A.A.

A.A.

Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK) donijela je odluke o raskidanju ugovora o dodjeli 12 koncesija, među kojima je i 10 koncesija za mini hidroelektrane zbog neplaćanja naknada, neispunjavanja uvjeta propisanih koncesijskim ugovorom ili istekom ugovora.

Nakon sjednice kantonalne vlade premijer Tahir Lendo kazao je kako te koncesije neće biti u Prostornom planu SBK.

"Imali smo jednu aktivnost za koncesijska dobra gdje nisu pokrenute nikakve aktivnosti, a ugovori su istekli. Takve koncesije ne prepoznaju ni općine kroz odluke, niti Prostorni plan, iz tih razloga Ministarstvo je predložilo, a Vlada podržala, raskidanje tih koncesija i one praktično neće ni postojati u našem Prostornom planu", rekao je Lendo.

Ugovori su raskinuti za mini hidroelektrane Bakovići 1, Luke, Željeznica 1 i 3, Toplice, Vileška, Majdan 2, Fojnica, Žica i Jaglinac.

Pored mini hidroelektrana, raskinuti su i ugovori o koncesiji za korištenje termomineralne vode sa izvorišta Banja i bunara Banja kao i za korištenje mineralne vode s bunara Krčevine za potrebe flaširanja i prodaje na tržištu.

Kantonalni ministar privrede Nisvet Hrnjić kazao je kako su dugovanja po pitanju koncesijskih naknada znatna.

"U 2021. godini imali smo značajno manje prihode od koncesija i oni se kreću oko milijun do milijun i pol maraka. Napravili smo finansijsku analizu, od ukupno 2.880.000 maraka koliko kantona potražuje od koncesionara, gotovo trećina je sporna, zastarjela i spremna za otpis. Druga kategorija su značajna potraživanja koja su reprogramirana i ukupno iznose oko 29 posto, što je otprilike trećina duga. Trenutno imamo stabilnu situaciju kad je u pitanju servisiranje tih mjesečnih anuiteta. Treća grupa su subjekti koji su redovni", pojasnio je Hrnjić.

Dodao je kako su posebna kategorija koncesionari s problemom sirovina.

"11 od ukupno 27 koncesionara ima problema kad su u pitanju suglasnosti, dozvole i plasman sirovina i takvima moramo pokušati pomoći kad je u pitanju tržište sirovine i ako ne bude učinka, Vladi ćemo predložiti raskidanje i tih ugovora", kazao je ministar.

Vlada SBK je jučer usvojila i set mjera s posebnom klauzulom da sve što Ministarstvo privrede bude postupalo ne bi trebalo ostaviti prostora za pravne nejasnoće i suvišne sudske sporove. U mjerama koje je Vlada usvojila govori se o roku od 60 dana koncesionarima da poduzmu konkretne aktivnosti na ispunjavanju obveza.

(akta.ba)

Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije u prvoj nedjelji januara registrovan je veliki broj infekcija korona virusom kod povratnika sa odmora, posebno iz zemalja Balkana.

Najviše slučaja infekcije “uvezeno” je iz BiH sa 1.611 u prvoj nedjelji januara i 822 u drugoj nedjelji.

Zatim slijedi Srbija sa 959 u prvoj nedjelji januara, odnosno 540 u drugoj.

Na trećem mjestu je Mađarska sa 748, odnosno 121 slučajem.

Značajnom dramatičnom povećanju inficiranih u Austriji doprinjeli su povratnici sa odmora iz Turske sa 147, odnosno 403 slučaja, zatim slijedi Rumunija sa 161 i 295, te Hrvatska sa 180, odnosno 579 slučaja.

Kada je riječ o Njemačkoj uvezeno je, u prvoj nedjelji januara 594, a u drugoj 622 slučaja infekcije korona virusom.

Veliki broj građana, poreklom sa Balkana, ali i brojni Austrijanci, “umorni” od oštrih epidemioloških mjera i lokdauna, tokom zimskog školskog raspusta i božićnih praznika otputovali su u inostranstvo.

I ranije su Balkance za “uvoz” korone optuživale austrijske vlasti, kao što je bio slučaj prošlog ljeta kada su ih okrivili za ponovni rast broja zaraženih.

Poređenja radi u 52. kalendarskoj nedjelji prošle godine 1.771 korona infekcija se dovodi u vezu sa povratkom sa odmora, a u prvoj nedjelji januara taj broj je porastao na 4.917.

