Pripadnici Teritorijalne vatrogasne jedinice jutros gase požar na prodajnom i skladišnom prostoru prodavnice sportske opreme u Doboju, rečeno je iz ove vatrogasne jedince.

Radnja se nalazi u Ulici kralja Tvrtka.

Požar je izbio jutros u 6.25 časova.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 06.05.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Kalošević
Naselja: Auto servis Ćeman, Jelah Polje, Piljužići Polje, Bosna Komerc, Riva Komerc, Piljužići 2, Džamija Piljužići, Piljužići Ada, Donji Drinčići, Drinčići, Bobare Stara,Vodovod Bobare, Škola Bobare, Ercezi, Kneževići, Džamija Kalošević, Kalošević Bošnjaci, Harlovače, Kalošević Usora, Mrkotić Usora, Putešić Pilićara, Donji Putešić i Gornji Putešić, od 08:30 do
15:30 sati.

- PJD Doboj-jug
DV 10 kV Brezici
Naselja: Karuše 1, Brezik, Eurometali, Pamglas, Mravići Spreče, Industrijska zona Mravići Polje, Vulkan, Mravići Autoput, Mravići Gradina, Tromeđa, Bukvik, Tukići, Škilje Džamija, Škilje, Mravići Krličevići, Šije Ambulanta, Famitrade, Šije Polje, Gornje Polje, Gornje Polje 2, Vododvod, Lepenica Starački, Bor, Adžići, Kruške, Zilkići Potok, Muslije, Trnjak i Rakmani,
od 08:30 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj i svoje osobno, svim vijernicima pravoslavne   vjeroispovjesti u Bosni i Hercegovini, a posebno našim komšijama na području Općine Tešanj i susjednih Općina upućujem iskrene čestitke u povodu nadolazećeg Vaskrsa.

Sa željom da u duhu ovog velikog praznika koji poziva na mir i toleranciju, koji je simbol nade,obnove i novog početka, predstojeće praznične dane provedete u sreći i zdravlju sa svojim najmilijima.

 Hristos Vaskrse.

 Predsjednik  OO SDP BiH Tešanj

       Senad S. Subašić

Prema podatcima Svjetske banke BiH je 2020. godine zahvatila najveća recesija u posljednjih 25 godina. Naravno recesija je izazvana pandemijom Corona virusa, ali i lošim odgovorom vlasti u BiH na krizu u kojoj smo se našli.

Rad na poboljšanju uslova života građana nije među prioritetima vlasti u BiH, jer je vlast trenutno zauzeta novim kreditnim zaduženjima,  nabavkama luksuznih automobila i branjenjem svih privilegija koje su za sebe obezbjedili proteklih godina, dok su zakoni koji bi trebali da dovedu do povećanja plata radnicima još uvijek na čekanju, zaglavljeni u beskrajnim parlamentarnim procesurama.

Svjedočimo stalnom rastu cijena osnovnih životnih namirnica tako da i primanja većine „sretnika“ koji imaju posao nisu ni približno dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih troškova. 

  U ovim teškim vremenima, kroz koja prolazimo, a za koja niko nije siguran koliko će još potrajati, potrebno je da pokažemo maksimalnu ozbiljnost i socijalnu osjetljivost. Vlast mora iskoristiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju kako bi umanjila posljedice krize, pomogla očuvanje radnih mijesta, ali i očuvanje digniteta i dostojanstva radnika.

U nadi da će ovo biti posljednji pranik rada koji dočekujemo u ovako sumornim okolnostima u ime OO SDP BiH Tešanj i svoje osobno, svima koji naporno rade i žive od  svog rada želim sretan 1. Maj – Međunarodni praznik rada

Predsjednik OO SDP BiH  Tešanj     

     Senad S. Subašić

Proslavimo majske praznike u krugu najbližih uz

bogatu PERO ponudu pribora za roštiljanje, platnenih sjediljki, vrtnog namještaja, …

Aktuelnu ponudu za majske praznike, pogledajte Podružnici Maglaj, na adresi Liješnica bb ili na web shop stranici: www.pero.ba

Još mnogo toga pogledajte iz ponude pogledajte na linku:

https://www.pero.ba/katalog/promo

PERO kuću gradi…

Predstavnici preduzeća Autoputevi Republike Srpske Dušan Topić i Milenko Dakić danas su s direktorom Integral inženjeringa Slobodanom Stankovićem potpisali ugovor o izgradnji dionice Koridora 5c od Rudanke do Putnikovog brda, javlja Anadolu Agency (AA).

