jedinstvenog TAG uređaja kako na području FBiH, tako i na području RS. Na ovaj način ćemo postići tehnološku interoperabilnost između elektronskih sistema naplate putarine na području BiH koja sistem naplate čini efikasnijim, ohrabruje dalje povećanje prihvatanja TAG uređaja na cijelom području BiH, smanjuje vrijeme čekanja na naplati i generalno povećava nivo usluge za korisnika", rekli su iz ovog preduzeća.

Podsjetimo da je u cijelu priču prvobitno bila uključena i Srbija, u okviru inicijative regionalnog projekta „Otvoreni Balkan“, ali, kako je rekao Stanarević, oni su zbog “određenih problema” morali napustiti ovu ideju.

(akta.ba)

 

U poljima pored rijeke Bosne u naselju Kotorsko, na sjeveru Bosne i Hercegovine, gdje su brojni lokalni stanovnici prije tridesetak godina uzgajali kukuruz, pšenicu i druge poljoprivredne kulture, te ljeti držali stoku, danas se nalaze ogromne rupe koje su ostale poslije eksploatacije hiljada kubika šljunka.

Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove iz Banjaluke, nelegalna eksploatacija šljunka najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije.

"Uz obalu rijeke Bosne, do koje se iz Kotorskog može doći samo skelom, rijetki mještani danas obrađuju poljoprivredne parcele, koje okružuju krateri duboki desetak metara i gomile šljunka. Sve je uzrovljeno. Tamo kad odeš ne možeš se snaći gdje su bile njive. To su sad brda", kaže Refik Žilić iz Kotorskog.

Vađenje šljunka iz poljoprivrednog zemljišta nije dozvoljeno bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište objašnjavaju u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove za Radio Slobodna Evropa (RSE).

 

Eksploatacija šljunka bez znanja vlasnika njiva

Dio zemljišta koje je pripadalo porodici Žilić uništila je firma iz obližnjeg naselja Osječani koja se bavi prodajom šljunka i betona, kaže Refik.

"Prije rata imali smo oko 40 duluma na toj strani. Kad smo se vratili u Kotorsko 2002. godine i otišli da vidimo zemlju, parcela od 11 duluma je bila izrovljena. To je bez našeg znanja uradila firma Plosko. Ono što je ostalo, četiri do pet duluma, to sam im prodao, jer to više ništa nije vrijedilo. Ono što su prije izrovili za to nisam dobio ništa", priča Žilić.

Na ovoj lokaciji firma "Plosko" i danas vadi šljunak. Protiv odgovorne osobe u toj firmi policija u Doboju je krajem decembra podnijela prijavu dobojskom Okružnom javnom tužilaštvu.

Policija je tada saopštila da je ta firma bez odobrenja nadležnih institucija vršila eksploataciju šljunka s više parcela uz vodotok rijeke Bosne, te da je od 2017. do 2021. nezakonito zaradila blizu milion i 400.000 maraka (700.000 eura).

Ova firma nije odgovorila na upit RSE o policijskim i navodima stanovnika Kotorskog o nezakonitoj eksploataciji šljunka.

 

"Politički motivisana prijava zbog vađenja šljunka"

Dobojska policija je krajem prošle godine zbog nelegalnog vađenja šljunka sa više parcela prijavila Tužilaštvu i preduzeće "Drvoprerada Đurić" iz Dervente, koja je udaljena tridesetak kilometara od mjesta gdje je eksploatisan šljunak.

Prema policijskim informacijama ovo preduzeće je od maja 2017. do marta 2021. godine nezakonito zaradilo blizu dva milion i 800.000 maraka (1,4 miliona eura), te oštetilo entitetski i gradski budžet za 150.000 maraka (75.000 eura).

Vlasnik preduzeća je Pero Đurić, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS. On za RSE kaže da je policija objavila "netačne informacije".

"Šljunak je vađen iz mojih ličnih njiva. Protiv firme je pokrenuta istraga i prije par godina i sad je objavljena potpuno ista prijava. Nisam politički podoban. Ja sam opozicija", dodaje Đurić.

U protekle dvije godine na području Doboja, Bijeljine, Trebinja, Prijedora i Banjaluke nadležni inspektori izdali su oko 200 prekršajnih naloga zbog nelegalne eksploatacije šljunka iz poljoprivrednog zemljišta. Ukupne kazne su u ovim slučajevima bile oko 200.000 maraka (oko 100.000 eura).

U nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa (CCI) smatraju da su kazne koje se izriču preblage.

Ova nevladina organizacija u protekle tri godine pruža pravnu pomoć neformalnim grupama građana u borbi protiv nezakonitog vađenja šljunka na području Doboja, Modriče, Šamca, Vukosavlja, Zavidovića, Žepča, Maglaja, Bijeljine i Zvornika.

Ljubinko Đurić, predstavnik te organizacije u Doboju, kaže da je na njihovu inicijativu održan sastanak 2021. godine na kojem su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, nadležni inspektori, te predstavnici policije i tužilaštava.

Nakon toga, dodaje, izvršene su kontrole firmi koje su iskopavale šljunak.

"Od maja do jula 2021. godine poduzeli su opširnu akciju i u 108 kontrola izrekli 104 kazne. Kazne koje su izricali privrednim društvima su 3.000 maraka, a 500 maraka odgovornom licu. Po nama, to su preblage kazne", kaže Đurić.

 

'Ekološka katastrofa na Drini'

Uslijed nelegalne eksploatacije šljunka devastirane su i ogromne površine poljoprivrednog zemljišta na području Zvornika na istoku BiH.

"Na primjer firma Keso-Gradnja je kod Kozluka napravila ekološku katastrofu. Prekopane su stotine duluma poljoprivrednog zemljišta i izvađen šljunak, a sve pod geslom da se radi o čišćenju riječnog korita. Oni imaju koncesiju za eksploataciju šljunka, ali ne iz poljoprivrednog zemljišta", kaže Dušan Aćimović, predstavnik neformalne grupe građana "Stop nelegalnim šljunkarama na rijeci Drini".

U pomenutoj firmi za RSE kažu da navodi grupe građana o nezakonitom vađenju šljunka iz poljoprivrednog zemljišta u Kozluku nisu tačni.

"Mi posjedujemo dokumente da smo izvršili promjenu namjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište u ukupnoj količini od približno 86 duluma za potrebe rada postrojenja za preradu šljunka i pijeska. Za to je plaćena taksa. To je zemljište u našem vlasništvu, kupljeno od fizičkih lica i na osnovu lokacijskih uslova zatražena je promjena namjene. U kontroli su nam bili poljoprivredni, vodoprivredni i građevinski inspektor i na osnovu svih nalaza dobijena je saglasnost opštinske uprave za promjene namjene zemljišta", navodi Dragiša Krstić iz firme Keso-Gradnja.

Nelegalna eksploatacija šljunka iz rijeke Drine ugrozila je Aćimovićevu imovinu u Tršću u okolini Zvornika.

Njegova kuća nalazi se pored nekategorisanog puta koji magistralnu cestu Zvornik-Bijeljina povezuje s obalom Drine. Zbog toga se, kaže, uključio u borbu protiv krađe šljunka.

"Tim nekategorisanim putem su teretna motorna vozila s nelegalnih šljunkara izvozila šljunak. Uslijed izvođenja šljunka i nastanka turbulencija tla, zbog velikih tereta na vozilima, na mojoj porodičnoj kući su se pojavila oštećenja u vidu napuknuća, a o prašini i drugim nelagodnostima da ne govorim.

Bilo mi je poznato da niko od tih šljunkara nije imao odobrenje za eksploataciju šljunka. Radilo se o firmama koje su bile u stečaju ili ugašene s blokiranim računima. Njihovi vlasnici su eksploataciju šljunka sprovodili kao fizička lica", objašnjava Aćimović.

Kraj Aćimovićeve kuće skoro dvije godine više ne prolaze kamioni sa šljunkom. Nelegalno vađenje šljunka na cijelom područja Zvornika, međutim, nije zaustavljeno.

"Nelegalna eksploatacija šljunka odvija se na lokalitetima Karakaja, Čelopeka, Šepka. Šljunak se vadi iz njiva koje se nalaze uz priobalno područje rijeke Drine", kaže on.
Istovremeno, zbog profita koji donosi prodaja šljunka nepovratno su uništene hiljade duluma plodnog zemljišta u RS-u.

