A.A.
Zbog sukoba u Ukrajini austrijska vojska odlučila je da u BiH, kao pojačanje, pošalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR.
Ta odluka je donijeta jer se strahuje da bi trenutna situacija u Ukrajini mogla imati posljedice po Zapadni Balkan i time uticati na očuvanje stabilnosti i bezbjednosti, navodi vojska za agenciju APA.
Komandant mirovne operacije EU u BiH general Bris Hude zatražio je aktiviranje rezervnih snaga.
Time su aktivirani vojnici iz rezerve Austrije, Bugarske, Rumunije I Slovačke.
"Trenutno smo suočeni sa kritičnim razvojem u Ukrajini. Umjesto rješavanja problema diplomatskim i mirnim putem, što bismo željeli, odabrano je oružje i agresija. Rat kao sredstvo za sprovođenje vlasti nije rješenje", poručila je ministarka odbrane Klaudija Taner.
Ona je istakla da su sada humanitarna pomoć na licu mjesta ispravni i važni koraci.
Šef austrijske diplomatije Aleksander Šalenberg podržao je upućivanje rezervnih snaga u BiH.
"EUFOR Althea pokazuje time odlučnost da očuva stabilnost I bezbjednost u BiH. Prisustvo i vidljivost operacije se ojačava. To je važan signal lokalnom stanovništvu da EU ozbiljno shvata svoju odgovornost za bezbjednost na Zapadnom Balkanu", objasnio je on.
Austrija u mirovnim snagama EUFOR Althea, čiji je sastavni dio od 1996, učestvuje sa oko 160 vojnika.
Kompanije AS Holdinga u prošloj godini povećale su izvoz u odnosu na 2020. godinu. Tako je prošle 2021. godine Solana Tuzla ostvarila povećanje izvoza za 8 posto u usporedbi sa 2020. godinom, Vispak i AS Jelah su rasli po 5 posto, a AC Food 6 posto.
Najbolje rezultate postigli su brendovi Zlatna džezva, Tuzlanska so, Kent konditorski proizvodi, Klas jufke i Tops. Najveći rast postignut je na tržištima Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Crne Gore. Dobru poziciju od ranije popularni brendovi AS Holdinga imaju u zemljama Skandinavije, Austrije i Slovenije.
«Nastavili smo trend rasta izvoza i u uvjetima pandemije. Konkurencija je sve jača, i raduje činjenica da se naši brendovi uspijevaju pozicionirati na najzahtjevnijim svjetskim tržištima. Kvalitet je neupitan jer se pazi na svaki detalj, od nabavke sirovina pa do konzumacije krajnjeg potrošača, što je prepoznato u više od trideset država na pet kontinenata gdje izvozimo naše proizvode», ističu u AS Holdingu.
Izlazak Velike Britanije iz EU i izostanak pravovremene reakcije organa države BiH što je rezultiralo nepotpisivanjem Ugovora o slobodnoj trgovini negativno je uticao na izvoz iz Bosne i Hercegovine, pa tako i na poslovanje naših kompanija na ovom tržištu. «Ovakva situacija djelimično nam remeti planove i ugrožava pozicije građene proteklih dvadeset godina na ovom tržištu», navode u kompaniji AS Holding.
– Protekla godina bila je vrijeme konsolidacije tržišta ali i naših internih procesa. Usvojena je strategija izvoza 2022 – 2027. koja ima za cilj još jači izlazak na inozemna tržišta, a koja uključuju i aktivno prisustvo kroz vlastite organizacije na tim tržištima. Također, u periodu koji je pred nama planirano je uvođenje novih distributera na tržištima Bliskog istoka, zatim pojačan angažman na tržištu SAD-a, navodi se u saopćenju za medije AS Holdinga.
Sa kapacitetima za proizvodnju prehrambenih proizvoda od 300.000 tona AS Holding je jedan od najznačajnijih proizvođača hrane u ovom dijelu Evrope. AS Holding objedinjuje 17 kompanija sa više od 4.000 radnika koji proizvode gotovo 2.000 proizvoda.
Privreda Bosne i Hercegovine osjetit će posljedice sukoba između Rusije i Ukrajine na direktan način jer bi moglo doći do smanjenja vanjskotrgovinske razmjene sa tim zemljama, te na indirektan način zbog uvoza energenata.
Kazao je ovo za Fenu Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je istakao i kako, ukoliko dođe do ozbiljnijih sankcija i izolacije Rusije od zemalja EU i prekida platnog prometa, onda i mi možemo očekivati da izgubimo jedno tržište od preko 100 miliona KM.