I u drugoj nedjelji januara taj broj je ostao na visokom nivou sa 4.278 slučaja infekcije.

Austrijska vlada novim korona pravilima želi da djeluje protiv takvog razvoja situacije.

Tako od 1.februara stupa na snagu odluka o skraćivanju važenja “zelenog pasoša”, pa će kovid propusnica za vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene i jednom dozom vakcine, važiti još 180 dana.

Za one koji su primili i buster vakcinu, odnosno izliječene sa dvije doze vakcine važenje “zelenog pasoša” ostaje 270 dana.

Inače u Austriju, od ponedeljka, mogu bez dodatnih testova ući oni koji su primili treću dozu vakcine, odnosno izliječeni sa dvije doze vakcine.

Za ostale, odnosno vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene primjenjuje se “2G plus” pravilo, odnosno potreban je dodatno i PCR test da bi ne morali u karantin.

Nakon saobraćajnih prekršaja koje je počinio J P., drzavljanin Austrije, koji boravi na području Stanara, policija je u vozilu koje koristi i prostorijama njegovog djeda, pronašla oružje i municiju.

Kako saznajemo, nakon što je patrola pokušala zaustaviti BMW austrijskih registarskih oznaka, voza nije postupio po naredbi policijskih sluzbenika u saobraćaju i nastavio je kretanje do tržnog centra.

Prateći ga, vidjeli su da je počinio niz prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, uključujući pojas, nepoštovanje oznaka na kolovozu, nepropuštanje pješaka, prolazak na crveno svjetlo, prolazak kroz jednosmjenu u suprotnom pravcu.

Policija je utvrdila da je vozio J.P. državljanin Austrije, koji boravi na području Stanara te mu je upućen pismeni poziv na koji se nije odazvao pa je uhapšen.

Sud mu je izrekao novčanu kaznu i zabranu upravljanja "B" kategorijom u BiH na dva mjeseca, dok je kako saznajemo njegov djed preuzeo odgovornost za pronađeno oružje.

Kako  je navedeno u saopštenju PU Doboj, policijski službenici Policijske stanice Doboj 1, juče su  na osnovu naredbe Osnovnog suda Doboj, na području opštine Stanari  izvršili su pretres kuće i pomoćnih objekata vlasništvo lica inicijala V.B. i putničkog automobila kojeg koristi lice inicijala J.P.

"Prilikom toga je pronađeno i oduzeto: okvir od automatske puške bez municije, signalni pištolj bez municije, napunjena zolja i 98 komada malokalibarskih metaka.

O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj", navode iz policije.

(N.N.)

Broj novooboljelih od COVID-19 u regionu u drugoj polovini januara čak tri puta je veći u odnosu na prvu polovinu ovog mjeseca, pa je tako registrovano čak više od 600 hiljada novozaraženih koronavirusom, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

Naime, u posljednjih 14 dana u regionu je evidentirano čak 605.721 novoinficirana osoba. Do eksplozivnog broja oboljelih posebno je došlo u Srbiji, Sloveniji i na Kosovu.

Tako je u Srbiji evidentirano čak 216.717 novooboljelih od COVID-19 u posljednjih 14 dana, što je više od trećine svih oboljelih na prostoru regiona.

Enorman broj novozaraženih, veći nekoliko puta u odnosu na prvu polovinu januara evidentiran je i u Sloveniji, gdje je registrovano čak 143.776 novooboljelih.

Veliki broj zaraženih ima i Hrvatska i to 115.484 u drugoj polovini januara.

Do povećanja broja oboljelih došlo je i u Bosni i Hercegovini gdje je evidentirana 31.890 novozaraženih koronavirusom.

Istovremeno enorman skok u broju novozaraženih zabilježen je na Kosovu koje je sve do sada za pola mjeseca bilježilo do najviše hiljadu zaraženih. U drugoj polovini januara na Kosovu je novozaraženo čak 30.590 osoba.

Do blagog povećanja u broju novozaraženih je došlo i u Albaniji gdje ih je evidentirano 25.979, te Sjevernoj Makedoniji gdje je 23.286 novooboljelih osoba.

Iako najmanje, i Crna Gora bilježi veliki broj novozaraženih u drugoj polovini januara, njih 17.999.

Zakonsko priznavanje djece rođene kao posljedica rata i početak rada internacionalne zagovaračke mreže za njihovu pravnu i društvenu vidljivost, glavni su ciljevi Udruženja “Zaboravljena djeca rata” za 2022. godinu.
 
