Vlada Sjedinjenih Američkih Država ulaže 500.000 USD kao podršku Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u provedbi pilot-projekta primjene novih izbornih tehnologija na općinskim izborima u Bosni i Hercegovini u oktobru 2024. godine.

Cilj je pripremiti BiH za primjenu ove tehnologije u punom obimu na općim izborima 2026. godine.

Inicijativa je dio projekta Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Podrška izbornom integritetu u BiH, (USAID SEI) čija provedba je počela u oktobru 2023. godine kao podrška izbornim reformama koje će izborni sistem BiH uskladiti s međunarodnim standardima i najboljim demokratskim praksama.

"Predano podržavamo slobodne, poštene i transparentne izbore u BiH, kako bi glasovi svih građana i građanki imali jednaku vrijednost prilikom biranja njihovih dužnosnika i time dodatno ojačali put BiH ka članstvu u EU", kazala je Courtney Chubb, direktorica Misije USAID-a u BiH.

"Nove tehnologije koje uvodimo omogućit će biračima u BiH da iskuse proces glasanja sličan onom na koji su navikli, ali uz smanjenu mogućnost greške i prevara tokom brojanja glasova i bolji integritet izbornog procesa u cjelini.", dodaja je.

Pilot projekt će testirati korištenje optičkih skenera koji direktno prenose rezultate glasanja sa 145 biračkih mjesta u bh. općinama Vogošća, Tuzla, Visoko, Stolac, Novi Grad i Prijedor.

Lokacije su odabrali USAID i CIK kako bi osigurali statistički relevantan uzorak općina i biračkih mjesta koja demografski i politički odražavaju BiH.

Dobavljač skenera je Smartmatic, kompanija za izbornu tehnologiju.

Ovaj projekt je rezultat dugogodišnjeg zagovaranja i provedbe ključnih preporuka koalicije Pod Lupom koje su odraz želja birača u BiH. Posmatrači koalicije Pod Lupom, koju čine domaće organizacije civilnog društva, bit će prisutni na svim biračkim mjestima gdje se projekt provodi i proći će posebnu obuku za posmatranje i izvještavanje.

"Pod Lupom je odavno prepoznao i promoviše prednosti korištenja novih tehnologija na izborima u BiH. Mislim da imamo preduslove za najpoštenije izbore u BiH do sada," rekao je Dario Jovanović, predsjednik koalicije.

Uvođenje nove tehnologije je dio USAID-ovog četverogodišnjeg projekta, vrijednosti 5,5 USD koji podržava integritet izbora. Osim pilot projekta, USAID SEI će pružati široku podršku izbornim organima u procesu organizacije i provođenja izbora, uključujući strateško planiranje, jačanje kapaciteta, obuku o izbornim procesima i informisanje i podizanje nivoa svijesti birača.

Podržat će i civilno društvo uključeno u posmatrački proces osiguravši inovativne digitalne alate otvorenog koda u partnerstvu s koalicijom Pod Lupom, navodi se u saopćenju.

(akta.ba)

U Bosni i Hercegovini je u prvom polugodištu, kada je riječ o zapošljavanju stranaca, izdato 3.230 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.400, Republiku Srpsku 1.538 i Brčko Distrikt BiH 292.

“Što se tiče izvještaja za prvu polovinu ove godine najviše radnih dozvola izdato je za djelatnost građevinarstva (1.071), zatim ostale uslužne djelatnosti (401), trgovina (345) i prerađivačka industrija (332), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (235), umjetnost, zabava, rekreacija (230)… Što se tiče država porijekla stranih radnika, najviše ih je iz Turske (572), Nepala (465), Srbije (355), Indije (329), Bangladeša (246), Kine (168), Hrvatske (101)… “, rekao je Feni stručni saradnik za informisanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.

Naveo je da ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini iznosi 6.073 radne dozvole (Federacija BiH 4.295, RS 1.400 i Brčko Distrikt BiH 378 radnih dozvola). Pupić je podsjetio da je ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2023. godini iznosila je 3.995 radnih dozvola (Federacija BiH 2.435, RS 1.400 i Brčko Distrikt BiH 160 radnih dozvola)

Pupić je dodao da godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola u 2024. godini iznosi 2.450 radnih dozvola (Federacija BiH 1.950, RS 400 i Brčko Distrikt BiH 100 radnih dozvola), te podsjetio da je godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola u 2023. godini iznosila 1.060 radnih dozvola (Federacija BiH 600, RS 400 i Brčko Distrikt BiH 60 radnih dozvola).