Vrijednost ugovora je 93.710.409,10 evra, rok za izgradnju je tri godine, a radi se o dionici dugoj oko šest kilometara koja se naziva i "Dobojska obilaznica".

Finansiranje projekta obezbjeđeno je iz kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 150 miliona evra, a odobrena su i bespovratna sredstva Evropske unije preko Investicionog fonda za Zapadni Balkan od 38 miliona evra.

Dionica kroz bosanskohercegovački entitet Republika Srpska podrazumijeva most preko rijeke Bosne, vijadukt, nadvožnjak, usjek i dva tunela od kojih je jedan dug 1.600 metara. Početak radova na ovoj dionici očekuje se tokom maja.

Tunel Putnikovo brdo predstavlja međuentitetsku granicu, ukupne je dužine 700 metara, od čega 120 metara pripada entitetu Federacija BiH. Tunel će uz saglasnost preduzeća Autoputevi FBiH biće kompletno izgrađen u okviru ovog projekta čiji je nosilac preduzeće Autoputevi RS-a.

Sprovedena je i tenderska procedura za izbor nadzora, uz odobrenje EBRD-a izabrana je firma IRD Engineering S.r.l. iz Italije, a vrijednost ugovora je 4,5 miliona evra.

Dušan Topić, direktor preduzeća Autoputevi RS, rekao je da se ovim ugovorom završava priča s južnim krakom Koridora 5c.

"Sad se u punom kapacitetu okrećemo premo Srbiji u pripremi projekata. Prije svega to je u kontinuitetu već izgrađenog autoputa dionica od Tovire do Vukosavlja, 35 kilometara Koridora 5c koji pripremamo s Evropskom investicionom bankom i tri lota dalje do Rače gdje nam je za ovu godinu prioritet da ugovorimo i počnemo s radovima na prvoj dionici Rača - Bijeljina", kazao je Topić.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i ministar saobraćaja i veza RS-a Nedeljko Ćorić koji su naglasili da je izuzetno značajno što ovaj zahtjevni projekat izvodi domaća kompanija koja je posao dobila na međunarodnom tenderu.

Višković je istakao da će poslije praznika održati sastanke vezane za izvođenje radova na autoputu od Rače prema Bijeljini dugom 17 kilometara.

On je dodao da će s "prijateljima iz Srbije, privrednicima iz Turske i RS-a doći u poziciju da ove godine imaju značajne investicije na prostoru RS-a koje će preći iznos od milijardu i po KM".

Bosna i Hercegovina je treća na svijetu po broju medicinskih radnika koji su u proteklih pet godina otišli u Njemačku.

Broj odlazaka medicinara iz BiH nastavljen je i ček se povećao tokom pandemije. I za vrijeme pandemije Njemačka je zaposlila dodatne strane medicinske radnike.

To se ispostavilo nakon što je njemačka Vlada odgovorila na službeno pitanje zastupničkog kluba Ljevice, a navodi „Redakciona mreža Njemačke“, piše Deutsche Welle.

Prema tim podacima, prošle godine je u okviru Programa „Triple-Win” njemačke Savezne agencije za zapošljavanje i Društva za međunarodnu suradnju, u zemlju pozvano 759 medicinskih sestara i tehničara.

Njih 234 su iz Vijetnama, 210 sa Filipina, 156 iz Bosne i Hercegovine, 127 iz Tunisa i 32 iz Srbije.

Ukupni porast broja u odnosu na godinu prije toga iznosi 30 posto. Nakon obavljanja svih formalnosti, u Njemačku su onda tokom protekle godine došle 593 osobe.

Godine 2019. bilo ih je manje – ukupno 453. Na osnovu tog programa je od 2016. godine u Njemačku došlo 2.813 stranaca. Najvažnija zemlja-porijekla tih stručnih radnika jesu Filipini.

