Obavještavamo Vas da će dana 30.11.2020 godine (Ponedjeljak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 09:30 h do 10:00 h i drugi termin od 15:00 h do 15:30 h na trafo području: Karadaglije, Karadaglije Alispahići, Repetitor Karadaglije, Koprivci.

Trafo područije: Kiseljak, Izletište Kiseljak   od 09:30 h do 15:30 h.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

NAPOMENA: U slučaju loših vremenskih uslova (kiša, snijeg itd.) radovi se odgađaju.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

Iz austrijske firme „K-Uni“ tvrde da institucije u Republici Srpskoj dopuštaju nezakonitosti zbog čega je moguće da njihova firma „K-uni plus“ u Derventi propadne i da se ugasi 150 radnih mjesta.

Direktor austrijske kompanije „K-Uni” Sabine Linner rekla je danas za portal CAPITAL da su u firmu „K-uni plus” u Derventi investirali preko tri miliona evra.

“Firma zapošljava preko 150 radnika i do mjesec dana unazad poslovala je odlično, imala mnošto predstojećih ugovora i naloga. Nažalost, Robert Bursać koji je dobio povjerenje da vodi firmu kao naš povjerenik, te njegovi direktori Siniša Simikić i Albina Begić, protiv kojih je od prije podignuta krivična prijava, jednostavno su odlučili zloupotrijebiti svoj položaj. Oduzeli su nam prava, te zaustavili proizvodnju, a nama zabranili poslovanje. Mi sada nemamo mogućnost da dođemo do naših mašina. Proizvodnja je stala. Ugovori nam se otkazuju. Postojanje firme je ugroženo”, istakla je Linner.

Ističe da su zbog toga angažovali advokate kako bi zaštitili svoje interese, investiciju i prava 150 saradnika, ali da nema odgovora institucija Republike Srpske.

“Nadležne institucije ne odgovaraju adekvatno na naše apele i bojimo se da će naša firma uskoro propasti jer je to, kako smo nezvanično čuli, i cilj gospodina Bursaća i direktora Siniše Simić i Albine Begić, protiv kojih se vodi krivični postupak. Vjerovali smo u ovu investiciju”, poručuje Linner.

Zbog svega će, dodaje, sutra ispred zgrade tužilaštva u Doboju, u 10 časova, održati konferenciju za medije kako bi informisali javnost o akutnom, nelegitimnom ugrožavanju još jedne strane investicije i gašenju 150 radnih mjesta.

„Želimo da javno pozovemo nadležne institucije da rade svoj posao. Naše dvije države imaju potpisan međunarodni ugovor kojim se štite međusobno strane investicije. Nadamo da će se svi problemi riješiti brzo i na način koji zahtijeva pravna država. Vjerujemo još uvijek da će odgovor institucija biti brz i odlučan. Ako se desi najgore, da firma propadne, a naši radnici ostanu bez posla, a posljedično i njihove porodice ostanu bez izvora finansiranja u ova teška vremena, moraćemo štititi naše interese pred međunarodnom investicionom arbitražom. Žao mi što to moram izgovoriti, ali to će biti nužno ukoliko državne institucije Republike Srpske budu birokratski pristupili, bez istinske volje i snage da stanu u kraj nezakonitostima”, naglasila je Linner.

Na telefon firme u Derventi CAPITAL-u se javio Siniša Simikić koji se predstavio kao zamjenik direktora i rekao da nema ništa posebno da kaže o tvrdnjama austrijskog investitora, nazivajući ih dezinformacijama.

„Ima za to sud, ima izvod iz sudskog registra gdje se vidi čija je firma i ne bih o tome komentarisao“, kratko je rekao Simikić.

U registru APIF-a kao osnivač derventske firme se vodi Robert Bursać, Albina Begić kao direktor, a Simikić kao zamjenik direktora. U drugim registrima poslovnih subjekata kao kontakt je naveden sajt firme u Austriji gdje stoji da je direktor Sabine Linner.