“Kada je riječ o posredovanju Agencije u zapošljavanju naših radnika u inostranstvu i dalje su aktuelna dva programa u Sloveniji i SR Njemačkoj. U Sloveniju i dalje posredujemo za sva zanimanja, a u Njemačku samo za osobe sa završenom srednjom medicinskom školom. Broj posredovanja na današnji dan za Njemačku je 160, dok je broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji zaključno sa 31. julom iznosi 7.637 radnih dozvola”, rekao je Pupić.

(Slobodna Bosna)

Kako najavljuju iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda stiže nam novi toplotni talas odnosno natprosječnim temperaturama.

Uz dotok tople zračne mase sa juga, te dominacije polja izjednačenog zračnog pritiska, narednih dana atmosfera će biti stabilna što će usloviti, tokom cijelog prognoznog perioda, sunčano i toplo vrijeme u Bosni i Hercegovini. Samo lokalno, može doći do formiranja konvektivne oblačnosti i povremenih slabijih pljuskova, posebno krajem sedmice na zapadu i jugozapadu Bosne. Natprosječno visoke temperature zraka očekuju se narednih 15 dana, a najtopliji period izgledan je 08. do 16. augusta.

Do 10. augusta očekivane minimalne temperature zraka u Bosni kretaće se od 14 do 19, u Hercegovini od 19 do 24 °C i maksimalnim širom zemlje od 31 do 36 °C, a na krajnjem jugu i sjeveru do 39 °C.

Od 11. augusta jutarnje temperature zraka u Bosni očekuju se od 16 do 21 u Hercegovini od 19 do 24, danju u Bosni između 27 i 32 °C na jugu i sjeveru do 39 °C, najavljuju iz FHMZ BiH.

(N1)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Zakoni o izmjenama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, te Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica stupili su na snagu u Federaciji BiH, što znači da će u septembru pripadnicima boračke populacije biti isplaćene uvećane novčane naknade za august i retroaktivno za juli.

Izmjene ova tri zakona izvršene su jer se ukazala potreba za usklađivanjem osnovice za obračun novčanih primanja boračke populacije poslije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Osnovica za boračke naknade sada je usklađena po propisima koji regulišu oblast penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

“Na primjer, za 4,75 posto bit će povećane naknade braniteljima i njihovim porodicama za period juli-decembar 2024. godine. A ukupno povećanje za 2024. godinu je 6,55 posto“, potvrdio je federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić.

Dodao je da je izmjenama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica propisana još jedna izmjena kojom će djeci šehida i poginulih branilaca, čija je nesposobnost nastala do navršene 15. godine života, odnosno najkasnije do 35. godine života, omogućiti nastavak korištenja prava na porodičnu invalidninu, sve dok ta nesposobnost traje.

Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida paraplegičara Federacije BiH Mujo Aganović izrazio je zadovoljstvo zbog promjene načina obračuna jer je ovaj Savez prošle godine, među prvima, podnio zahtjev Federalnoj vladi za promjenu načina obračuna osnovice, umjesto švicarskog na PIO model.

“Usklađivanje osnovice od sada će se obračunavati kao kod Zakona o PIO. Ranije je ta osnovica za 100 posto prvu grupu ratnih vojnih invalida iznosila 945 KM, a sada će, po novom obračunu, otprilike biti oko 1.000 KM”, dodao je Aganović.

Savez će sa nadležnim institucijama i drugim boračkim udruženjima raditi na daljnjem poboljšanju statusa svih boračkih kategorija. Navedene izmjene predložene su na inicijativu predstavnika temeljnih boračkih organizacija Armije BiH i HVO-a, koje je prihvatila i utvrdila Vlada Federacije BiH odnosno resorno ministarstvo, a potom usvojili Predstavnički dom i Dom naroda Federalnog parlamenta.

Predsjednica Federacije Lidija Bradara potpisala je ukaz o proglašenju ova tri zakona, te su na snazi od subote, nakon objave u Službenim novinama Federacije BiH. Za realizaciju navedenih izmjena Zakona o demobilisanim braniteljima predviđeno je uvećanje budžeta za 800.000 KM, Zakona o nositeljima ratnih priznanja za 200.000 KM i Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica povećanje za 2,5 miliona KM.

