Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (KUZIP) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) obavještava javnost i obrazovne ustanove na području ZDK-a da će kantonalna sanitarna inspekcija u mjesecu septembru 2023. godine prioritetno provoditi aktivnosti inspekcijskog nadzora u osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustanovama–vrtićima, školskim kuhinjama, kao i objektima u blizini škola koji uslužuju i prometuju hranu, s ciljem kontrole poštivanja sanitarno-higijenskih uvjeta u navedenim objektima i zaštite zdravlja učenika.

KUZIP ovim putem podsjeća odgojno-obrazovne ustanove na zakonsku obavezu provođenja obavezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

Također, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove obavještava prijevoznike na području ZDK-a, koji su sklopili ugovore o prijevozu učenika s nadležnim organom za osnovno obrazovanje da će Inspektorat saobraćajne inspekcije u narednom periodu vršiti pojačan inspekcijski nadzori u oblasti vanlinijskog prijevoza učenika osnovnih škola na području ovog kantona, s akcentom na ugovore o prijevozu učenika i tehničku ispravnost autobusa.

Press služba ZDK

U organizaciji Udruženja privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj, u periodu od 27. do 30.09. ove godine bit će održan 17. Međunarodni sajam privrede Tešanj – BiH 2023. Sajam će se održati na lokalitetu Kamelia d.o.o. Matuzići, Doboj Jug, na prostoru koji obuhvata 5.500 m2 zatvorenog izložbenog prostora i preko 15.000 m2 otvorenog izložbenog prostora.

„Tokom četiri dana Sajma privrednike i posjetioce očekuju brojni sadržaji – B2B sastanci, zanimljiva predavanja, diskusije, prezentacije. Na ovogodišnjem Sajmu privrede u Tešnju očekujemo veliki broj izlagača, privrednika iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, javnih kompanija, predstavnike privrednih komora, javne uprave, međunarodnih organizacija i diplomatskih predstavništava“, poručili su iz Udruženja privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj.

Zemlja partner ovogodišnjeg Sajma je Mađarska, grad partner Živinice, a samu privrednu manifestaciju će podržati i pokrovitelji, kao i mnogobrojni sponzori.

Vlada FBiH donijela je odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području FBiH propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević rekao da se Vlada vodila činjenicom da odredi osnovnu stratešku robu, te da je odluka donesena u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, a s ciljem zaštite životnog standarda građana.

Kada je riječ o marži, Hasičević je rekao da je Federalna uprava za inspekcijske poslove pratila situaciju na terenu, dodajući da su nakon toga uzeli donje marže proizvoda i naveli ih u odluci.

On je rekao da se prilikom određivanja visine marži u veleprodaji i maloprodaji vodilo računa o tome da marža trgovaca može da pokrije troškove poslovanja i da im osigura kontinuitet obavljanja djelatnosti, kao i da ne služi za ostavarenje ekstra profita trgovaca.

Hasičević je naveo da su odlukom obuhvaćeni pšenično brašno tip 550 /po kilogramu propisana je veleprodajna marža pet odsto, maloprodajna sedam odsto/, zatim sve vrste hljeba od pšeničnog brašna po kilogramu /veleprodajna marža pet odsto, maloprodajna sedam odsto/, mlijeko kravlje, pasterizovano, homogenizovano i sterilno po litru /veleprodajna marža tri odsto, maloprodajna šest odsto/, kao i suncokretovo ulje po litru /veleprodajna marža pet odsto, maloprodajna šest odsto/.

Odlukom su obuhvaćeni i šećer kristal bijeli po kilogramu /veleprodajna marža četiri odsto, maloprodajna osam odsto/, svježa konzumna jaja po komadu /veleprodajna marža pet odsto, maloprodajna šest odsto/, kao i sve vrste svježeg mesa /veleprodajna marža pet odsto, maloprodajna šest odsto/, te deterdženti za veš u prahu po kilogramu i za suđe tečni deterdžent po litru /veleprodajna marža osam odsto, maloprodajna 12 odsto/.

U razlozima za donošenje odluke, Ministarstvo je podsjetilo da je Vlada FBiH na sjednici 8. aprila lani donijela odluku o izmjeni odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

Tom odlukom je bilo propisano da su pravna i fizička lica obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da one ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31. decembar, 2020. godine.