I kada su se predstavljali u okviru projekta “50+” koji su sprovodile “Nezavisne novine” i Privredna komora Republike Srpske, u sklopu promocije domaće proizvodnje “Naše je bolje”, u derventskoj firmi su kao kontakt naveli sajt matične kompanije „K-uni“ u Austriji.

Firma “K-Uni” iz Austrije proizvodi specijalne komponente za posebne termoizolacijske sisteme objekata i nosioc je posebnih inovacija i patenata u Evropi. Ima firme u Njemačkoj, Austriji, Litvaniji i u BIH.

(capital.ba)

Vlada FBiH je je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Prijedlogu deklaracije o zaštiti rijeka u Federaciji BiH, a u vezi sa zabranom izgradnje malih hidroelektrana.

Vlada je zadužila federalna ministarstva okoliša i turizma, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, energije, rudarstva i industrije, kao i prostornog uređenja, agencije za vodna područja Jadranskog mora i rijeke Save, te Komisiju za koncesije u Federaciji BiH da, u roku od 30 dana, pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz svojih nadležnosti, u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a u vezi sa zabranom izgradnje malih hidroelektrana, te da ih upute u daljnju proceduru izmjena i dopuna.

Zaduženo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma da koordinira i prati provođenje ovih aktivnosti i o tome, po potrebi, obavijesti Vladu FBiH.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zaduženo je da od kantona zatraži informaciju o ukupnom broju izdatih koncesija na vodna dobra s ciljem proizvodnje električne energije iz hidropostrojenja, uključujući i informacije o predviđenim snagama postrojenja i pregled došadasnjih aktivnosti na razvoju tih projekata.

Ovo ministarstvo Vlada je zadužila i da, prilikom izrade Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine, u dijelu obaveza za obnovljive izvore energije za Federaciju BiH, te izmjena i dopuna Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, izuzme poticanje proizvodnje električne energije iz hidroelektrana putem garantovanih otkupnih cijena.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, prihvatio je Inicijativu i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, projekat Koridor 5c Poprikuše – Medakovo.

Projekat se odnosi na izgradnju, najvećim dijelom na ovoj trasi, oko 35 km duge dionice autoputa panevropskog Koridora 5c koji povezuje Mađarsku i istočnu Hrvatsku sa Bosnom i Hercegovinom i Jadranskim morem. Ovaj projekat dio je većeg programa izgradnje Koridora 5c čiji je cilj podizanje funkcionalnosti postojećeg putnog koridora sjever - jug na viši nivo, uz istovremenu izgradnju moderne infrastrukture i povećanu bezbjednost i kapacitet ceste.

Dionica Medakovo - Poprikuše se sastoji od dva dijela, i to Medakovo - Ozimice i Ozimice - Poprikuše.

Iznos predloženog kredita  je 340 miliona evra, sa alokacijom na Federaciju BiH, uključujući šest godina grejs perioda i period otplate od 19 godina.

Argentinska fudbalska legenda Dijego Maradona sahranjen je nedaleko od mjesta na kojem počivaju njegovi roditelji u Buenos Ajresu.

Kovčeg s njegovim tijelom prenesen je iz zgrade sjedišta Vlade na groblje "Dardin de Bela vista", a ceremoniji su prisustvovali samo rodbina i bliski prijatelji.

Brojni navijači stajali su pored puta tokom prolaska povorke s kovčegom odajući posljednju poštu fudbalskom velikanu, prenijela je agencija DPA.

Hiljade ljudi prethodno su se oprostile od Maradone u sjedištu Vlade, gdje im je bio dozvoljen ulazak u manjim grupama od 20 ljudi. Nekadaši reprezentativac Argentine umro je prije dva dana, u 60. godini.

Mnogi su čekali satima da dođu na red i potom bacali cvijeće, dresove i ostale manje darove u pravcu kovčega.