Udruženje privrednika "Biznis centar" Jelah-Tešanj, kao organizator jedne od najznačajnijih privrednih manifestacija u Bosni i Hercegovini, i zajedno sa svojim partnerima, sa ponosom otvara vrata privrednog događaja - 18. Međunarodnog sajma privrede Tešanj-BiH u periodu od 25. do 28. septembra 2024. godine.

Međunarodni sajam privrede u Tešnju, zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu u sajamskoj industriji, tradicionalnom održavanju na godišnjem nivou, kontinuiranom organizacijskom iskoraku i unapređenju sajamskih usluga, izgradio je reputaciju stabilne i značajne platforme za povezivanje i umrežavanje privrednog sektora, koja značajnom participacijom predstavlja nosioca ekonomskog razvoja BiH.

Ovogodišnji Međunarodni sajam privrede Tešanj održat će se na lokalitetu Kamelia d.o.o. - Matuzići na impresivnih 25.000 m2.

Izlagačima će na raspolaganju biti unutrašnji izložbeni prostor od 7.000 m2 i preko 18.000 m2 vanjskog izložbenog prostora, za reprezentativnu promociju kompanija, njihovih proizvoda, usluga, rješenja i ekspertize.

Partner ovogodišnjeg Međunarodnog sajma u Tešnju je grad Cazin, koji će predstaviti svoje značajne privredne potencijale i postignuća na izložbenom paviljonu od 500 m2.

Grad Cazin, kao izuzetno progresivna sredina, prepoznala je snagu i potencijale Tešnja kao ozbiljne poslovne zajednice. Obje lokalne zajednice su sredine koje su snažno poduzetnički orijentisane sa jasnim ciljem i željom da međunarodnoj sceni predstave svoje privredne potencijale, te zajedničkim snagama nesebično, kroz privredne potencijale, ali i druge oblasti, podižu ljestvicu privrednog razvoja BiH.

Najavljeno je prisustvo više diplomatskih predstavništava zemalja Jugoistočne Evrope i drugih međunarodnih predstavnika. Shodno povećanom interesu domaćih i inostranih kompanija za privrednu manifestaciju koja nosi epitet platforme za sklapanje poslova i novih ugovora, sajamska ponuda i sajamski kapaciteti svjedoče do sada najvećem i najozbiljnijem privrednom događaju koji će okupiti preko 600 izlagača iz zemlje i regije.

Organizacioni odbor Sajma preporučuje zainteresovanim kompanijama da na vrijeme obezbijede i rezervišu svoje mjesto na najznačajnijim privrednim susretima u septembru, na ekonomski najrazvijenijem prostoru Bosne i Hercegovine.

"Budite dio pozitivne privredne manifestacije", poručuju organizatori i pozivaju da im se pridružite.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Borba za rijeku Unu, u selu Donja Suvaja, koje se nalazi u Hrvatskoj, nedaleko od bh. granice, traju već danima. Građani i aktivisti iz BiH, Hrvatske i Srbije, ustali su protiv, kako tvrde, nelegalne gradnje male hidroelektrane, koja bi uništila izvor jedne od najljepših rijeka u Evropi.

Okupljeni su za izvođačima radova postigli dogovor da se gradnja obustavi do ponedjeljka, kada bi trebalo da stignu nalazi inspekcija. Važnost očuvanja ovog netaknutog bisera prirode Unsko-sanskog kantona, ali i čitave BiH, prepoznaju i mladi.

"Drago mi je da sam danas ovdje. Prvenstveno mi je drago da sam došao ispred Vijeća mladih Bosanske Krupe. Kad pričamo o Uni, posebno mogu da istaknem, jeste da je Una naš identitet. Mi smo i došli s tim motoom, da je Una naš identitet. Mi smo djeca s Une. Smatram da je veoma važno da pružimo podršku, na isti način, kako ljudi iz ovog mjesta pružaju, jer Una je dio svih nas i zbog toga smo ovdje", kaže Ismet Bešić, predsjednik Vijeća mladih Bosanske Krupe.