"To se više nikad neće vratiti kako je bilo. To je očito. Vlasnici zemljišta većinom nisu tu. Neki više nisu ni živi. Mnogi su firmi koja vadi šljunak prodali zemljište, praktično iz nužde, jer je sve okolo devastirano", kaže Mehmed Trnjanin, predstavnik mjesne zajednice Kotorsko kod Doboja.

U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove u Banjaluci navode da postoji nekoliko okolnosti koje otežavaju rad poljoprivrednih inspektora koji kontrolišu eksploataciju šljunka s poljoprivrednih parcela i promjenu namjene zemljišta.

Utvrđeno je da neki vlasnici zemljišta nisu živi, odnosno da nisu završeni ostavinski procesi, te da su određene parcele u vlasništvu raseljenih osoba koje trenutno tu žive.

(RSE)

Zabrinuti smo jer ova aplikacija kineskoj vladi daje uvid u naše telefone, rekao je republikanac Michael McCaul.

Komitet za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa SAD-a planira sljedećeg mjeseca glasati o nacrtu zakona kojim bi u Americi bila zabranjena popularna kineska društvena mreža TikTok.

Zakon, koji je predložio republikanac Michael McCaul omogućila bi Washingtonu da na legalan način zabrani upotrebu TikToka zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.

“Zabrinuti smo jer ova aplikacija kineskoj vladi daje uvid u naše telefone”, rekao je McCaul za Bloomberg.

Trump pokušao blokirati nove korisnike

Bivši američki predsjednik Donald Trump pokušao je 2020. godine blokirati nove korisnike da preuzimaju TikTok i da zabrani novčane transakcije koje bi blokirale upotrebu aplikacije u SAD, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Administracija predsjednika Joea Bidena je u junu 2021. formalno odustala od te ideje.

Tik Tok, koji ima više od 100 miliona korisnika u SAD-u, pokušava uvjeriti Washington da ne skuplja lične podatke građana, niti da može pristupiti njihovim sadržajima na telefonu, kao i da njima ne može manupulirati Komunistička partija Kine ili bilo ko drugi pod uticajem Pekinga.

U februaru slijedi novi val poskupljenja u Hrvatskoj, a hljeb i brašno već sada su skuplji 22 posto, piše u subotu Večernji list, a prenosi Hina.

U iščekivanju bijele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cijena različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta proizvoda s rastom inflacije od gotovo 20 posto na godišnjoj razini, evidentno je da potrošnja životno neophodnijih namirnica količinski pada i ne samo u RH, javlja ovaj list.

Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1 posto.

U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje vrhnja za 5 posto, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1 posto.

Navodi se kako su rekorderi po rastu cijena vjerojatno polutvrdi sirevi.

TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26 posto skuplji, gouda 21, edam 25 posto, dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11 posto.

Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su u decembru na godišnjoj razini rasle 22,4 posto, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1 posto.

Gleda li se samo hljeb, on je prema zadnjim podacima Eurostata, u Hrvatskoj bio skuplji 27,7 posto.

Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9 posto na godišnjoj razini, ribe i riblji proizvodi 14,2 posto, mlijeko, sir i jaja 22,2 posto, ulja i masti 22,5 posto, voće 8,3 posto, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1, kafa, čaj, kakao 6,5 posto.

U odnosu na 2015. godinu, mlijeko i mliječni proizvodi te ulja i masti poskupjeli su za više od 40 posto.

Gleda li se pak prosjek EU27, na godišnjoj su razini ribe i riblji proizvodi za oko 2 posto skuplji nego u RH, mlijeko i mliječni proizvodi za 5,3 posto, a voće za 4 posto.

Enver Beganović (52) prepješačiće 6.600 kilometara kako bi iz austrijskog Velsa, gde živi, stigao do Meke i obavio hadž. Do sada prešao je oko 650 kilometara, a ekipa Anadolije sa njim je razgovarala u Sjenici na Pešterskoj visoravni gdje je napravio kraću pauzu.

Beganović kaže da je sam nacrtao rutu kretanja i da će mu do cilja trebati najmanje sedam mjeseci i sedam dana.

