Skoro 3.000 migranata i izbjeglica poginulo je u Mediteranskom moru u ovoj godini dok ih se skoro 250.000 domoglo Evrope, saopćila je u petak Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Portparol IOM-a Joel Millman izjavio je na brifingu za novinare da su poginule  2.977 osobe, dodajući da je cifra od  3.000 pogibija već dostignuta u prethodnim godinama tokom četverogodišnje izbjegličke krize.

- To se desilo u septembru 2014. i u oktobru 2015. godine - kazao je.

U četiri mjeseca od kraja marta, dvadesetak migranata ginulo je svakodnevno, uglavnom ljudi iz subsaharskle Afrike na putu iz Libije do Italije, dodao je Millman, prenosi Reuters.

Lani je u Hrvatskoj zabilježeno 16.702 više umrlih nego rođenih osoba, a istodobno je iz Hrvatske iselilo 17.945 osoba više nego što se u nju doselilo, pokazuju podaci Državnog zavoda za statitsiku (DZS).

 Rođeno 5,2 posto manje djece, umrlo 6,6 posto više ljudi

 U prošloj godini rođena su 2063 djeteta manje nego godinu prije, što je pad od 5,2 posto. Ukupno je rođeno 37.666 djece, od toga 37.503 živorođene i 163 mrtvorođene (51,7 posto muškog, a 48,3 posto ženskog spola).

 Lani je također zabilježen porast broja umrlih jer je umrlo 3.366 osoba ili 6,6 posto više nego u prethodnoj godini (48,7 posto muškog, a 51,3 posto ženskog spola). Lani su umrla 154 dojenčeta, odnosno 0,28 posto od ukupnog broja umrlih.

 Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) iznosila je 8,9, a stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) bila je 12,9. 

 U svim županijama negativna stopa prirodnog prirasta

 Sve županije imale su negativan prirodni prirast, a najveći je bio u Osječko-baranjskoj županiji, i to 1.557 osoba manje. Pozitivan prirodni prirast zabilježen je u 56 gradova i općina, negativan u 490 gradova i općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova i općina imalo nulti prirodni prirast.

 Tijekom 2015. godine sklopljena su 19.834 braka, dok je pravomoćno razvedenih brakova bilo 6.010. 

 Također, iz Hrvatske u inozemstvo je odselila 29.651 osoba, dok se istovremeno u Hrvatsku doselilo 11.706 osoba. Saldo migracije stanovništva Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je 17.945 manje useljenih nego iseljenih osoba.

 Depopulacija negativno utječe i na gospodarski rast

 Na posljedice depopulacije Hrvatske upozoravaju brojni stručnjaci i institucije, a zadnja je to učinila Hrvatska gospodarska komora (HGK), koja ističe da smanjenje brojnosti radne snage i starenje stanovništva sve više postaju ograničavajući čimbenik gospodarskog rasta. Pritom HGK posebno upozorava da Hrvatsku napušta uglavnom mlado, radno sposobno i visokoobrazovano stanovništvo.

 Osim toga, broj živorođenih u 2015. godini bio je najmanji u zadnjih 25 godina, a i kod migracije stanovništva zabilježena je daleko najnegativnija brojka od osamostaljenja Hrvatske.

(FENA) C.K.

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano i vruće. Poslije podne u višim područjima centralne i jugoistočne Bosne su mogući lokalni pljuskovi. Vjetar, slab, u zapadnim područjima Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku Bosne istočni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 29 do 35 stupnjeva. 

PROGNOZA VREMENA ZA 23.07.2016 (Subota)., sunčano i vruće. Tokom poslijepodneva lokalni pljuskovi se očekuju u centralnim i istočnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 21 do 26, a najviša dnevna od 30 do 36 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 24.07.2016 (Nedjelja)., sunčano i vruće. Poslije podne u Bosni se očekuju pljuskovi. U večernjim satima ili u noći sa nedjelje na ponedjeljak jače naoblačenje, što će usloviti kišu, pljuskove i grmljavinu u cijeloj zemlji. Izraženije grmljavinsko nevrijeme je moguće na sjeveru i sjeverozapadu Bosne. Jutarnja temperatura od 16 do 21, na jugu od 22 do 27, a najviša dnevna od 31 do 37 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 25.07.2016 (Ponedjeljak)., pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu od 19 do 25, a najviša dnevna od 25 do 30, na jugu od 29 do 33 stupnja.