Brojne javne ličnosti iz tri države podržali su proteste, među njima i Darko Rundek, koji je dan ranije, na ovom mjestu održao koncert. Nakon svirke, u Srbu je prikazan i film o spasavanju rijeke Kruščice. Koliko je važno prekinuti ove radove, podsjeća činjenica da je Una dio zaštićenog područja Natura 2.000, na šta podsjećaju iz Nacionalnog parka Una.

"Po neki put prevalili smo stotinjak i nešto kilometara u oba smjera. Radimo to zaista srcem. Zbog toga, ako se ovo nastavi, imaćemo svi posljedice. Mi smo prije par dana proslavili 50. Una regatu i uživali smo u tome, ali sve ono što se konsekventno dešava ovdje, desiće se i nama u Bihaću. Svi oni koji imaju imalo razuma, treba da prestanu s ovim, a nas će biti sve više sve dok ovome ne dođe kraj. Vrlo je teško s aspekta građana iz druge države reći šta će zakonodavstvo druge države uraditi, ali ono što bi trebalo, jeste da poštuju svoje zakone. Stojimo pored hidrološkog spomenika iz 1968. godine, zaštićeno područje s obje strane. Potpuno je nevjerovatno da u ovo vrijeme, u ovakvim pravilima, kakvi jesu standardi u EU, neko može da radi devastaciju jedne od najljepših rijeka na svijetu", kaže Alen Zulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Osim toga, s obzirom na to da se vrelo Une, na kojem se radove izvode, nalazi samo par kilometara od granice sa Bosnom i Hercegovinom, apsurdno je da vlasti Hrvatske, u vezi sa ovim projektom, nisu konsultovale BiH. Isto se, podsjećamo, dogodilo i sa odlagalištem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

(N1)

Tradicija kupovine drva i spremanja za jesen i zimu u ljetnim danima ponovo je postala praksa među građanima jer više njih kupuje ogrev koji je čak jeftiniji u odnosu na prošlu godinu.

Naime, oglasi koji kruže internetom prepuni su ponuda za kupovinu ogreva, a cijene se razlikuju u zavisnosti od toga da li želite drva u paletama ili kladama, pa čak i od toga da li želite prevoz na kućnu adresu, te koju vrstu drveta želite: bukvu, hrast ili grab.

Na oglasima se mogu pronaći drva u kladama, ćucima ili iscijepana u paletama pa se samim tim cijena formira na osnovu toga, a cijene se kreću od 60 do 180 KM.

“Bukva u metrici 100 KM, sa prevozom 120 KM. Takođe, uz ovo vršimo usluge rezanja i cijepanja”, naglašeno je u jednom oglasu.

Kada je riječ o iscijepanim drvima koja se nalaze u paletama, u jednom oglasu stoji da je cijena ogrevnog drveta na paletama, i to bukve, u dimenzijama palete 1x1x1,8 m 230 KM.

Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, ističe za “Nezavisne novine” da je u poređenju sa prošlom godinom došlo do pojeftinjenja.

“Konkretno, u poređenju sa prethodnom godinom cijene su nešto niže. Evo, kad govorimo o drvima cijena je niža za oko 50 KM u odnosu na prošlu godinu”, kazao je Helać.

Prema njegovim riječima, cijena manjih paleta je prošle godine iznosila 148 KM.

“To je paleta, manja 1x1x1 m, dok su one veće palete koje su inače dimenzija 1x1x1,8 m prošle godine bile oko 300 KM, a sada su 260 KM”, kazao je Helać.

Kako je dodao, niže su i cijene peleta.

“Što se tiče peleta, i on je pojeftinio. Već je na tržištu, a i u našoj kompaniji, od 350 do 370 KM, zavisno od same lokacije, isporuke, kvaliteta i količine“, kazao je Helać.

Prema njegovim riječima, stanje je dosta stabilnije nego prošle godine.

“U našoj kompaniji su cijene aktuelne već treći mjesec zaredom, bez ikakvih mijenjanja. Ne bi trebalo dolaziti do poskupljenja jer je uvijek na tržištu stabilno”, kazao je Helać.

Kako je rekao, već dva mjeseca sve poslovnice njihove firme rade punim kapacitetom.

“Pa evo, već dva mjeseca mi radimo punim kapacitetom širom Bosne i Hercegovine, u svim našim poslovnicama – u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli, Banjaluci i Bihaću”, kazao je Helać.

Kako je rekao, građani su sa kupovinom počeli davno.