”Krenuo sam iz Velsa, nisam išao baš najkraćom rutom. Sam sam napravio plan putovanja i izabrao puteve, morao sam da se prilagođavam. Proći ću kroz neke zemlje bivše Jugoslavije, svratio sam do Cazina gde sam rođen, bio sam do Istre, posjetio sam svoju majku i rodbinu. Proći ću kroz 12 država, krenuo sam iz Austrije, preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, sada sam u Srbiji, pa idem u Makedoniju, Bugarsku, Tursku, Irak i tako sve do Meke”, kazao je Beganović za Anadoliju i dodao da mu ne smetaju temperature koje su ispod nule ali ni snijeg koji danima pada u ovom kraju Srbije.

Beganović kaže da se za ovaj poduhvat spremao pola godine i da dnevno prelazi od 35 do 60 kilometara, u zavisnosti od vremenskih uslova.

”Cilj mi je da do 15. juna stignem do Meke. Inspirisalo me je to što sam osjetio da sam se udaljio od vjere. Trebalo mi je malo više vremena za sebe, osjetio sam da bi svoj život trebalo da analiziram. Ovaj današnji način života je nametnut i ja sam se sve više osjećao udaljen od vjere. Moji roditelji su me učili da vjerujem i da se Bogu molim i da mu budem zahvalan”, rekao je Beganović koji je rođen u Cazinu ali više decenija živi u Austriji.

Enver Beganović, sportista rekreativac, oženjen je i ima četvoro djece. Kaže da je oduševljen reakcijama ljudi koje sreće tokom svog pješačenja. Iz Srbije svoje pešačenje nastaviće ka Severnoj Makedoniji.

Udruženje kardiologa BiH pokrenulo je kampanju podizanja svijesti o familijarnoj hiperholesterolemiji – FH, koja je genski poremećaj povišene masnoće u krvi. Bolest se može manifestirati od rođenja, često ostaje neprepoznata, a pojava kardiovaskularnih oboljenja unutar jedne obitelji gdje svi imaju višestruko povišene masnoće u krvi pobuđuje sumnju na FH.

Predsjednica Udruženja kardiologa BiH prof.dr. Zumreta Kušljugić izjavila je za Fenu da je cilj Udruženja kardiologa u BiH podići svijest građanstva na to oboljenje, pomoći porodicama da ga prepoznaju i adekvatno liječe.

Udruženje kardiologa BiH realizirat će tu kampanju kroz predavanja, uz pomoć medija i Ministarstva civilnih poslova, nastojati tim bolesnicima dati adekvatne savjete i informirati ih kako spriječiti prerani kardiovaskularni događaj.

Kardiolog u Kantonalnoj bolnici Zenica prof. dr. Belma Pojskić uključena je oko deset godina u međunarodne programe za otkivanje i tretman familijarne hiperholesterolemije, a uža specijalnost su joj povišene masnoće u krvi i sve kardiovaskularne bolesti koje nastaju zbog ateroskleroznog procesa.

Kako pojašnjava, familijarna hiperholestelomenija je nasljedno oboljenje, djeca već na rođenju imaju povišen nivo holesterola, imaju povećani tzv. loši holesterol (LDL), a to se ne vidi. To se, kaže, može prevenirati, odgoditi ili spriječiti. Potrebno je uraditi kompletan panel masnoća u krvi, a ako otkriju takvog pacijenta savjetuju mu zdrave životne stilove, unos više masnoća biljnog porijekla, pojačanu fizičku aktivnost….

– Pravi FH pacijent, uz sve to, mora imati i lijekove. Ti lijekovi su u BiH dostupni, mnogi od njih nisu ni skupi. Stvar je u tome što su ti lijekovi u nekim kantonima dostupniji, poput KS. Pacijenti traže da se izjednači, na nivou cijele države, način njihove zdravstvene zaštite. Lijekovi su neophodni i efikasni – naglasila je.

U BiH nema registra oboljelih od FH, a procjena je da je to u opštoj populaciji oko jedan pacijent na 250 ljudi. Kako je upozorila prof.dr. Pojskić, povišen nivo masnoća u krvi ne boli i to je to što pacijenti zanemaruju. Smatraju da uredne nalaze mogu postići hranom ili dijetom. Ali to je nemoguće, nemoguće je držati dijetu pedeset godina.

Mirza Oruč sudjeluje, u projektu i kampanji Udruženja kardiologa BiH koje se bavi podizanjem svijesti o FH, u dijelu koji se odnosi na organiziranje pacijenata i onih koji spadaju u rizičnu skupinu za to oboljenje koje se može prevenirati i podići kvaliteta njihovog života. On kaže da te osobe u BiH zahtijevaju određene informacije i važno je njihovo organiziranje u udruženje.

