Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (MONKS) Zeničko-dobojskog kantona i "Caritas" Švicarske uspješno su okončali treću fazu projekta "Energetska efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije" kojim su obuhvaćene četiri školska objekta u ovom kantonu - zeničke škole OŠ "Vladimir Nazor" PŠ Luke, OŠ "Alija Nametak" PŠ Jezero i OŠ "Ahmed Muradbegović" PŠ Pojske te Prva osnovna škola Maglaj PŠ Moševac. Prigodna svečanost tim povodom održana je u PŠ Luke.

U rekonstrukciju je uloženo ukupno 315.000 KM od čega je "Caritas" Švicarske osigurao 175.000 KM, a Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport 140.000 KM. U tri škole je urađena potpuna energetska sanacija i zamjena sistema grijanja, dok je u četvrtoj školi instalisana toplotna pumpa, budući da je u prethodnoj fazi izvršeno njeno utopljavanje.

- Cilj „Caritasa“ je da svojim intervencijama pokaže nove tehnologije, anuliramo emisije ugljen dioksida i drugih štetnih plinova u atmosferu te da smanjimo potrebu objekata za energijom, protužujući vijek trajanja objekata i stvarajući bolje uslove za rad škola - rekao je projekt menadžer "Caritasa" Fuad Imamović.

PŠ Luke dobila je novu fasadu, stolariju i krov, a stari kotao na ugalj zamijenjen je toplotnom pumpom. Time su, prema riječima direktora OŠ "Vladimir Nazor" Mirnesa Varupe, učenici i nastavnici dobili mnogo bolje uslove za rad, a školski objekat kontinuirano zagrijavanje te značajnu uštedu električne energije.

Ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Draženka Subašić zahvalila se "Caritasu" Švicarske što je u resornom ministarstvu i Vladi ZDK-a prepoznao ozbiljnog partnera te što pomaže u stvaranju boljih uslova za obrazovanje posebno u područnim školama.

- U toku su razgovori oko nastavka saradnje u naredne dvije godine, a planiramo da četvrtom fazom projekta obuhvatimo potpunu rekonstrukciju još tri škole u ZDK-u - rekla je ministrica Subašić.

Fuad Imamović je najavio da će "Caritas" i ovo ministarstvo pokušati razviti novo stručno zanimanje - instalater fotonaponskih sistema, kako bi ovaj kanton pratio potrebe tržišta nakon očekivanog donošenja seta zakona koji će omogućiti izgradnju solarnih elektrana na privatnim kućama i zgradama. To bi instalaterima fotonaponskih sistema zbog velike potražnje dalo sigurnu perspektivu na tržištu.

Nakon obilaska škole u zeničkom naselju Luke, predstavnici "Caritasa" i Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport posjetili su Prvu osnovnu školu Maglaj PŠ Moševac.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 17.03.2023.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Žabljak polje - GMC br.T27359, od 09:30 do 12:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vijeće ministara BiH jednoglasno je utvrdilo Nacrt zakona o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2023. godinu, koji će Ministarstvo financija i trezora uputiti Predsjedništvu BiH, kao ovlaštenom predlagaču prema Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja ovaj zakon.

Prethodno je jednoglasno usvojen Dokument okvirnog proračuna institucija (DOP) Bosne i Hercegovine za razdoblje 2023. - 2025. godine, usuglašen s Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH za ovo razdoblje, koji je Fiskalno vijeće BiH usvojilo početkom prošlog tjedna.

Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u okviru proračuna za 2023. godinu iznose 1.315.400.000,00 KM, što je povećanje za 241,8 milijuna KM u odnosu na proračun institucija BiH za 2022. godinu.

Prihodi od neizravnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000,00 KM i povećani su za oko 155 milijuna KM ili 18 % u odnosu na proračun za 2022. godinu. Ostali izvori financiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 152.118.000,00 KM, namjenska sredstva za financiranje institucija BiH u iznosu 692.000,00 KM, preneseni višak sredstava iz prethodne godine u iznosu 141.100.000,00 KM i primici od prodaje stalnih sredstava u iznosu 990.000,00 KM.

Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.315.400.000,00 KM i veći su za 23 % u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.245.966.362,00 KM, što je povećanje za 426.777.243,00 KM u odnosu na proračun iz prethodne godine. Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u proračunu za 2023. godinu iznose 2.561.366.362,00 KM i veći su za 668.577.243,00 KM u odnosu na 2022. godinu.

Nacrtom proračuna za 2023. godinu prioritetno se podržavaju nastavak reformi u vezi s ispunjavanjem uvjeta za Europsko partnerstvo, provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), prilogođavanje programima i aktivnostima Ministarstva obrane i drugih resornih ministarstava i institucija BiH proisteklih iz programa Partnerstvo za mir (PfP) i drugih vidova suradnje s NATO-om. Istodobno se proračunska sredstva usmjeravaju i na provođenje višegodišnjih projekata proračunskih korisnika, kao i za poboljšanje socijalnog i materijalnog statusa zaposlenih u institucijama BiH.

(akta.ba)

Kako bi ohrabrili mlade ljude da ostaju u svojoj domovini i spriječili odliv radno sposobne populacije, jedna od najvećih prehrambenih bh. grupacija AS Holding, pokreće projekat usmjeren na Z i Alpha generacije pod nazivom „AS-perspektiva za mlade u BiH“.

Cilj ovog velikog projekta jeste potaknuti mlade ljude na razvoj, kroz struktuirane pripravničke koncepte i snažno stručno mentorstvo, te im na taj način ponuditi perspektivnu klimu za njihov budući posao i ostanak u BiH.

„Želimo uticati na zaustavljanje trenda odlazaka iz naše države tako što ćemo mladim kolegama, kroz naš program pokazati kako postoji potreba, želja i volja da im se posvetimo kroz kvalitetan proces zapošljavanja pripravnika. Sa ekspertnim mentorima, kroz ovakve inicijative, želimo biti poticajno radno okruženje i mjesto na kojem se mladi mogu profesionalno orijentirati, upoznati industrije u kojima djelujemo i specijalistički se razvijati „ – istakla je Emira Duratbegović, Potpredsjednica za ljudske resurse AS Holdinga.

AS Holding je odnedavno i korporativni partner STAR platforme koja je nastala na osnovu 20-godišnje prakse MUNJA Inkubatora društvenih inovacija i info platforme Hocu.ba, koji je među vodećim organizacijama za osnaživanje mladih u BiH.

„Naše partnerstvo sa STAR platformom u ulozi „mosta“ je veoma značajno, jer ćemo tako povezati mlade talente sa najpoznatijim bh. kompanijama unutar naše grupacije i pružiti nove mogućnosti za njihovu tranziciju na tržište rada. Kroz ovu platformu ističemo važnost ulaganja u mlade na tržištu rada, posebno u segmentu profesionalne orijentacije. Kroz psihološko testiranje, važno za proces selekcije koji kandidati prolaze prilikom konkurisanja za određenu poziciju, i upoznavanje sa različitim područjima rada, pomoći ćemo im da sami uvide šta im to najbolje odgovara, čime da se bave, u skladu sa osobinama ličnosti i profesionalnim interesima „ – navodi Emira.

Kroz navedene projekte, AS Holding će svim zainteresovanim mladim ljudima koji, svojim znanjem i radom, žele doprinjeti društvu i državi, osigurati izuzetno vrijedno pripravničko iskustvo i karijerno ih usmjeriti na tržištu rada, dodatno razviti njihove vještine i uvezati ih sa domaćim kompanijama.

Izvoz drvnog sektora BiH u prošloj godini iznosio je oko 1,8 milijardi KM i veći je za 10,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio oko 587,15 miliona KM, što je više za 27,4 odsto u odnosu na 2021, pokazuje analiza Spoljnotrgovinske komore BiH.

Najveći rast izvoza ostvarili su proizvodi šumarstva, ploče i furnir, građevinska stolarija, dok je zabilježen pad izvoza namještaja za 13,5 odsto, a iznosio je oko 683,85 miliona KM.

Iz Komore navode da je oko 92 odsto ukupnog izvoza drvne industrije u 2022. godini realizovano na top 20 izvoznih tržišta, među kojima su najznačajnija NJemačke, Hrvatske, Italije, Srbije, Slovenije, Austrije, Holandije i Francuske.