Priznavanje statusa djeci rođenoj kao posljedica ratnog silovanja kroz novi Nacrt zakona o civilnim žrtvama rata FBiH koji uskoro treba ući u parlamentarnu proceduru, jedna je od najvažnijih stvari kojom će se Udruženje “Zaboravljena djeca rata” baviti u narednom periodu. Ajna Jusić, predsjednica ovog udruženja, ističe kako zajedno sa drugim udruženjima koja se bave zaštitom prava žena koje su preživjele ratno silovanje, analiziraju trenutni nacrt zakona i pripremaju svoje prijedloge za njegovo poboljšanje.
 
Objašnjava da bi za djecu rođenu kao posljedica ratnog silovanja prvi korak bio zakonsko priznanje da postoje, ali je potrebno govoriti i o pravima koja proističu iz toga.
 
“Minimum prava koja djeca rođena zbog rata moraju ostvariti jesu prava civilnih žrtava rata kao što su lična i profesionalna rehabilitacija, stambeno zbrinjavanje, prioritetno zapošljavanje, besplatna državna pravna i psihološka stručna pomoć. Srednji nivo prava podrazumijeva da nam se izjednače u potpunosti prava sa pravima djece šehida i ratnih vojnih invalida. Maksimalni nivo prava koji želimo je naknada štete, odnosno materijalna reparacija za djecu rođenu zbog rata za godine izgubljenih prava”, objašnjava Jusić.
 
Predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” smatra da bi bh. vlasti trebale uvidjeti koliki bi bio značaj zakona koji tretira status djece rođene zbog ratnog silovanja jer bi takav zakon bio presedan. Naime, Jusić objašnjava, da širom svijeta ova kategorija djece svoja prava ostvaruje zahvaljujući individualnim tužbama, ali da izostaje zakonsko priznavanje njihovog statusa. Vjeruje da bi, kada se jednom usvoji, zakon iz naše zemlje, zahvaljujući naporima njihovog udruženja, mogao koristiti i djeci rođenoj zbog rata iz drugih zemalja koje su bile ili su trenutno pogođene ratom.
 
“Poenta uvođenja djece rođene kao posljedica ratnog silovanja u zakon je da se sutra ta djeca ne bi više rađala. Treba dati podršku djecu koja sada postoje, ali ovo je opomena da se mi više ne smijemo rađati.”
 
 
Osnivanje Internacionalne zagovaračke mreže za pravnu i društvenu vidljivost djece rođene zbog rata
 
Krajem prošle godine, Udruženje “Zaboravljena djeca rata” pokrenulo je priču o osnivanju zagovaračke mreže koja bi se na internacionalnom nivou borila i zagovarala za prava djece rođene zbog rata. Neki od ciljeva ove mreže bili bi skretanje pažnje na globalni jaz koji trenutno postoji u zaštiti za djecu rođenu zbog seksualnog nasilja u ratu, poticanje akcija država, međunarodnih institucija i civilnog društva, ali i razmjena iskustava i komparativna analiza.
 
“Ovu mrežu osim eksperata iz domena humanitarnog prava, činila bi i djeca kao međunarodno članstvo. Vrlo je važno pokazati koliko je ovaj problem zastupljen. Gdje god ima rata, i gdje god da ga je bilo, ovaj problem postoji. Kroz ovu mrežu pokušat ćemo malo veće stvari zagovarati i na nivou Ujedinjenih naroda”, kaže Jusić i dodaje da će mreža imati interdisciplinarni pristup i činit će je i umjetnici, pravnici, eksperti za ljudska prava. Ipak, najvažnije je da se mreži, prije svega, priključe djeca rođena zbog rata iz cijelog svijeta jer zbog njih će biti i osnovana.
 
Ove godine, planiran je i prvi sastanak mreže u Sarajevu kojem bi trebali prisustvovati predstavnici djece rođene zbog rata iz različitih država, ali i predstavnici bh. vlasti i građani. 
 