Juče je tokom dana bilo i manjih okršaja sa policijom, kada su pojedini navijači pokušali da se silom probiju u zgradu zbog straha da neće stići da vide kovčeg i oproste se od Maradone.

Policija je upotrijebila suzavac da bi rastjerala masu, a kovčeg je u palati bio premješten na bezbjednije mjesto u drugoj prostoriji.

Sukobi su kasnije izbili i kod predsjednike palate, a nezadovoljni navijači bacali su kamenje i boce na policajce, koji su odgvoorili gumenim mecima i vodenim topom.

Mediji su prenijeli da je Maradona umro od srčanog udara, ali je njegova dvokat rekao da će zatražiti istragu o uzroku smrti.

Prema njegovim riječima, medicinska pomoć je bila lako dostupna u Maradoninom domu, ali mu nije pružena na vrijeme, a kasnila je i ekipa Hitne pomoći.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će otići iz Bijele kuće ukoliko Izborni koledž izglasa Džozefa Bajdena za predsjednika, što je do sada najbliža izjava priznanju poraza na izborima održanim 3. novembra, iako i dalje tvrdi da se dogodila velika prevara sa glasovima.

Republikanski predsjednik je u obraćanju novinarima povodom Dana zahvalnosti rekao da će napustiti Bijelu kuću ako elektori potvrde Bajdena kao pobjednika izbora. Bajden bi trebao da položi zakletvu 20. januara.

Tramp je dodao da bi mu bilo teško da prizna poraz pod sadašnjim okolnostima i odbio da kaže da li će prisustvovati Bajdenovoj inauguraciji.

Sastanak izbornog koledža zakazan je za 14. decembar, prenio je AFP.

"Izbori su bili namješteni na najvišem nivou", insistirao je Tramp, ali nije predstavio dokaze za tu tvrdnju.

On je prvi put odgovarao na pitanja novinara od izbornog dana.

Prema izbornim rezultatima, Bajden je osvojio 306 elektorskih glasova, a Tramp 232. Za pobjedu na predsjedničkim izborima potrebno je dobiti najmanje 270 elektorskih glasova. Bajden ima prednost od blizu šest miliona glasova na nivou čitavih SAD.

Bajden provodi praznik u malom obalskom gradu Rehobot u Delaveru sa manjom grupom ljudi zbog pandemije virusa korona.

On je u obraćanju naciji rekao da Amerikanci "dijele žrtvu za čitavu zemlju" i da "daju primjer zajedničkog cilja" time što ostaju kod kuće sa svojom najbližom rodbinom.

Od virusa korona u SAD je umrlo više od 260.000 ljudi.

(N.N.)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je osigurala sredstva i izvršila isplatu osme, posljednje rate boračkih stipendija za 2.249 korisnika za studijsku 2019./2020. godinu u iznosu od 309.750,00 KM, koji obuhvata redovni i samofinansirajući studij prvog i drugog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja.

U Budžetu Kantona za 2020. godinu za ovu namjenu osigurana su dosad najveća sredstva u iznosu od 2.478.000,00 KM. Po drugi put u dugogodišnjoj aktivnosti Ministarstva za boračka pitanja, svi studenti koji su aplicirali na konkurs i koji su ispunjavali uslove ostvarili su parvo na stipendiju u studijskoj 2019./2020. godinu.

Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković ističe da su Vlada Zeničko-dobojskog kantona i ovo ministarstvo ispunili dato obećanje te na kraju svakog mjeseca stvorili uslove i izvršili isplatu po jedne rate boračke stipendije. Sa isplatom osme rate boračke stipendije u potpunosti je realizovan konkurs za predhodnu studijsku godinu.

Visina stipendije za prvu godinu je 800,00 KM, za drugu i ostale godine studija, te za prvu i drugu godinu drugog ciklusa studiranja je 1.200,00 KM.