-Zaista je značajna ta faza podizanja svijesti pacijenata i osoba iz rizičnih skupina, kao i širenje informacija o tom teškom i problemu raširenom ne samo u BiH nego i globalno. Ključna uloga tog udruženja u nastajanju će biti da podiže svijest, u suradnji sa medicinskim radnicima i nadležnim instiucijama, i omogući pristup dodatnim savjetima i informacijama. To će sigurno doprinijeti i rasterećenju zdravstvenog sistema, ako se prevencija uradi pravovremeno – naglasio je. Formiranje tog udruženje počelo je 2019. godine, u vrijeme pandemije COVID-19, a plan im je da nastave sa tim aktivnostima.

Udruženje kardiologa BiH realizira kampanju za podizanje svijesti o familijarnoj hiperholesterolemiji uz podršku Europskog udruženja za aterosklerozu, au Sarajevu su upriličili simpozij za studente i ljekarne. Slične skupove održavat će se u drugim gradovima diljem države.

Radnici zavidovićkog preduzeća “Krivaja Mobel” u stečaju okupili su se pred kapijom nekadašnjeg drvoprerađivačkog giganta s namjerom da, kako kažu, pošalju upozorenje nadležnim da je njihovo strpljenje pri kraju i da će, ukoliko ne dođe do bržeg penzionisanja radnika, biti prisiljeni organizirati proteste pred zgradom Vlade Federacije BiH u Sarajevu, javlja BHRT.

Prema tvrdnjama radnika, u ovom momentu njih 100 ispunjava uvjete za penzionisanje, ali zbog neuvezanog staža nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava zbog čega su dovedeni na rub egzistencije.

Poseban problem imaju nekadašnje radnice Krivaje koje su zbog zakonskih izmjena stekle, a nedugo zatim zbog neuvezivanja staža izgubile pravo za odlazak u penziju.

Od 1.050 radnika nekadašnjeg IP Krivaja u stečaju, koliko ih je ostalo u preduzeću 2014.godine kada je funkcionalne dijelove Krivaje kupila Ortačka grupa koja je formirala preduzeće “Krivaja Mobel” u kojem je tada angažovano 800 radnika, devet godina kasnije ukupno 250 radnika Krivaje i dalje na evidenciji Službe za zapošljavanje čeka rješavanje svog statusa.

Jedan od najliberalnijih gradova u Njemačkoj, univerzitetski grad Frajburg koji se nalazi u južnoj Njemačkoj, suočava se s velikim valom trerosianja kriminalom koji su počinili migranti iz Sjeverne Afrike, kao i s masovnim neredima u glavnom gradskom prihvatnom centru za azilante.

Nasilje u prihvatnom centru zahtjevalo je od policije pokretanje velikih operacija u pet odvojenih navrata. Policijske snage u Frajburgu bile su preopterećene tokom incidenata i bile su prisiljene pozvati pojačanje iz susjednih mjesta i njemačke savezne policije da kontrolišu haos, piše njemački list "Stern".

Samo u nedjelju oko 40 stranaca, većinom Sjevernoafrikanaca i Sirijaca, napadalo su jedni druge noževima, palicama i drugim predmetima.

Policajci su uhapsili tri osobe, ali samo nekoliko sati kasnije izbila je još jedna masovna tuča koja je uključivala noževe, a 300 stranaca se borilo ili gledalo kako se tuča odvija. Kasnije, u ponoć, izbila je treća pobuna u kojoj je učestvovalo 40 muškaraca koji su se međusobno napadali raznim predmetima, prema policiji.

Sljedećeg su dana štićenici azilantskog doma uključili vatrogasne alarme, a zatim nožem prijetili vatrogascima i policajcima. Kada je policija otišla obaviti hapšenje, suočili su se sa značajnim otporom.

Nekoliko sati kasnije, osoblje je reklo da su im prijetili stanovnici Sjeverne Afrike unutar centra, što je zahtjevalo veliku reakciju policije.

Osam migranata povrijeđeno je u samo dva dana. Nasilje u prihvatnom centru crpi policijske resurse upravo u trenutku kada se policija suočava s ozbiljnim problemima s migrantskim kriminalom u centru grada, prenosi "RMX".