Tursko Vijeće visokog obrazovanja (YOK) zabranilo je do donošenja nove odredbe sve misije u inozemstvu za univerzitetske nastavnike, izvijestila je u srijedu novinska agencija Anadolija, pet dana nakon neuspjela pokušaja puča.

YOK zahtijeva uz to da se situacija sa univerzitetskim nastavnicima koji se trenutno nalaze u misijama u inozemstvu "hitno" ispita te da ih se vrati u Tursku u najkraćem roku, osim "hitne potrebe", dodaje agencija Anadolija.

Rektori univerziteta također su zamoljeni da "razmotre hitno situaciju sa svim članovima akademske i administrativne zajednice povezanih s FETO/PDY, mrežom propovjednika Fethullaha Gulena, i sastave izvještaje do 5. augusta".

Ova odredba donesena je samo dan nakon što je ovo tijelo u utorak zatražilo ostavke 1.577 dekana na svim univerzitetima u zemlji. U odvojenom potezu ministarstvo obrazovanja suspendiralo je 15.200 zaposlenih pri ministarstvu obrazovanja, osumnjičenih za povezanost s Gulenom. Isto tako, povuklo je dozvole za rad za 21.000 učitelja u privatnim školama.

Turska je istovremeno u srijedu blokirala pristup internet stranici Wikileaksa, a tijelo zaduženo za telekomunikacije objavilo je da je protiv te stranice uvedena "administrativna mjera", što je uobičajena terminologija za zabranu, prenosi Hina.

(FENA) B.D.

Zajednička dženaza i ukop posmrtnih ostataka osam prijedorskih žrtava bit će obavljeni danas u Prijedoru.

Najmlađa žrtva koja će biti danas ukopana petogodišnja djevojčica Emira (Emir) Mulalić, ubijena je u prijedorskom logoru Trnopolje. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su u julu prošle godine na lokalitetu Čarakovo, na području Prijedora.

Do sada je na području Prijedora ekshumirano i identificirano 57-oro djece, a traga se još za 40-oro nestale djece.

Riječ je o djeci bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koja su ubijena u i okolini Prijedora. Dvanaestero djece iz porodice Bačić, starosti od tri do 17 godina, ubijeno je i njihovi posmrtni ostaci još nisu pronađeni.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana danas na zajedničkoj dženazi u Prijedoru je Hamo (Ragib) Hodžić koji je imao 62 godine. Negovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Čarakovo, na području Prijedora.

Danas će biti ukopani posmrtni ostaci Miralema (Rasim) Kardumovića koji je imao 28 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na tri lokaliteta na području Prijedora, na lokalitetu Sredice-Karagići, na lokalitetu Rizvanovići, a lobanja je pronađena na lokalitetu Žabari.

U porodici Kardumović ubijena su četiri brata -  Suad koji je imao 29 godina, Miralem 28, Fahrudin 23 i Mirsad 19 godina. Posmrtni ostaci trojice Miralemove braće Suada, Fahrudina i Mirsada pronađeni su u masovnoj grobnici Tomašica 2013. godine i ukopani su na šehidskom mezarju Hambarine u Prijedoru.

Posmrtni ostaci civila bošnjačke nacionalnosti koji će biti danas ukopani ekshumirani su iz masovnih grobnica Jakarina Kosa, Korićanske stijene, jama Lisac i na lokalitetima Čarakovo, Bišćani i Kozaruša-Sušići.

Do sada je pronađeno 2.325 prijedorskih žrtava. Pronađene su na više od 450 različitih lokaliteta, od toga 98 masovnih grobnica. Grobnice su pronađene na području Prijedora, ali i u drugim gradovima: Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Gradišci, Bosanskoj Dubici, Skender- Vakufu, Bosanskom Novom, Vukosavlju, Banjoj Luci, Hrvatskoj Kostajnici i drugim gradovima.