“Na svim tim lokalitetima građani su počeli sa kupovinom, radimo punim kapacitetom, tako da se definitivno vratio onaj trend tradicionalnog naručivanja ogreva, iako se to prethodnih godina bilo poremetilo”, kazao je Helać.

Prema njegovim riječima, sezona kupovine ogreva se bila izgubila.

“Sada se to već dosta ustabililo, počeli su građani opet nabavljati ogrev onda kada i treba, a to je u ljetnim periodima, kako bi se i drvo prosušilo na vrijeme i skladištilo, da bi bilo najpogodnije za loženje”, kazao je Helać.

Učestali hakerski napadi kojima javnost svjedoči u posljednjem periodu u zemljama okruženja jasan su signal za uzbunu i apel institucijama u BiH da ubrzaju procese kojima će ojačati institucionalne kapacitete za borbu protiv kibernetičkih prijetnji, oblika hibridnih izazova koji mogu izazvati ozbiljne poremećaje u nizu segmenata svakodnevnog života.

Semir Dedić, predsjednik udruženja “e-Transformacija” kaže kako se i dalje barata podatkom da se u BiH sedmično događa i 1500 hakerskih napada te kako je nužno raditi na promjenama koje bi uključivale podizanje nivoa spremnosti za suočavanje s ovim prijetnjama. Potvrdio je kako ovo udruženje u saradnji s njemačkim GIZ-om radi na mapiranju raspoloživih kapaciteta, što je važan korak u izgradnji otpornosti.

A kako bi se stanje unaprijedilo, sistem zaštite ojačao, a koordinacija različitih nivoa vlasti podignula na viši nivo, podršku pruža i Evropska unija kroz projekt “Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim poduzećima” u BiH/EU4DigitalSME, koji sufinansiraju EU i vlada SR Njemačke.

Krajem prošle godine udruženje “e-Transformacija” uspješno je organiziralo treći Cyber Security Summit, a tom prilikom usvojeno je šest zaključaka: mapirati raspoložive kapacitete koji mogu doprinijeti povećanju stepena cyber-sigurnosti i asistirati u slučaju značajnijih cyber-incidenata, pružiti podršku organizacijama i nevladinu sektoru u jačanju kapaciteta cyber-sigurnosti i podizanja svijesti o njoj.

To podrazumijeva i izgradnju novih te unaprjeđenje postojećih kapaciteta za praktični trening i simulacije u oblasti cyber-sigurnosti.

Također, nužno je uspostaviti mehanizme i protokole za razmjenu informacija o cyber-incidentima te poticati standardizirano dijeljenje iskustava proisteklih iz cyber-incidenata, kao i organizirati sveobuhvatno istraživanje koje će omogućiti sagledavanje objektivne slike stanja cyber-sigurnosti u Bosni i Hercegovini i definiranje konkretnih akcijskih planova za unaprjeđenje sveobuhvatnih cyber-sigurnosnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini.

U konačnici je potrebno izraditi strategiju podizanja nivoa kapaciteta cyber-sigurnosti te aktivnije raditi na izradi propisa koji bi regulirali oblast korištenja digitalnih tehnologija i cyber-sigurnosti. Navedeni zaključci posebno su aktuelni u svjetlu hibridnih prijetnji kojima svjedočimo u posljednje vrijeme te pokazuju kako svi nivoi vlasti u zemlji moraju na sistemski način pristupiti ovoj tematici. Naravno, preduvjet efikasnijeg suočavanja s takvim prijetnjama je ostvarivanje komunikacije i saradnje na svim nivoima, ne samo u kontekstu vlasti već i kada govorimo o akademskoj zajednici, kao i organizacijama civilnog društva.

Ono što je jasno u ovom trenutku je činjenica da Bosna i Hercegovina, uprkos percepciji, ima kapacitete za suočavanje sa cyber-prijetnjama, međutim, da bi bili stavljeni u funkciju efikasne zaštite kritične infrastrukture, nužne su promjene koje bi uključivale pravovremenu razmjenu informacija, ali i mapiranje ljudskih i institucionalnih kapaciteta.

Kada govorimo o BiH, do sada je bilo nekoliko medijski eksponiranih slučajeva hakerskih napada, poput blokade servera Parlamenta BiH najesen 2022. godine ili pak napada na integrirani zdravstveni informacijski sistem RS-a, piše Večernji.ba.