Kako je navedeno u obrazloženju, a s obzirom na tu vremensku odrednicu, Odluka je izgubila svrhu jer su brojni trgovinski objekti otvoreni nakon 31. decembra, 2020. godine, te je bilo potrebno korigovati mjeru neposredne kontrole cijena tako da se donese nova odluka.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović posjetio je jučer Gradsku upravu Zenica gdje je s gradonačelnikom Fuadom Kasumovićem i njegovim saradnicima te premijerkom Zeničko-dobojskog kantona Amrom Mehmedić razgovarao o tome kako državni nivo može pomoći nižim nivoima vlasti.

- Razgovarali o projektima i načinu kako da viši nivoi vlasti pomognu Zenici i Zeničko-dobojskom kantonu i kako da u narednom periodu napravimo kvalitetniju komunikaciju između državnog vrha i naših gradova i općina. Čini mi se da je u prethodnim godinama ta komunikacija gotovo nestala. Jako nam je važno da i najviši državni zvaničnici dođu u lokalne sredine, da saslušaju ljude i čuju njihove probleme i da se onda i državne i entitetske politike i strategije baziraju na tome šta predlažu i lokalne zajednice. Imali smo prijateljski i srdačan razgovore, kakve imam i širom BiH - rekao je Bećirović.

Gradonačelnik Kasumović izrazio je zadovoljstvo što je Bećirović izabrao Zenicu kao prvu jedinicu lokalne samouprave koju je posjetio u ovom kantonu, rekavši da je člana Predsjedništva BiH upoznao sa radom Gradske uprave Zenica, ključnim projektima i problemima.

- Predsjednik nas je upoznao sa svojim aktivnostima i budućim projektima. Obećao je da će na ekonomske forume voditi i ekipu iz Gradske uprave. Veoma sam sretan što je posjetio Zenicu i da baš u ovo vrijeme izrazi podršku ovom gradu i meni kao gradonačelniku - rekao je Kasumović.

Press služba ZDK

Kao što je i ranije najavljeno, AS Holding pokrenuo je inovativni projekat, perspektivu za mlade „Stay with AS“ gdje će se kroz AS Akademiju, kao centar izvrsnosti, realizirati pripravnički program uz iskusne mentore koji su stručnjaci svojih specijalnosti. Kroz godinu dana pripravničkog programa, čije pripreme počinju javnim pozivom 1.9., najbolji pripravnici će imati priliku za zaposlenje u jednoj od 10 domaćih kompanija koje su u sastavu AS Holdinga kao što su; Klas, Vispak, Sprind, AS Jelah, Solana, AS Retail, Swity, AC Food, Zenička industrija mlijeka i Svjetlostkomerc.

Tokom mjeseca septembra biće završen cjelokupan selekcijski proces, u kojem će se raditi savremeni profesionalni profili kandidata i shodno tome odrediti mjesta za potencijalni razvoj kroz ovaj mentorski program.

„Ovo je naš način da podržimo mlade talente i da im pružimo perspektivu za uspješnu karijeru u Bosni i Hercegovini. Prijave su već otvorene i očekujemo sa nestrpljenjem da upoznamo nove generacije pripravnika koji će biti dio naše AS perspektive za mlade. Budite hrabri, prijavite se i zajedno gradimo bolju budućnost za sve nas " – naglašava Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga.

Iz Holdinga navode kako je od velikog značaja da se prijave svi zainteresovani mladi ljudi i iskoriste ovu jedinstvenu priliku za svoj profesionalni razvoj. Ove kompanije nude širok spektar mogućnosti u različitim sektorima, što će pripravnicima omogućiti da pronađu svoje strasti i interesovanja.

"AS Holding je ponosan što može predstaviti AS perspektivu za mlade „Stay with AS“ kao inovativni projekat koji pruža izuzetne mogućnosti za razvoj mladih talenata u Bosni i Hercegovini. Naš cilj je da mladim ljudima pružimo ne samo obuku i mentorstvo, već i perspektivu za ostanak u našoj zemlji. Krenuli smo u ovaj projekat vođeni idejom da mlade kolege dobiju priliku da zaista budu mentorisani i adekvatno uvedeni u posao, a ne samo prepušteni sami sebi. Od njih se neće očekivati da od starta samostalno rade, već će dobiti priliku za kvalitetnu profesionalnu orjentaciju i rad na njihovom ličnom i profesionalnom razvoju“ - istakla je Emira Duratbegović, potpredsjednica za poslovno područje HR.