 
Inicijativa “Ime jednog roditelja” obilježila prethodnu godinu
 
Tokom prošle godine, Udruženje Zaboravljena djeca rata realizovalo je brojne projekte, događaje, sastanke, edukativne i umjetničke programe s ciljem zagovaranja za prava djece rođene zbog rata. Medijski značajno propraćena i jedna od najznačajnijih aktivnosti ovog udruženja bila je trodnevna konferencija “Vidljivost djece rođene kao posljedica rata” koja je imala za cilj da sa srodnim organizacijama i drugim značajnim predstavnicima i predstavnicama, osigura učešće žena preživjelih i djece rođene zbog rata u izradama strategija i politika koje ih se tiču. Još neke od aktivnosti koje su vrijedne pomena su inicijativa “Hurme”, omladinski program “Živi spomenici”, izložba “Progovara(j)mo”.
 
Jedna od najznačajnijih aktivnosti 2021. godine koja se dijelom nastavlja i ove godine je inicijativa “Ime jednog roditelja”. Potreba za ovom inicijativnom javila se zbog diskriminacije koju djeca rođena zbog rata prolaze prilikom ispunjavanja dokumenata u kojima se zahtijeva “ime oca” umjesto “ime jednog roditelja i/ili staratelja/ke”. 
U maju prošle godine, udruženje je poslalo inicijativu na 73 adrese, svih općina na nivou FBiH, tražeći ovu izmjenu u dokumentima. Pozitivno su odgovorile općine sa područja Kantona Sarajevo, a zatim, među ostalima, i Bihać, Konjic, Tuzla. Monitoring ove inicijative je i dalje toku i bit će završen tokom ove godine.
 
“Poslali smo tu inicijativu i vrlo jasno napisali da ne postoje nikakve zakonske, niti administrativne, niti bilo kakve druge poteškoće za izmjenu ovih obrazaca i da to čak ne zahtijeva nikakvu ni financijsku podršku. Cijela ova inicijativa ‘Ime jednog roditelja’ je koštala jednu marku i to što smo isprintali nekoliko stvari usput.”
 
Jusić objašnjava da je ova inicijativa bila važna lično djeci rođenoj zbog rata, ali, s druge strane, kroz svoju analizu pokazali su i neravnopravan pristup jednoroditeljskim zajednicama u BiH.
 
“Tu smo skrenuli pažnju na ulogu majke, ulogu žene u ovom sistemu, koliko je, u suštini, postala nebitna”, kaže Jusić i dodaje da joj je posebno drago jer su se u inicijativu uključili i građani i građanke koji su samoinicijativno slali pismo inicijative svojim lokalnim općinama.
 
Rad Udruženja “Zaboravljena djeca rata” možete pratiti na njihovom sajtu i zvaničnoj Facebook stranici.
 
(Hilma Unkić/diskriminacija.ba)

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača razgovarao je jučer s direktoricom Federalnog zavoda za zapošljavanje Helenom Lončar i predsjednikom Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH Adnanom Smailbegovićem.

Tema sastanka, organizovanog na inicijativu Udruženja poslodavaca u FBiH, bila je liberalizacija uvoza deficitarne radne snage, a poslodavci su predstavili probleme s kojima se susreću, kao i moguća rješenja, saopćili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Naime, usljed nedostatka radne snage, uzrokovanog prije svega emigracijama, poslodavci sve više posežu za uvozom radne snage, kako bi odlazak kvalifikovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine nadomjestili radnom snagom iz dugih država.

Istaknuto je da su tokom sastanka predstavnici Udruženja poslodavaca prezentovali probleme koji se odnose na dugotrajnost procedura za uvoz deficitarne radne snage, te druga pitanje u vezi sa zapošljavanjem stranaca, što u nedostatku domaće radne snage otežava poslovanje. Također, razgovarano je o pravnom okviru kojim su uređena ova pitanja jer se radi o oblasti koja je u većem dijelu uređena propisima na državnom nivou.

Izražena je i spremnost svih učesnika da u narednom periodu budu utvrđeni konkretni koraci i mehanizmi za rješavanje prepoznatih problema od strane nadležnih institucija, saopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

(akta.ba)

Države članice Europske unije dogovorile su zajedničko stajalište o jedinstvenom punjaču za elektroničke uređaje, na temelju kojeg će pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona, javlja Hina.

Zajedničko stajalište, koje su usuglasili veleposlanici država članica u Odboru stalnih predstavnika (Coreper), predstavlja mandat koji predsjedništvu Vijeća EU omogućava da počne pregovore s Europskim parlamentom nakon što parlament postigne dogovor o svom stajalištu.