Ministarstvo za boračka pitanja i ove godine raspisalo je konkurs za dodjelu stipendija - djeci branilaca za studijsku 2020./2021. godinu, a rok za prijavu završen je 24.11.2020. godine. U toku je obrada zahtjeva, bodovanje aplikanata i izrada preliminarne liste koja će biti istaknuta na oglasnim pločama grada/općine Kantona u trajanju od osam dana, počev od 22.12.2020. godine. Svi studenti imaju mogućnost da izvrše uvid, te ukoliko uoče neke nepravilnosti da podnesu zahtjev za preispitivanje liste (prigovor).

Broj korisnika boračkih stipendija i raspodjela sredstava po lokalnim zajednicama je slijedeća:
•    Grad Zenica – 544 korisnika - 74.000,00 KM,
•    Grad Visoko – 283 korisnika - 38.700,00 KM,
•    Općina Breza – 91 korisnik - 12.750,00 KM,
•    Općina Doboj Jug – 52 korisnika -6.850,00 KM,
•    Općina Kakanj – 231 korisnik - 31.450,00 KM,
•    Općina Maglaj – 153 korisnika - 21.100,00 KM,
•    Općina Olovo – 100 korisnika - 13.850,00 KM,
•    Općina Tešanj – 183 korisnika - 24.850,00 KM,
•    Općina Usora – 37 korisnika - 5.200,00 KM,
•    Općina Vareš – 74 korisnika - 10.450,00 KM,
•    Općina Zavidovići – 246 korisnika - 34.900,00 KM,
•    Općina Žepče – 255 korisnika - 35.650,00 KM.

Press služba ZDK

Istraživanje dalo odgovor koliko je mladih u BiH tokom pandemije ostalo bez posla i koliko i želi napustiti BiH

Covid-19 kriza primjetno je uticala na 59 posto mladih u BiH od čega je 36 posto mladih istaklo da je imalo posljedice na poslu.

Čak 70 posto mladih su naveli da je pandemija negativno utjecala na obrazovanje, a više od polovine mladih ima negativnu percepciju života nakon pandemije i smatraju da će biti manje prilika za zapošljavanje.

Zabrinjavanjućih 82 posto njih žele napustiti BiH krajem ove ili početkom naredne godine.

Razlozi koje navode za odlazak povezani su najviše sa zaposlenjem, te tako 56% ispitanika kao razloge za odlazak novodi bolju platu, više mogućnosti za zaposlenje, sigurnije zaposlenje i mogućnosti za napredovanje u poslu, dok njih 15 posto želi otići u neku drugu zemlju zbog kavitetnijeg života.

Kao razloge za ostanak u BiH navode porodicu-njih 38 posto, dok je 15,3 ispitanika navelo da je to patriotizam.

Kroz istraživanje su identifikovane i neophodne promjene koje se trebaju desiti da bi mladi ostali u BiH, a to su, reklo je njih  52,5 posto, zapošljavanje, veća primanja i bolji kvalitet života, dok je 15,4 ispitanika navelo nužnost promjene političke situacije.

Ove porazne brojke predstavljene su danas na javnoj diskusiji “Život mladih u BiH: Da li je vrijeme za promjene?” u organizaciji Westminster fondacije za demokratiju u okviru programa koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Nj.E. Matt Field, britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, je ovom prilikom između ostalog naglasio: „Podaci iz ankete koju je WFD proveo potvrđuju trend visokog procenta mladih koji žele da napuste BiH. Ukoliko se trend iseljavanja nastavi, to će u budućnosti donijeti niz socio-ekonomskih problema od kojih su neki već danas primjetni. Mi smo prepoznali ovaj trend i aktivno radimo sa mladima na iznalaženju rješenja. Vjerujemo da su mladi puno više od pasivnih primatelja vanjskih uticaja; oni trebaju biti aktivno uključeni u kreiranju svog razvoja i okruženja, biti u centru procesa donošenja odluka koje ih se direktno tiču. Korištenjem ove i sličnih analiza možemo zajedno raditi na definisanju i stvaranju pozitivnijih i boljih politika za BiH“, kazao je Nj.E. Matt Field.