Prijave za „AS akademiju za mlade“ traju tokom septembra nakon čega će, kroz selekcijski postupak, biti vršen odabir pripravnika. Iz AS Holdinga pozivaju sve zainteresovane mlade ljude da se prijave putem stranice staywithas.asholding.ba na kojoj su navedeni detalji, mentori i otvorene pripravničke pozicije.

Ostanite u Bosni i Hercegovini, trebamo vas!

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Bosni i Hercegovini danas će biti djelimično vedro i nestabilno sa lokalnim pljuskovima, moguća je i slaba grmljavina, javlja Anadolu.

Vjetar slab, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16 stepeni Celzijusovih, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25 stepeni.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim satima je moguć pljusak kiše. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 13 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka oko 23 stepena.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH u petak, u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U Bosni oblačnije prije podne, po kotlinama sa maglom. Više sunčanog vremena u Bosni u drugom dijelu dana. Vjetar slab, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 14 stepeni, na jugu zemlje do 16. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28 stepeni.

U subotu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab, u Bosni sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 15 stepeni, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 31 stepen.

U nedjelju će biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16 stepeni, na jugu zemlje do 19. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32 stepena.

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u periodu januar-juli, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 138.000 m3 ili 12,2 posto.

Proizvodnja sortimenata od četinara manja je za 54.000 m3 (9,1 posto) u odnosu na isti period prošle godine, dok je proizvodnja sortimenata od lišćara manja za 84.000 m3, odnosno 15,8 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar-juli 2023. godine, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 170.000 m3 ili 15,3 posto.

Prodaja sortimenata od četinara je manja za 72.000 m3 (12,2 posto) u odnosu na isti period godinu ranije, dok je prodaja sortimenata od lišćara manja za 98.000 m3 ili 18,9 posto.

(tvsa.ba)

Niko u Bosni i Hercegovini, ni pacijenti, ni ljekari, nije zadovoljan zdravstvenim sistemom.

No ono što je gore od toga, prema riječima prim. dr. Haruna Drljevića, načelnika Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica, jeste činjenica da vlast u ovoj državi ništa ne poduzima da bi se to promijenilo.

Reforma je postala degutantna priča

"Svjedok sam da je u proteklih 30 godina svaka politička partija u svojoj predizbornoj aktivnosti u fokus stavljala zdravstvo i reformu zdravstvenog sistema. Također sam svjedok da nijedna od partija, kada bi došla na vlast, nije učinila ništa da bi se stanje u zdravstvu popravilo. Dakle, priča o reformi zdravstvenog sistema, koja je u BiH nesporno neophodna, ispala je priča za malu djecu i već odavno je postala degutantna", kaže Drljević za Faktor.

Dodaje kako je još 2016. godine u Domu naroda FBiH bio uvodničar kao tadašnji predsjednik Ljekarske komore FBiH, kada je, kako kaže, "upozorio parlamentarce na probleme u zdravstvu i ono što slijedi".

"Nažalost, bio sam u pravu. Postojeći sistem finansiranja nije dobar. Osnovni problem je loš pristup zdravstvenoj zaštiti, jer pacijenti hodaju od nemila do nedraga kako bi dobili zdravstvenu uslugu. Problem je i neadekvatna i neravnomjerna distribucija zdravstvene zaštite. Dok jedni kantoni imaju sve, drugi nemaju ništa, a taj podatak je uvod u priču o diskriminaciji pacijenata. Kod nas je pacijent u Sarajevu vrijedniji od onog u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) jer se za njega više izdvaja, a da ne govorim o onima koji žive u Bihaću ili Goraždu.

I na kraju glavni problem na koji godinama upozoravam je odliv medicinskog kadra. Mi možemo praviti odlične zdravstvene sisteme, to nam ne vrijedi ako u njima neće imati ko raditi. Godinama nam odlaze mladi ljekari i drugi kadar i to je katastrofalna činjenica za ovu zemlju. Radim još četiri mjeseca, pitam se ko će me zamijeniti? Zdravstveni sistem ne može se razvijati ako nemate zdravstvenih profesionalaca koliko god da je on bogat", naglašava Drljević.