U strukturi izvoza, kako je kazao, je najviše farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti oko 81 milion KM, i to će ciljano, kako je dodao, najviše pogoditi farmaceutsku industriju, a potom slijedi naš izvoz voća i povrća u Rusiju.
"To je manje od jedan posto od našeg ukupnog izvoza, a kada je riječ o Ukrajini, tu je znatno manji izvoz, svega 9,6 miliona KM i zanemariv je u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni. U Ukrajinu također najviše idu farmaceutski proizvodi, a najviše uvozimo drvnih sortimenata (šperploče, iverica), ono što koristimo kao repromaterijal", naveo je Egrlić.
Naglasio je da indirektna šteta može biti znatno veća zbog uvoza energenata u BiH, prije svega mineralnih goriva i gasa iz Rusije.
"Trenutno nemamo neke alternative. To može pogoditi našu ekonomiju i uticati na opšti rast cijena. Opšta potražnja će se odraziti na BiH jer, kako vidimo na Londonskoj berzi, nafta je dostigla rekordno visoke cijene, najviše od 2014. godine. Činjenica je da energenti značajno utiču na konačnu cijenu svih proizvoda i ukoliko se nastavi takav rast cijena, mi ćemo imati poskupljenje gotovo svih roba", dodao je Egrlić.
Kada je riječ o tome kako se rusko-ukrajinska kriza reflektira na zemlje koji su glavni vanjskotrgovinski partneri BiH, kao što su neke članice Evropske unije, Egrlić je rekao da se lično pribojava kompletnog poremećaja u lancima snabdijevanja i rasta cijena općenito.
"Prerađivačka industrija u BiH će raditi za naše kupce i dalje, kako je to bilo i dosad, međutim ulazni parametri i sirovine će vjerovatno poskupiti i nastat će borba za podizanje i balans konačnih cijena. Tu može doći do određenih problema, ali je teško prognozirati i sve ovisi o tome koliko će rusko-ukrajinska kriza trajati", dodao je Egrlić.
Ukoliko se to sve brzo završi, prema njegovim riječima, može se očekivati da dođe do stabilizacije u snabdijevanju i stabilizacije cijena. Međutim, ukoliko kriza potraje i ukoliko se poveća potražnja za različitim robama to će uzrokovati rast cijena, a onda dalje je sve teško prognozirati.
"Ovo je nakon pandemije svojevrsna poruka koliko je važno imati robne rezerve koje adekvatno mogu odgovoriti na ovakvu i druge krize", dodao je Egrlić za Fenu.
(klix.ba)
Četiri čete s oko 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a koje su stacionirane izvan Bosne i Hercegovine će, predostrožnosti radi, u naredne dvije sedmice biti raspoređene u zemlji, kao pojačanje postojećim snagama, a kako bismo učinkovitije podržali naše bh. partnere pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja, saopšteno je iz EUFOR-a, prenosi Anadolu Agency (AA).
“Pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla bi potencijalno uzrokovati nestabilnost u Bosni i Hercegovini. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti, koja se poduzima u cilju jačanja stabilnosti u BiH, tako što će se pozicionirati dovoljan broj sposobnih snaga u zemlji koje će pružati podršku bh. institucijama pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja”, navodi se u saopštenju. Dodaje se da će njihov zadatak biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u Bosni i Hercegovini.
“To je razborita i odgovarajuća mjera koja odražava nedvosmislenu predanost EU i EUFOR-a očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju.
Snage EUFOR-a su raspoređene u Bosni i Hercegovini od 2004. godine, i sastoje se od približno 3.500 pripadnika, od kojih je oko 600 trenutno raspoređeno u zemlji.
“S pripadnicima četa koje će uskoro biti raspoređene, broj EUFOR-ovih pripadnika stacioniranih u BiH bit će oko 1.100. To osoblje će doći iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke”, navode iz EUFOR-a.
Procjena EUFOR-a je da trenutno nema prijetnje po sigurno i stabilno okruženje koja bi zahtijevala podršku EUFOR-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja.
Planirate preseliti u Njemačku ili samo razmišljate o tome? Njemački savezni zavod za zapošljavanje redovno objavljuje prosjčene iznose plata za 100 najpopularnijih zanimanja u toj zemlji.
Važan je podatak pritom da su to bruto zarade, a da su neto zarade, dakle ono što radnik dobiva na ruke, niže za 33 posto.
Prema tim podacima, pekari, medicinske sestre i bageristi mjesečno primaju oko 3500 eura bruto, keramičari 3000, a profesionalni vozači oko 2500 eura.