„Kroz program koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Westminster fondacija za demokratiju radi na podsticanju političkih aktera da mladima posvete posebnu pažnju kreiranjem politika za njih, jer su oni nosioci razvoja društva“, navela je Dragica Reljanović iz Westminster fondacije za demokratiju.

U osvrtu na rezultate istraživanja, panelisti i panelistice govorili su o problemima u oblastima zapošljavanja, obrazovanja, uključenosti mladih u donošenje odluka, kao i njihovim planovima za napuštanje BiH, te u kojoj mjeri su problemi sa kojima se mladi u BiH suočavaju postali još prioritetniji za rješavanje.

Istraživanje je provela Agencija za ispitivanje javnog mnijenja Prism Research & Consulting i realizovano je na reprezentativnom uzorku od 1005 ispitanika od 18 do 30 godina.

(buka.ba)

Dobojlije ne moraju da brinu gdje će se na proljeće snabdijevati zelenom salatom, mladim lukom i špinatom, jer će to za njih proizvesti vrijedne ruke 20 poljoprivrednih proizvođača iz ovdašnjih sela koji su dobili plastenike za zimsku proizvodnju poljoprivrednih kultura.

Plastenici su obezbijeđeni u okviru projekta ekonomskog osnaživanja socijalno i materijalno ugroženih osoba koje će kroz plasteničku proizvodnju ostvariti prihode, a koji Gradska uprava Doboj realizuje u saradnji sa NVO.

"Izabrano je 20 korisnika, dodjeljuje se plastenik od stotinu metara kvadratnih sa sistemom za navodnjavanje i sadnim materijalom. Korisnici su izabrani po javnom pozivu koji je raspisao grad. Bitno je bilo da registruju poljoprivredno gazdinstvo i da imaju u vlasništvu ili zakupu poljoprivrednu površinu na koju će postaviti plastenik", kazao je Anis Husaković, v.d. načelnika Odjeljenja za poljoprivredu.

Plastenike su, između ostalih, dobile Dževada Fetić iz Ševarlija i Zora Stančić iz Boljanića, koje su nam kazale da imaju zavidno iskustvo ne samo u plasteničkoj, nego i u proizvodnji na otvorenom.

"Bavimo se poljoprivredom već dugo godina, imamo kod kuće manji plastenik, koji smo sami sebi napravili. Proizvodimo papriku, paradajz, krastavce, ali u vrlo malim količinama, samo za naše potrebe. A sada kakvo dolazi vrijeme, moram se malo više angažovati. Mislim da će nam ovo dosta pomoći. Meni kao domaćici je jedini izvor prihoda, ne radim nigdje, a imam četvoro djece", kaže Dževada Fetić.

I Zora Stančić ima manji plastenik, za lične potrebe.

"S obzirom na to da su vremenski uslovi ovakvi kakvi jesu, smatram da je plastenik najpovoljniji, zato mi je drago što sam dobitnik", kazala je ona.

Projekat zimske proizvodnje u plastenicima sufinansira grad sa 40 odsto, sa istim iznosom učestvuje i nevladin sektor, dok korisnici izdvajaju 20 procenata, odnosno po 547 KM.

"Projekat je ukupne vrijednosti 54.720 KM. U plastenicima mogu početi proizvoditi za tržište i time svojim radom obezbijediti sebi uslove za život", rekao je Vlado Blagojević, zamjenik gradonačelnika Doboja.

(N.N.)

Svim uposlenicima, korisnicima naših usluga, građanima općine Tešanj i cijele Bosne i Hercegovine, u svoje ime i ime JP RAD d.d. Tešanj, upućujemo iskrene čestitke u povodu 25. Novembra – DANA DRŽAVNOSTI BiH.

Uprava JP RAD d.d. Tešanj