Osim zemalja EU, izvozilo se i u Kinu, Albaniju, Tursku, Švajcarsku, Veliku Britaniju, kao i zemlje zapadnog Balkana.

Kada je riječ o uvozu drvne industrije, u analizi je istaknuto da su sve grupe proizvoda ostvarile rast u prošloj godini, a najveći je bio proizvoda šumarstva, ploča i furnira, rezane građe i građevinske stolarije.

Proizvodi drvnog sektora najviše su uvoženi iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Poljske, Češke, Slovenije, Njemačke, Mađarske, Rumunije, Turske, Italije, Crne Gore, Ukrajine, Rusije, Kine, Belgije, Slovačke, Bugarske, Holandije i Sjeverne Makedonije.

Iz Komore navode da vizija drvne industrije treba da bude dostizanje i održavanje liderske pozicije izvoznika proizvoda višeg nivoa finalizacije u regionu, te podsjećaju da drvna industrija BiH ima višegodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i na druga tržišta.

“To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni sertifikati koje kompanije posjeduju, dobijene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima“, navedeno je u analizi.

U analizi je istaknuto da je drvna industrija BiH već prepoznatljiva po izvozu finalnih proizvoda, pretežno masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom od uvoza.

Iz Komore su naglasili da bi ciljevi drvnog sektora BiH trebalo da budu povećanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima, dugoročna stabilnost funkcionisanja lanca vrijednosti i razvoja drvne industrije, te razvoj ljudskih resursa prema potrebama drvnog sektora, prenosi Srna.

“Realizacijom ovih ciljeva biće omogućeno poboljšanje imidža drvne industrije i BiH u svijetu, povećanje deviznog priliva većim izvozom proizvoda više dodatne vrijednosti, restrukturisanje stanja u preradi drveta i podizanje stepena konkurentnosti kompanija, te održivo gospodarenje šumama i racionalnije korištenje sirovine, kao i veće zapošljavanje stručne radne snage pretežno u kompanijama višeg stepena finalizacije“, istaknuto je u analizi.

(N.N.)

Vlada Republike Srpske Gradu Doboju prenijela je vlasništvo nad oko 300.000 kvadratnih metara na lokalitetu Putnikovo brdo, a zapravo riječ je o vojnom objektu koji je upisan kao državna imovina dok iz Ureda visokog predstavnika (OHR) kažu da će međunarodna zajednica s dužnom pažnjom pratiti ovaj i slične slučajeve.

Kako je u odgovoru iz OHR-a rečeno Feni u skladu sa onim što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio u svojoj odluci iz 2012. godine, Ustav BiH utvrđuje da je država BiH titular državne imovine, uključujući i neperspektivnu vojnu imovinu.

Iz OHR-a su pozvali ponovo političke stranke da usvoje državni zakon o raspodjeli državne imovine, koji bi bio u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH, ali nisu odgovorili na pitanje da li će OHR, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma čiji je dio i Ustav BiH, poduzeti konkretne poteze u ovom slučaju.

"Usvajanje državnog zakona jedini je način da se osigura pravna sigurnost i iskoristi ekonomski potencijal ove imovine. Niko ne bi trebao dovoditi u pitanje vladavinu prava", naveli su.

Ova odluka zvanično je donesena s ciljem omogućavanja određenih investicija koje Doboj planira, ali je protivna je opetovanim odlukama Ustavnog suda BiH čime je i pokazan nedostatak registra za praćenje imovine pod zabranom raspolaganja.

Također, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da će taj entitet učiniti sve da svu imovinu vrati u svoju nadležnost novim zakonom o nepokretnoj imovini.

Posljednji takav zakon usvojila je Narodna skupština Republike Srpske, a na dan stupanja na snagu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt suspendirao Zakon, a potom je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru zabrane primjene zakona do konačne odluke u meritumu.

Članovi Predsjedništva BiH, državni poslanici i delegati podnijeli su potom i zahtjev za ocjenu ustavnosti jer o državnoj imovini, kazali su tada, može odlučivati samo Parlamentarna skupština BiH.