U neto iznosima te zarade iznose 2346 eura, odnosno 2000 za keramičare i 1600 za vozače.
To su, inače, i neka od najčešćih zanimanja kojima se bave ljudi s Balkana koji žive u Njemačkoj, naravno među njima i brojni građani Bosne i Hercegovine.
Evo popisa zanimanja i plata (oduzmite 33 posto):
Medicinska sestra (gerijatrija) 3032 eura
Medicinski asistent 2448 eura
Liječnik više od 6150 eura
Arhitekt 4087 eura
Pekar 3502 eura
Prodavač peciva 1839 eura
Upravljač bagerom 3421 euro
Inženjer građevinarstva 5246 eura
Profesionalni vozač 2556 eura
Električar 3143 eura
Elektromehaničar 3694 eura
Recepcionar 1807 eura
Keramičar 3003 eura
Frizer 1684 eura
Vodoinstalater 3056 eura
Čistač zgrada 2080 eura
Grafički dizajner 3322 eura
Njegovatelj/pomoć u kući 2140 eura
IT stručnjak 4236 eura
Blagajnik u trgovinama 2214 eura
Konobar 1934 eura
Automehaničar 3077 eura
Kuhar 2284 eura
Ličilac 2776 eura
Skladišni radnik 2814 eura
Logističar 3525 eura
Zidar 3214 eura
Medicinsko-tehnički laborant 3456 eura
Metalski radnik 3738 eura
Fizioterapeut 2513 eura
Zubni tehničar 2628 eura
Tesar 3153 eura
Vlada Federacije BiH usvojila je prijedlog Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, prema kojem nošenje maske na otvorenom i u zatvorenom prostoru više nije obaveza nego preporuka, osim nekih izuzetaka.
Među naredbama, od danas pa u narednih 14 dana je obavezno nošenje zaštitnih maski preko usta i nosa za zaštitu respiratornog sistema u zatvorenom prostoru i uz poštivanje razmaka od minimalno dva metra u svim zdravstvenim ustanovama, bez obzira na oblik vlasništva, ustanovama koje zbrinjavaju starije osobe ili osobe s poteškoćama u razvoju i s duševnim smetanjama, te kazneno-poravnim i drugim ustanovama socijalne zaštite, kao i sredstvima javnog prevoza.
Izuzetno, zaštitne maske nisu obavezni nositi korisnici ovih ustanova koji imaju probleme s disanjem zbog hroničnih bolesti ili koje ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe.
Naređeno je i da se sva okupljanja odvijaju u prostoru koji omogućuje obavezni fizički razmak od najmanje dva metra između osoba i uz poštivanje higijensko-epidemioloških mjera, za čije provođenje su odgovorni organizatori skupa.
Na skupovima koji se održavaju u zatvorenom prostoru, a na kojima se okuplja više od 300 osoba, pored maske, svi učesnici moraju imati negativan antigenski test (ne stariji od 24 sata) ili PCR test (ne stariji od 48 sati), potvrdu o prebolovanom COVID-19 (ne stariju od četiri mjeseca) ili potvrdu o završenoj vakcinaciji (ne stariju od četiri mjeseci nakon druge, odnosno 12 mjeseci nakon treće doze vakcine).
Kada je riječ o pružanju usluga u ugostiteljskim objektima u zatvorenom i na otvorenom prostoru naređeno je poštivanje razmaka od minimalno dva metra između stolova. Ugostiteljski objekti koji organiziraju muziku uživo, disko klubovi, kao i objekti slične namjene moraju provoditi VPT pravilo i obavezno poštivanje razmaka od minimalno dva metra između stolova.
U svim oblicima prodavnica, u skladu s Pravilnikom o klasifikaciji prodavnica i drugih oblika trgovine na malo, ograničava se broj kupaca tako da se definira prostor od 10 m2 prodajnog objekta po potrošaču. Bez obzira na veličinu prostora prodajnog objekta, nije dopušten boravak više od 400 potrošača.
Kako je danas zaključeno, vladama kantona, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, naređeno je uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ-a, te im je preporučeno da, u skladu sa epidemiološkom situacijom na području kantona, uvedu pravilo vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona i o istom izvijeste Krizni štab FMZ-a.
Krizni štab FMZ-a zadužen je da prati epidemiološku situaciju na području FBiH, kao i uvođenje i provođenje pravila VPT za područje kantona, te ukoliko ocijeni potrebu predlaganja jedinstvenih mjera na području FBiH u vezi pravila VPT o tome izvijesti Vladu FBiH radi donošenja mjere.