Rak rana bh. zdravstvenog sistema su maligne bolesti, ali i svaki oblik dijagnostike kojim bi se smrtnost smanjila.

U BiH još se na godišnjem nivou bilježi veliki broj smrtnih slučajeva, a to bi se moglo izbjeći da se vlasti konkretnije bore za svoje građane.

"Smrtnost u BiH od malignih bolesti je epidemiološki druga na listi odmah iza kardiovaskularnih. Pacijentima, zbog problema u fondovima, tenderskim procedurama, međuljudskim odnosima, političkim prepucavanjima, nisu dostupni inovativni lijekovi koji bi im produžili život. U svim naprednim zdravstvenim sistemima u svijetu ogroman značaj dat je preventivnoj medicini jer se zaključilo da se, s jedne strane, najveća količina zdravstvenog novca može uštedjeti, a s druge da se najbolji rezultati u preživljavanju mogu postići upravo kroz programe prevencije. To su programi ranog otkrivanja različitih bolesti koji su kod nas ili sporadični ili ih nikako nema".

Zavodi se bave ispitivanjem hrane

Kao primjer Drljević navodi ZDK i program ranog otkrivanja malignih bolesti kojeg su finansirali Italijani.

"Mi smo u ZDK imali program ranog otkrivanja karcinoma dojke kojeg su, umjesto našeg sektora javnog zdravstva, čiji je to primarni zadatak, finansirali Italijani. Program je bio dobar i provođen je dok su Italijani bili tu i davali novac. Kad su otišli sve je stalo. Ista stvar se desila i sa programom ranog otkrivanja grlića maternice. Naš kantonalni Zavoda za javno zdravstvo radi dok ima para, a onda stane. Niko od političara, ljekara koji su u parlamentu, nije tražio da se u budžete ugradi zdravstvena marka koja će biti naminjena kontinuiranom odvijanju programa ranog otkrivanja malignih bolesti. To je svugdje u svijetu posao sektora javnog zdravstva, kod nas se bave ispitivanjem hrane, ribe i svega drugog kako bi zaradili koju marku", naglašava Drljević.

BiH jedna je od rijetkih, ako ne i jedina zemlja u svijetu koja na državnom nivou nema registra za rak. Entitet RS ga ima od 2001, Federacija BiH je i dalje bez sistematskog registra oboljelih.

Drljević kaže kako je još 2002, zajedno sa još nekoliko zdravstvenih stručnjaka iz FBiH, napravio model za uspostavljanje registra za rak.

"Tada su kolege iz RS-a bile zainteresovane da se brojke objedine u jedan registra za rak na nivou države. Time bismo dobili informacije šta se dešava među stanovništvom, koje su to loše tačke, opasna mjesta, nakon čega bismo mogli donijeti strategiju borbe protiv malignih bolesti. Od tada do danas u FBiH ništa se po tom pitanju nije desilo. Kad god sam kao ljekar odlazio na stručne sastanke u svijetu bilo me je stid, pa sam lagao da imamo neki registar, ali nije dobro urađen, pa ga ne objavljujemo. Mi smo u medicinskom smislu, kada su onkološke bolesti u pitanju, potpuno nepismeni, niti znamo od čega bolujemo, ni koliko nas boluje. Kad to ne znamo, kako ćemo praviti strategiju borbe sa bolešću? Napraviti registar za rak nije velika investicija, ali treba volja i raditi, a to je naš najveći problem", zaključuje Drljević.

Po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu kojom je utvrdio su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena, javlja Avaz.ba.

Utvrdili su da su mu prava prekršena zbog toga što nije u mogućnosti glasati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.

Službena objava u narednih nekoliko dana

Službena objava ove presude bi trebala biti u narednih nekoliko dana.

Podsjećamo, Kovačević se obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Srbin iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, niti, kao Srbin iz FBiH, ne može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugih pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”.

Sud je utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Sudsko vijeće činilo sedam sudija

Sud je u istom smislu, utvrdio diskriminaciju i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.

Sudsko vijeće koje je činilo sedam sudija, u omjeru šest na prema jedan, usvojilo je argumente Kovačevića. Sud je zaključio da niko ne smije biti primoran da glasa samo u skladu sa propisanim etničkim linijama, bez obzira na njihovo političke stavove.