Ustavni sud BiH već u renijih šest predmeta, prije posljednjeg vrlo jasno presudio da Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska nema ustavne nadležnosti da raspravlja o državnoj imovini jer je to isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH.

Prema tom entitetskom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, “po sili zakona” pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH.

Naime, Ustavni sud BiH je u svojoj odluci iz septembra konstatirao da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je bila predmet tadašnjeg zakona o nepokretnoj imovini.

Inače, sama najava da će se ponovno aktuelizirati pitanje zakona čiju je neustavnost utvrdila najviša sudska instanca u BiH – Ustavni sud BiH, izazvala je brojne reakcije u bh. javnosti.

(akta.ba/Fena)

Bruto domaći proizvod (BDP) je ekonomski pokazatelj koji se smatra najboljom pojedinačnom mjerom ekonomskog stanja društva, a u Federaciji ćemo prve procjene stope realnog rasta BDP-a za prošlu godinu imati krajem marta.

Tada ćemo znati u kojem postotku će se povećati penzije 15. aprila, kada je redovno usklađivanje prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ranije procjene su da bi se penzije mogle povećati za 4,6 posto.

Od realne stope rasta BDP-a u prošloj godini zavisi i povećanje naknade za boračke kategorije, a prema “švicarskoj formuli”. Ranije procjene su da bi se naknade mogle uvećati za nekih pet posto.

Za prvi kvartal 2022. godine, stopa realnog rasta BDP-a iznosila je 6,3 posto, za drugi kvartal 5,3 posto, treći kvartal 2,4 posto, dok će podaci za četvrti kvartal biti poznati 31. marta.

Postavlja se pitanje zašto je u trećem kvartalu BDP znatno niži nego u prethodna dva.

Objašnjenje nekoliko bh. ekonomskih stručnjaka je bilo da se takvo stanje može povezati sa ratom u Ukrajini, podizanjem kamatnih stopa širom svijeta.

Kada je riječ o infaciji, u Federalnom zavodu za statistiku su nam naveli da je godišnja inflacija u 2022. godini mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je 15,7 posto.

Evidentno je da su na bh. tržištu još prisutne visoke cijene hrane.

– Imali smo smjenu vlasti. Nova još nije izabrana u Federaciji BiH. Ni svi kantoni nemaju vladu. Državna je u uhodavanju i to je sasvim logično jer mi nemamo kontinuitet vlada, niti mi imamo jedinstvenu ekonomsku politiku u BiH. Svako pravi ekonomsku politiku, pogotovo kod smjene vlasti, zato nema efekta poboljšanja u državi – prokomentirao je za Faktor ekonomski stručnjak prof. dr. Željko Šain.

(faktor.ba)

Nakon što su SDA, NES, DF i Stranka za BiH dogovorili formiranje nove vlasti u Unsko-sanskom kantonu, na tragu ove većine moguća je uspostava nove vlasti, a time i rekonstrukcija Vlade, Zeničko-dobojskog kantona.

U Skupštini Zeničko-dobojskog kantona SDA ima 11 zastupnika, DF ima tri, a NES dva zastupnika. Stranka za BiH ovdje nije zastupljena, ali se računa na dva zastupnika SBB-a. To znači 18 zastupnika, a time i većinu.

Trenutnu većinu čine SDP, Naša stranka, Narod i pravda, Bh. inicijativa-Kasumović Fuad, HDZ, NES i DF.

– Kombinacija koja je dogovorena na Unsko-sanskom kantonu donosi većinu na Zeničko-dobojskom kantonu. Bili su razgovori. Čeka se stav stranačkih organa, očekujem ga brzo. Nova većina je vrlo moguća i ja očekujem da će se i napraviti – kazao nam je Miralem Galijašević, predsjednik Kantonalnog odbora SDA ZDK.

Ramo Isak, zastupnik NES-a u Skupštini ZDK, rekao je da još nema zvaničnih informacija o uspostavi nove vlasti u ZDK i da još nije bila sjednica Predsjedništva NES-a u vezi sa stavom po pitanju FBiH i ostalih kantona, ali da je matematički sve moguće.