Krizni štab će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti nadležnim kantonalnim institucijama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, te Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije, a Vlada FBiH će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje je danas donijela.
U danas prezentiranoj informaciji Kriznog štaba FMZ-a je, uz ostalo, navedeno da je u sedmoj ovogodišnjoj sedmici zabilježen pad svih indikatora, a najveći je pad broja novih potvrđenih slučajeva COVID-19 i sedmodnevne incidence za po 45,8 posto. Na nivou Federacije BiH sedmodnevna incidenca iznosi 148,4 slučaja na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana viša od prosječne zabilježena je u Sarajevskom, Hercegovačko-neretvanskom i Tuzlanskom kantonu.
(klix.ba)
Kompanije Euro - Roal d.o.o. i Euro - Metali d.o.o. u vlasništvu kompanije Euro - Roal d.o.o. Doboj Jug i Euro - Metali d.o.o. Doboj Jug Bosna i Hercegovina od 1. marta 2022. godine zajednički nastupaju na tržištu Crne Gore.
Ulazak na tržište Crne Gore sa vlastitim lagerom je novi iskorak u poslovanju, a u skladu sa vizijom regionalnog širenja. Zajedno, ove dvije kompanije na tržištu Bosne i Hercegovine posluju u okviru savremenog "Steel Centra" u Doboj Jugu sa halama na površini od 16.000 m² i vrlo raznolikom i kvalitetnom ponudom, kao i mogućnošću obrade metala i drugih materijala na tehnološki najsavremenijim strojevima. Cilj je koncept koji se pokazao uspješan sa kompanijama Euro - Roal i Euro – Metali u BiH proširiti i na ostale zemlje regije Hrvatske i Crne Gore.
Otvaranje još jednog "Steel Centra" na području Crne Gore sa ukupnom kvadratnom površinom od 2.2000 m2 sa sobom donosi i priliku za zaposlenje nove radne snage, ali i širenje i razvoj ove dvije kompanije na novom tržištu.
Sa zvaničnim otvaranjem, u prvoj fazi je zaposleno 6 radnika, a povećanje broja zaposlenih u budućnosti se očekuje kroz povećanje obima posla, navodi se u saopćenju kompanije.
Kompanija Euro - Roal d.o.o. Doboj Jug je na tržištu Bosne i Hercegovine i Hrvatske prepoznatljiva kao jedan od vodećih distributera arhitektonskih građevinskih sistema kao i obojenih profila za industrijsku namjenu.
Euro - Roal je svoje poslovanje diverzificirao u dva pravca. Prvi pravac obuhvaća prodaju "Industrijskog asortimana", dok drugi pravac obuhvata prodaju "Arhitektonskog – Građevinskog asortimana". Sa ukupno četiri odjela u kompaniji koja djeluju kao zasebne cjeline u mogućnosti smo sa širokim industrijskim i arhitektonskim – građevinskim asortimanom, te brzim logističkim rješenjima ponuditi kupcima u optimalnom vremenu najkvalitetnije materijale.
Društvo djeluje na još dva prodajna mjesta sa podružnicama u Hadžićima - Sarajevo kao i sa podružnicom u Cazinu, početkom 2020. godine otvorena je firma u Hrvatskoj sa vlastitim lagerima na adresi Lučko Stupničke Šipkovine – Euro - Roal d.o.o. Zagreb.
Kada je riječ o Euro – Metalima, kompanija u svom asortimanu posjeduju sve vrste konstrukcijskihčelika (cijevi, limovi, puni čelik, nosači, profili, specijalni čelik, itd.), a svoju pažnju u posljednje dvije godine usmjerili su na pružanje usluga sječenja na CNC laserima, plazmi i pilama.
Euro – Metali i Euro – Roal su kompanije kćerke Hifa – Oil d.o.o. Tešanj BiH, a svoje poslovanje u Crnoj Gori će obavljati preko kompanije Hifa – Oil CG kroz odvojeni sektor Metala.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je na današnjem zasjedanju Plan i Program utroška sredstava robnih rezervi ZDK za 2022. godinu te Izvještaj o utrošku sredstava za 2021. godinu.
Premijer Mirnes Bašić napomenuo je kako su programi robnih rezervi interno povjerljivi podaci, ali da su opredijelili više novca nego ranijih godina.
"Zaključili smo da ćemo, imajući u vidu globalanu situaciju u svijetu, naše robne reserve pojačati finansijskim sredstvima. Planirano je i u federalnom budžetu 20.000.000 KM za robne rezerve Federacije Bosne i Hrercegovine, a, u skladu sa zakonom, to se spušta i na kantonalne rezerve. Tako da ćemo i od tog iznosa dobiti određena sredstva", najavio je Bašić.