Posljednja masovna grobnica u kojoj su pronađene prijedorske žrtve je masovna grobnica Hozića kamen, na području Bosanskog Novog, iz koje je ekshumirano 11 žrtava. Ekshumirani posmrtni ostaci nisu još identificirani i nalaze se u Centru za obdukciju i identifikciju Šejkovača u Sanskom Mostu.

U Šejkovači se trenutno nalaze 334 posmrtna ostatka koji su ekshumirani u ranijem periodu iz pojedinačnih i masovnih grobnica, a većina posmrtnih ostataka je nekompletna.

Od 334 posmrtna ostatka koji se nalaze u Šejkovači, 40 žrtava je identificirano i DNK analizom i od  porodica, ali još nisu ukopani. U nekim slučajevima riječ je o nekompletnim posmrtnim ostacima gdje porodice čekaju da se pronađu i ostali dijelovi tijela, a u nekim slučajevima porodice čekaju da pronađu i druge nestale članove svoje porodice da bi ih mogli zajedno ukopati.

Osim tog broja, 54 žrtve su identificirane na temelju DNK analize, ali još nisu  identificirane i od  porodica.

U Prijedoru se traga za oko 788 žrtava koje se vode kao nestali, s tim da treba imati u vidu da je ovaj broj sigurno manji, jer je jedan broj posmrtnih ostataka pronađen i nalazi se u Šejkovači, u Sanskom Mostu.

Žrtve čiji će posmrtni ostaci biti ukopani danas na zajedničkoj dženazi u Prijedoru su:
1. Emira (Emir) Mulalić (1987.);
2. Nihad (Eniz) Sušić (1971.);
3. Nedim (Sakib) Omanović (1966.);
4. Miralem (Rasim) Kardumović (1964.);
5. Senadin (Sejdo) Šara (1962.);
6. Velid (Muhamed) Bešić (1948.);
7. Derviš (Salih) Karagić (1931.);
8. Hamo (Ragib) Hodžić (1930.)

(FENA) E.F.

Slovačka će definitivno staviti BiH na dnevni red sjednice Vijeća EU za opće poslove (GAC) u septembru, kada bi se trebala razmatrati aplikacija za članstvo u Evropskoj uniji. Potvrđeno je to za
„Avaz" iz kabineta Miroslava Lajčaka, ministra vanjskih poslova Slovačke. 

Upravo je Slovačka zemlja koje predsjedava Vijećem EU, a ministar Lajčak u svojstvu predsjednika Vijeća EU na sjednici Vijeća za vanjske poslove (FAC) prije dva dana je informirao šefove diplomatija zemalja članica EU o napretku koji je ostvaren u BiH na putu ka Evropskoj uniji.

- Ministar Lajčak u svom kapacitetu predsjednika Vijeća EU u Briselu je informirao svoje partnere na sjednici FAC-a da Slovačka, zemlja koja predsjedava Unijom, ima namjeru pokrenuli raspravu o BiH i dostaviti nekoliko zakjučaka o BiH na
idućoj ministarskoj sjednici GAC-a - kazao je za "Avaz" Igor Skoček, Lajčakov portparol.

No, kako on navodi, uprkos dobroj volji i namjerama Slovačke, hoće li se BiH zaista i naći na dnevnom redu tijela EU, ovisi isključivo o domaćim vlastima.

- To će biti uvjetovano domaćom zadaćom koju BiH treba uraditi. Osim adaptacije SAA, potrebno je uskladiti mehanizam koordinacije te je potreban još vidljiviji na predak u provođenju Reformske agende - naveo je Skoček.

(FENA) F.F.

Velika Britanija ne planira pokrenuti službene pregovore o izlasku iz EU-a ove godine, rekao je u utorak advokat britanske vlade.

Jason Coppel rekao je da je na Visokom sudu rekao da vlada premijerke Therese May ne namjerava aktivirati član 50 Lisabonskog ugovora, koji regulira proceduru izlaska iz EU-a, do kraja ove godine.

"Rekao sam vladino stajalište o tajmingu notifikacije i sud je odredio raspored u skladu s time", rekao je.

Od suda je zatraženo da odluči dopuštaju li izvršne ovlasti premijerke May da aktivira član 50, koji pokreće dvogodišnji proces razdruživanja, bez glasanja u parlamentu, prenosi Hina.

(FENA) B.D.