Europska komisija je 23. septembra prošle godine predložila rješenje za punjenje elektroničkih uređaja poput mobitela i tableta, koji bi svi trebali imati USB ulazni utor tipa C, što je ključni korak za konačno uvođenje univerzalnog punjača.

Komisija je predložila izmjenu direktive prema kojem bi USB tipa C trebao postati standardni utor za punjenje pametnih telefona, tableta, kamera, slušalica, prijenosnih zvučnika i ručnih konzola za video igre. Jedinstveni utor USB-C omogućit će potrošačima da pune uređaje istim USB-C punjačem, neovisno o marki uređaja.

Prodaja punjača odvojeno od uređaja

U prijedlogu se predviđa prodaja punjača odvojeno od elektroničkih uređaja, što znači da novi punjač neće nužno biti uključen pri kupnji novog uređaja. Time bi se trebala smanjiti količina elektroničkog otpada.

Zajedničko rješenje za punjenje elektronskih uređaja trebalo bi znatno smanjiti broj punjača koji se gomilaju u domovima potrošača i donijeti znatne uštede. Prema procjenama Komisije, potrošači u EU-u bi mogli uštedjeti 250 miliona eura godišnje koje troše na nepotrebnu kupovinu punjača. To bi također trebalo smanjiti količinu elektroničkog otpada za oko 1.000 tona godišnje.

Komisija još od 2009. pokušava riješiti problem jedinstvenog punjača elektroničkih uređaja, što je dovelo do znatnog smanjenja broja različitih punjača i rješenja za punjenja s oko 30-ak na današnja tri.

Apple stvara najveći otpor

Da bi se došlo do univerzalnog punjača potrebno je osigurati punu interoperabilnost s obje strane kabela: elektroničkog uređaja i utikača za vanjsko napajanje. Komisija najavljuje da će predložiti promjenu uredbe u tom smislu koja bi stupila na snagu istodobno s novom direktivom.

Najveći otpor prema univerzalnom punjaču već godinama dolazi od američkog proizvođača Apple.

Većina telefona koji se danas prodaju koriste mikro-USB utore za punjenje, ali ne i iPhone ili iPad, koji se ne može napuniti s punjačem napravljenim za najčešće korištene Android proizvode.

(akta.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija”Zenica, obavještava kupce da će dana 28.01.2022.(petak) zbog planskih radova naelektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO
kantona:

- Trafo područje Džamija Piljužići br.1089,od 09:30 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Danske vlasti donijele su odluku o izuzimanju COVID-19 iz kategorije kritičnih bolesti, a od 1. februara ukidaju se sva ograničenja u toj zemlji, javlja Anadolu Agency (AA).

Premijerka Mette Frederiksen rekla je da su, uklanjajući COVID-19 iz kategorije socijalno kritičnih bolesti, odlučili ukinuti sva ograničenja od 1. februara za što su dobili punu podršku ostalih stranaka u parlamentu.

Napominjući da će COVID pasoš i dalje biti tražen samo na ulazima u Dansku iz inostranstva, Frederiksen je kazala da su “odlučili ukloniti sva ograničenja od 1. februara. Krajem januara, početkom februara, broj zaraženih COVID-19 doživjet će vrhunac, a potom će doći do smanjenja.”

Navodeći da će, i pored toga što će ograničenja biti prošlost i što će se normalizovati svakodnevni život, vlasti pratiti podatke o COVID-19, Frederiksen je poručila da će se primijeniti i četvrta doza vakcine protiv COVID-19.

U Danskoj je 10. septembra objavljeno da je epidemija koronavirusa potpuno pod kontrolom te su stoga sve mjere ukinute. Kasnije, kako su slučajevi izmakli kontroli, ograničenja su se ponovno primjenjivala od 15. novembra 2021.

Glavna epidemiologinja Danskog državnog instituta za serum Tyra Krause izjavila je 3. januara da je varijanta omikron dovela do kraja epidemije COVID-19 i da će se ljudi vratiti svom normalnom životu u roku od dva mjeseca.

Prema podacima koje je objavila Nacionalna zdravstvena agencija, broj ljudi koji su izgubili život zbog COVID-19 u Danskoj porastao je na 3.635, a broj zaraženih u zemlji popeo se na 1,48 miliona.

Firmi Inter doo Tešanj potrebno više građevinskih radnika svih profila (NK radnici, zidari, tesari, fasaderi).

Za sve informacije zvati na telefon 032 / 662 601, ili na mobitel 062 / 985 171.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.