Vlada je danas razmatrala i izvještaje u utrošku budžetskih sredstava za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima te utrošku kapitalnih sredstava za oblast zdravstva.
"Pohvalio sam Ministarstvo privrede i Ministarstvo zdravstva kada je u pitanju utrošak sredstava iz njihovih ministarstava, iz razloga što su ti utrošci bili više od 99 posto. To znači da smo ono što smo planirali i izvršili te što smo, u vanrednim okolnostima ponovo radili kada je u pitanju pandemija koronavirusa. I za privredu i za zdravstvo opredijelili smo onoliko sredstava koliko nam je bilo na raspolaganju", napomenuo je premijer Bašić.
Sredstva su, dodao je, utrošena u "pravom smislu", a imajući u vidu u kakvom je kadrovskom stanju funkcioniralo zdravstvo u ZDK-u, smatra Bašić, borbu protiv pandemije koronavirusa dobro su odradili te pomogli zdravstveni sektor ZDK.
"Ukupan budžet Ministarstva zdravstva prošle je godine bio oko devet miliona KM, a kada su u pitanju poticaji koji su bili iz Ministarstva privrede, to je bilo oko 3,5 miliona KM", istakao je Bašić.
(akta.ba)
Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović izjavila da će se eskalacija rusko-ukrajinske krize neminovno odraziti na vanjskotrgovinsku razmjenu i ekonomiju Bosne i Hercegovine, ali i zemalja u okruženju i šire.
Cijela Evropa, EU i region u kome mi živimo, podsjetila je Hadžiahmetović, itekako su ovisni od uvoza energenata koji su direktno ili indirektno vezani za Rusiju, ruske gasovodne sisteme ili naftovode. Od kako je počela novija faza rusko-ukrajinske krize, dodala je, cijene energenata već su zabilježile značajan trend rasta, a posebno se to reflektiralo i na komunikaciju sa Njemačkom u vezi Sjevernog toka 2 i puštanja u promet Turskog toka putem koga i mi u BiH dobivamo gas.
– Eskalacija krize će se posebno reflektirati na energente tim više što su upravo energenti, tj. energetska infrastruktura i predmetom sankcija, odnosno prekida ili smanjenih isporuka prema Evropi, što se itekako reflektira na cijene. Rast cijene energenata se refletira na povećanje trškova proizvodnje i cijena generalno i već imamo inflatornu spiralu – izjavila je Hadžiahmetović za Fenu.
Na pitanje kako se BiH može nositi sa ovim izazovima, Hadžiahmetović je rekla da, nažalost, ne primjećuje neke značajnije i ozbiljnije poteze vlada, bez obzira na kojem su nivou vlasti, u vidu pronalaženje adekvatnih rješenja i odgovora na to stanje, posebno pronalaženja nekih aternativa kad je riječ o ključnim energentima u smislu skladišnih kapaciteta ili alternativnih izvora energije.
– Posebno ću apostrofirati da već dobro plaćamo cijenu nezavršenih reformi, a posebno reforme u elektroenergetskom sektoru putem koje smo možda mogli jednim dijelom kompenzirati potrošnju gasa u BiH – dodala je Hadžiahmetović.
Kad je riječ o povećanju troškova i inflatornoj spirali, Hadžiahmetović je navela da ne vidi adekvatne kompenzacione mehanizame u smislu podrški ili možda nekih poteza u oblasti poreske politike kako bi se smanjili negativni efekti povećanih cijena koje su značajnim dijelom rezultat globalnih pomjeranja i problema koje izaziva rusko-ukrajinska, ali i druge krize uzrokovane koronom ili odnosima nekih sila na svjetskom planu.
Hadžiahmetović je naglasila da posebno treba voditi računa o tome kako se ta kriza reflektira na zemlje koji su nama glavni vanjskotrgovinski partneri, kao što su neke članice EU – Italija, Njemačka, Hrvatska i druge od kojih neke vjerovatno već osjećaju efekte rusko-ukrajinske krize. Već su reagovale svjetske berze, a postoje i značajne refleksije na cijene energenata.
Kada je riječ o strukturi vanjskotrgovinske razmjene BiH sa Rusijom i Ukrajinom, Hadžiahmetović je navela da se ne radi o nekim značajnijim iznosima, niti količinama roba.
– Značajnije je kako će se ta kriza reflektirati na naše glavne vanjskotrgovinske partnere, kao što su Njemačka, Italija, Hrvatska – dodala je Hadžiahmetović.
(fokus.ba)