Novoformirana vlast u Bosni i Hercegovini uskoro će odobriti izvoz peleta, dok će zabrana izvoza trupaca ostati na snazi, saznaje portal CAPITAL.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH spremilo je odluku kojom se to definiše, a koju treba da potvrdi Savjet ministara BiH.

Nakon usvajanja ona će biti na snazi do kraja maja ove godine.

“Savjet ministara BiH može preispitati primjenu ove odluke i prije isteka roka njenog važenja, u slučaju ispunjenosti ciljeva njenog donošenja”, stoji u prijedlogu odluke.

Goran Ivanović iz Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta vijest o ukidanju zabrane za izvoz peleta ocjenjuje kao dobru ali zakašnjelu.

„Odluka je kasno stigla. Mi već dva mjeseca nemamo nikakvu prodaju na domaćem tržištu, a struja i sirovina nam je poskupila, tako da je neisplativo prodavati po ograničenim cijenama. Firme su dovedene do ruba propasti“, kaže Ivanović.

On kaže da su zabranom izvoza u tešku situaciju dovedeni i njihovi stalni kupci u inostranstvu.

„Imamo narudžbe i primljene avanse iz prošle godine i tu ćemo pokušati da ispregovaramo da im ne vraćamo novac već da im isporučimo pelet“, rekao je Ivanović.

Zaključio je da je proizvođačima nanesena ogromna šteta, zbog čega bi trebali razmisliti o tužbama.

Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je za CAPITAL da bi bilo dobro da se ovaj prijedlog što prije usvoji navodeći da su proizvođači peleta bili neopravdano zakinuti za prihode iz izvoza.

„Zabranom su najviše bili pogođeni proizvođači peleta iz RS koji proizvode mnogo više nego što je potrebno našem tržištu, a nije im dozvoljeno da to izvoze, a ogrevu jeste, što je jedan nonsens koji ne postoji nigdje u okruženju. Moglo bi se dosta govoriti o tome kako se Savjet ministara u prethodnom sazivu ponašao po ovom pitanju“, rekao je Šinik.

Podsjećamo, proizvođači peleta u Republici Srpskoj nedavno su uputili dopis premijeru RS Radovanu Viškoviću u kojem su naveli da je domaće tržište u potpunosti snabdjeveno peletom te će da svako dalje produženje zabrane izvoza dovesti do uništenja ove industrije u RS.

Podsjećamo, Vlada RS je početkom decembra prošle godine zatražila od Savjeta ministara BiH da na 60 dana dozvoli izvoz peleta, ali se od tada ništa nije promijenilo i zabrana je i dalje na snazi.

Mjesec dana prije toga Vlada je donijela odluku da do kraja marta 2023. ograniči cijenu peleta na 480 KM plus PDV.

Iako je zabrana izvoza donesena kako bi se stabilizovalo domaće tržište i smirilo “divljanje” cijena, malo ko je osjetio bilo kakve benefite.

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA (WHO) danas održava sastanak, 14. otkako se prvi put pojavio koronavirus, a njihov hitni odbor za covid-19 mogao bi predložiti Glavnoj skupštini ukidanje pandemije, gotovo tri godine otkako je proglašena. Iako odluku mora donijeti glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, on je do sada dosljedno slijedio savjete odbora tijekom cijele pandemije.

"Iako neću ignorirati savjete odbora za hitna stanja, i dalje sam vrlo zabrinut zbog situacije u mnogim zemljama i sve većeg broja smrtnih slučajeva", rekao je Tedros. Šef WHO-a posebno se osvrnuo na nedavni porast slučajeva covida u Kini, gdje je u posljednjih osam sedmica zabilježeno najmanje 170.000 smrtnih slučajeva.

Poboljšanje u zaštiti ljudi

Povjerenstvo će razmotriti je li stanje s virusom još uvijek ozbiljno. Dok je pandemija očito i dalje ozbiljna, u posljednje tri godine došlo je do značajnog poboljšanja u zaštiti ljudi od virusa, putem brzih antigenskih testova, lijekova i cjepiva.

Više od dvije trećine svjetske populacije dosad je primilo barem jednu dozu cjepiva protiv covida. Očekuje se da će povjerenstvo svoju odluku objaviti 30. januara.

(index.hr)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.