– Stranke koje su napravile dogovor u Unsko-sanskom kantonu mogu napraviti većinu u Zeničko-dobojskom kantonu. Čekamo informaciju šta je dogovoreno, da li da se ide u svim kantonima s tom većinom gdje se može. Ali ako je napravljena u USK, ja lično mislim da ne bi trebalo biti problema da se napravi i u ZDK. Dakle matematički je moguća ta većina, samo se čeka stav organa stranaka – dodao je Isak.

Gorana Bulajića, povjerenika Kantonalnog odbora DF-a za ZDK i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine ZDK, nismo uspjeli dobiti.

(faktor.ba)

d dana kupnje nekog proizvoda počinje teći zakonski rok od 24 mjeseca tokom kojeg potrošači u Bosni i Hercegovini mogu izvršiti reklamaciju kupljene robe.

To je samo jedno od prava potrošača u BiH s kojima, nažalost, velika većina stanovnika naše zemlje nije upoznata, ocijenila je izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor Murisa Marić.

Povodom Svjetskog dana prava potrošača, Marić je istaknula kako uprkos tome što udruge potrošača i mediji u brojnim emisijama, na portalima i na društvenim mrežama govore o problemima i pravima potrošača, stanovnici BiH slabo su informirani i mnogi od njih ne znaju ništa o svojim pravima.

Državni zakon zastario

Ona je podsjetila kako na području BiH dva zakona tretiraju ovu oblast. Zakona o zaštiti potrošača BiH usvojen je 2006. godine, a 2012. godine Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

Marić ističe kako je državni zakon odavno zastario i ne ide u korak s direktivama Evropske unije, a za sada nema nikakvih naznaka da se radi na novom zakonskom rješenju.

“Građani koji žive u FBiH uskraćeni su za mnoga prava koja građani u RS imaju jer se radi o neujednačenim potrošačkim pravima za građane na istom ekonomskom prostoru. Jedna od osnovnih razlika je ‘knjiga reklamacija’ i mogućnost lakšeg i bržeg ostvarivanja prava u RS, te uključenost inspekcijskih organa u rješavanje potrošačkih problema, dok se stvarna nadležnost inspekcijskih tijela veoma često u FBiH ne može lako utvrditi i potrošački problem je teže riješiti”, kazala je Marić.

Potrošači u RS imaju pogodnost da u prvih šest mjeseci mogu odmah tražiti povrat novca ili zamjenu proizvoda, a nakon šest mjeseci imaju prvo na popravku. Zatim se koriste i prava povrata ili zamjene sve do isteka roka od 24 mjeseca, dok u državnom zakonu ove odredbe nisu definisane.

Rok za odgovor trgovca od dana uložene reklamacije je osam dana. Ako potrošač ne dobije odgovor nakon osam dana, može se obratiti tržišnoj inspekciji koja dalje preuzima predmet u rješavanje, pojasnila je Marić proceduru.

Jedno od najčešćih primjedbi kupaca su različite cijene istaknute na policama trgovina i cijene na kasi prilikom plaćanja, a česte su pritužbe i na javan komunalna poduzeća i cijene usluga koje pružaju.

Kada je u pitanju on line trgovina, Marić podsjeća kako je taj vid trgovine definiran zakonom kao trgovina na daljinu.

“Problem potrošača širom BiH je što robu kupuju na stranicama društvenih mreža, na kojima nema definiranog mjesta kupovine, radnog vremena, adrese, telefonskog broja, obrasca za povrat robe i drugih zakonom definiranih odredbi, koje štite potrošača. Prodaja putem društvenih mreža je negativan društveni fenomen koji znatno utiče na sivu ekonomiju i prodaju različitih vrsta robe na crnom tržištu te se time nanosi ogromna šteta trgovcima koji su obavezi plaćanja prostora, radnika, poreza”, kazala je direktorica Udruženja građana DON Prijedor Murisa Marić.

Svjetski dan prava potrošača obilježava se od 1983. godine na datum 15. marta. Cilj obilježavanja je podići globalnu svijest o pravima potrošača, a ujedno se na taj dan svake godine upozorava na specifičan problem. Ove godine tema u fokusu je čista energija.

(BHRT)