Šest dana nakon napada u Nici, francuska Nacionalna skupština dala je, tokom noći s utorka na srijedu, zeleno svjetlo produženju vanrednog stanja za još šest mjeseci u Francuskoj.

Kao što je zahtijevao dio desnice, zastupnici su produžili vanredno stanje za šest mjeseci, do kraja januara 2017., čemu je bio sklon i predsjednik Francois Hollande, prenosi Hina.

Nakon što su usvojili poseban član nacrta zakona kojim se produžuje vanredno stanje za šest mjeseci, zastupnici su kasno u noć usvojili i cjelokupan nacrt koji obuhvaća mjere poput ponovnog uvođenja administrativnih pretraga, prekinutih u maju, i predviđa zapljenu i korištenje informatičkih podataka i mobilnih telefona.

Vlada je prvotno predvidjela tromjesečno produženje, koje je premijer Manuel Valls predstavio kao "moćan odgovor" na terorizam.

Režim vanrednog stanja na snazi je od terorističkih napada 13. novembra  2015. u Parizu.

Premijer Manuel Valls, kojega je mnoštvo u ponedjeljak izviždalo prilikom ceremonije odavanja počasti ubijenima u Nici te koji je bio metom kritika političkih oponenata zbog napada, pozvao je na nacionalno jedinstvo predstavljajući u utorak navečer zakon. Govoreći pred zastupnicima, Valls je upozorio da Francuska mora očekivati "još napada i još poginulih nevinih građana".

"Ne moramo se naviknuti, to nikada, nego naučiti živjeti s tom prijetnjom. Živjeti s njom i boriti se protiv nje", rekao je on.

"Teroristi nas žele podijeliti, razdvojiti, nahuškati jedne protiv drugih", kazao je u utorak Hollande tokom posjeta Portugalu. "Postoji zadaća koja me motivira: da budemo ujedinjeni, okupljeni, u stanju reagirati kako treba uz potrebnu silu", dodao je on.

U terorističkom napadu u Nici u četvrtak navečer Tunižanin Mohamed Bouhlel velikim je kamionom pregazio na šetnici ljude koji su se okupili gledati vatromet povodom Dana pada Bastilje, ubivši pritom 84 ljudi, prije nego ga je policija ustrijelila. Po dosadašnjim podacima, blizu 40 ljudi među poginulima bili su stranci.  

(FENA) B.D.

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Na krajnjem sjeveroistoku Bosne je moguć slab i kratkotrajan pljusak kiše. Vjetar u Bosni, slab do umjeren, sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini, slaba do umjerena, bura. Dnevne temperature od 24 do 30, na jugu od 30 do 34 °C. 

U četvrtak 21.07.2016., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Na zapadu Bosne, poslije podne, je moguć slab pljusak kiše. Jutarnje temperature od 12 do 18, na jugu od 20 do 25, a dnevne od 26 do 32, na jugu od 31 do 35 °C.

U petak 22.07.2016., sunčano. Jutarnje temperature od 12 do 18, na jugu od 21 do 25, a dnevne od 28 do 32, na jugu od 32 do 36 °C.U subotu 23.07.2016., sunčano i vruće. Jutarnje temperature od 14 do 20, na jugu od 22 do 26, a dnevne od 30 do 36 °C.

U nedjelju 24.07.2016., sunčano i vruće. Poslije podne u Bosni se očekuju pljuskovi. U večernjim satima ili u noći sa nedjelje na ponedjeljak jače naoblačenje, što će usloviti kišu, pljuskove i grmljavinu u većini područja. Jutarnje temperature od 15 do 21, na jugu od 22 do 27, a dnevne od 30 do 36 °C.

Nakon sjajnog uspjeha u Zenici na Atletskom stadionu Kamberovića polje gdje su se održale 12.sportske igre paraplegičara i oboljelih od dječije paralize u subotu 16.07.2016.godine organzovano je sportsko takmičenje osoba sa invaliditetom revijalnog karaktera u disciplinama gađanja iz vazdušne puške i šahu i neizostavno druženje u prelijepoj prirodi na mravićkim Matoševim dubravama, izletištu koje ostaje svim posjetiocima ulijepom sjećanju.
Sponzor ovog sportskog takmičenja je BH Telecom.