Iz te azijske otočke zemlje potiče 1.294 radnika u oblasti medicinske njege. Sljedeća na popisu je Srbija sa 759 medicinskih sestara i tehničara, potom Bosna i Hercegovina sa 644, Vijetnam sa 84 i Tunis sa 32 osobe.

Ljevica je u Bundestagu žestoko kritizirala ministra zdravlja Jensa Špana, jer je, prema riječima Pije Cimerman iz te oporbene stranke, njemačka Vlada odbila poduzeti i najmanji korak u pravcu solidarnog financiranja ove oblasti medicine.

Time je, kako kaže Cimerman, Vlada također blokirala financijske pretpostavke za bolje dohotke i za sve koji njeguju starije osobe, a povećanje njihovih plaća je odavno neophodno.

„Umjesto toga, ona crpi sve raspoložive mogućnosti da vrbuje kvalificirane radnike iz inozemstva, a tamo sada nedostaju upravo ti kadrovi u suzbijanju pandemije“, kaže Pija Cimerman.

Njemačka Savezna agencija za rad na svojoj stranici pokušava opovrgnuti te tvrdnje. Tamo je napisano da se prilikom dovođenja radnika iz inozemstva orijentira prema kodeksu ponašanja Svjetske zdravstvene organizacije u oblasti regrutiranja medicinskog osoblja.

Na stranici njemačke Savezne agencije za rad tvrdi se da se medicinsko osoblje dovodi samo iz takvih zemalja u kojima postoji višak medicinskog kadra.

Kina bi trebalo da prijavi prvi pad broja stanovnika u posljednjih pet decenija, nakon što objavi rezultate popisa stanovništva, prenio je danas britanski list Fajnenšel tajms, pozivajući se na upućene izvore.

Pitanje broja stanovnika je vrlo osjetljivo i podaci neće biti objavljeni dok agencije kineske vlade ne postignu konsenzus o podacima i njihovim posljedicama, dodaje FT.

"Ako Kina potvrdi takav pad, to bi bila velika stvar", ocijenio je Dživej Džang, glavni ekonomista kompanije Pinpoint aset u Šenženu.

Kako kaže, na osnovu projekcija Ujedinjenih nacija se očekuje da će kinesko stanovništvo dostići vrhunac 2027. godine, ali bi to, prema njegovim riječima, moglo biti mnogo ranije nego što su tržišta i zakonodavci očekivali.

Kineski Nacionalni biro za statistiku, koji je početkom aprila trebalo da objavi rezultate popisa, nije obrazložio kašnjenje u objavljivanju, ali je ovog mjeseca saopštio da su potrebni dodatni pripremni radovi.

Kineski državni mediji su posljednjih mjeseci izvještavali o tome da bi broj stanovnika mogao početi da se smanjuje u narednih nekoliko godina.

Kina je 2016. godine ukinula višedecenijsku politiku "jednog djeteta" u nadi da će povećati broj beba, zamijenivši tu mjeru sa politikom "dvoje djece".

U to vrijeme je, takođe, postavila kao cilj da broj stanovnika poveća na oko 1,42 milijarde do 2020. godine, sa 1,34 milijarde u 2010. godini.

Međutim, stopa nataliteta nastavlja da opada.

Razlog tome je što urbani parovi, posebno oni rođeni poslije 1990. godine, više cijene svoju nezavisnost i karijeru nego zasnivanje porodice, uprkos pritisku roditelja da imaju djecu.

Takođe, rastući troškovi života u većim gradovima odvratili su mnoge parove od zasnivanja porodice.

Austrijska vlada donijela je odluku o uvođenju takozvanog zelenog pasoša od 19. maja i to će sprovesti u tri faze.

Prva faza uvođenja ovog elektronskog dokumenta, koji treba da omogući veće slobode tokom pandemije, biće običan dokaz o vakcinaciji, negativnom testu ili ozdravljenju od korone.

Oko dvije do tri nedjelje kasnije on će biti nacionalno primijenjen uz QR kod, nakon čega se čeka na evropsko rješenje.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc, prilikom objave plana za popuštanje mjera, rekao je da, po pitanju "zelenog pasoša", koji treba da povrati i slobodu putovanja, Austrija ne želi da čeka EU, već će ga od 19. maja nacionalno uvesti.

Međutim, njegova najava se, najprije tiče, elektronskog dokumenta koji će u Austriji osobama koje su vakcinisane, preležale koronu ili se testirali omogućiti posjetu manifestacija, gastronomiji i hotelima.

U drugoj fazi Vlada želi da se dokazi o vakcinisanju, preležanoj koroni i negativnom testu povežu sa QR kodom, što bi uslijedilo početkom juna, pa bi se od tada moglo govoriti o austrijskom "zelenom pasošu".

Nakon što EU postigne dogovor o evropskoj varijanti tog pasoša, koji bi regulisao turizam tokom ljeta, Austrija će svoje rješenje prilagoditi zajedničkom.

Prema planu austrijske vlade, osobe koje dobiju prvu dozu vakcine, nakon tri nedjelje, moći će da povrate određene slobode.

U drugim zemljama EU taj rok, u aktuelnim razmišljanjima, je jasno kraći.

Takođe u EU je sporno i koje se vakcine smatraju pouzdanim, odnosno da li će biti prihvaćene i vakcine koje nije odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA).

Nacrt zakon kojim treba urediti problematiku gradnje malih hidrocentrala na vodotokovima u Federaciji Bosne i Hercegovine prihvaćen je većinom glasova zastupnika na današnjoj redovnoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.

Nacrt je upućen u javnu raspravu od 30 dana i zaključeno da u formi prijedloga treba biti pred zastupnicima najkasnije u junu ove godine.

Ovaj akt čiji je službeni puni naziv sada Nacrt zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH predložila je Federalna vlada te kao jednu od novina predvidjela definiciju  malih hidroelektrana (mHE)  kao hidroenergetskih objekata instalirane snage do 10 MW (megavat) uključujući i tu gornju granicu.

Također je Vlada predvidjela obustavu izdavanja energetskih dozvola za male hidroelektrane. Od toga su izuzeti podnosioci zahtjeva koji do stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko ga odobri Parlament, budu imali zaključene ugovore s nadležnim organom o dodjeli koncesije, s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.

Ovaj zakon, odnosno dopune sadašnjeg Zakona o električnoj energiij, Vlada je predložila realizirajući zaključak Predstavničkog doma iz juna prošle godine, kojim je naređena potpuna obustava gradnje malih hidrocentrala u cijeloj FBiH, a Vlada zadužena da u međuvremenu i legislativno uredi tu oblast, u cilju zaštite vodotokova i okoliša od nekontrolirane eksploatacije i uništavanja.

U junskoj raspravi koja je rezultirala takvim zaključkom rečeno je da korist od gradnje malih hidroenergetskih postrojenja ima samo uska grupa ljudi stičući značajan finansijski kapital, dok država nema prihvatljive dobiti, a rijekama i okolini se nanosi nemjerljiva šteta.

Federalna vlada je nakon tih događaja zadužila njena nadležna ministarstva, dvije agencije za vodna područja i Komisiju za koncesije u FBiH da pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz njihovih nadležnosti u skladu s ovim zaključkom Predstavničkog doma.

Potom je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila dopune Zakona o električnoj energiji, i to u formi konačnog prijedloga, a ne nacrta, te predložila da ih zastupnici razmotre po hitnom postupku.

Međutim, današnjom većinskom odlukom zastupnika, procedura akta je usporena jer je izglasano njegovo 'vraćanje' u formu nacrta. To u praksi najčešće znači da će akt proći i javnu raspravu prije daljnje parlamentarne procedure, što se desilo i u ovom slučaju.

Zbog ovog usporavanja, reagiralo je nekoliko zastupnika. Neki od njih su kazali da ne mogu vjerovati da neki parlamentarci govore suprotno od izgovorenog u junu prošle godine.

Predsjedavajući Kluba Hrvatske demokratske zajednice Marijan Klaić potom je kazao da se i taj klub zalaže za zakonsko uređenje ove oblasti, ali da je javna rasprava potrebna kako bi budući novi zakon uspostavio balans između željene zaštite vodnog prirodnog bogatstva i proizvodnje čiste, ekološki prihvatljive, a ekonomski opravdane proizvodnje električne energije, pa i u kontekstu željene energetske nezavisnosti.

Sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta je nakon ove tematike nastavljena prema dnevnom redu.

(akta.ba)