IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sporije nego što je buknula početkom rata u Ukrajini, inflacija se smiruje, ali je u februaru ove godine, podaci za mart se još čekaju, u BiH iznosila 12,9 posto.

Građanima BiH, koji su iz mjeseca u mjesec suočeni s poskupljenjima, utjehu ne može predstavljati ni činjenica da je, prema izvještajima državnih zavoda, godišnja stopa inflacije visoka i u zemljama regiona.

Podaci za februar

Tako je u martu u Srbiji iznosila 16,2 posto, u Hrvatskoj 10,6, a u Crnoj Gori 10,5 posto.

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić podsjeća da su srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih pokazatelja, objavljene u novembru 2022. godine, projicirale inflaciju od 6,3 posto u 2023., odnosno 3 posto u 2024. godini.

"Na osnovu zvaničnih podataka iz januara 2023. godine, kao i dostupnih informacija s međunarodnih tržišta u pogledu budućih trendova u segmentu cijena hrane i energenata, procijenjena stopa inflacije za prvi kvartal ove godine iznosi 12,6 posto. Preliminarna procjena inflacije za prvo polugodište je nešto viša u odnosu na procjene iz decembra i trenutno iznosi 8,6 posto", kaže Softić.

Prošla godina

Zbog činjenice da u svim izvještajima 2022. godina predstavlja bazni period s kojim se vrši poređenje, a upravo prošle godine inflacija je obarala rekorde, do kraja godine očekuje se njeno usporavanje.

"Svakako da se može očekivati usporavanje rasta inflacije u 2023. godini. Iako ne možemo govoriti o padu prosječnih potrošačkih cijena, već usporavanju njihovog rasta, primarno zbog baznog efekta, faktori koji čine realnim očekivanja da inflacija bude blaža u tekućoj godini su i podaci s međunarodnih tržišta, koji trenutno ukazuju da će pritisak cijena energenata i hrane biti manji u ovoj godini", ističe Softić.

Inflacija u martu u Srbiji iznosila 16,2 posto, u Hrvatskoj 10,6, a u Crnoj Gori 10,5 posto.

(akta.ba)

Konkurs za dodjelu stipendija studentima sa prebivalištem u ZDK- Na stranici zdk.ba objavljen je konkurs za dodjelu stipendija redovnim studentima prvog i drugog ciklusa studija s prebivalištem na području Zeničko-dobojskog kantona za akademsku 2022/2023. godinu.

Konkurs i uslove za stipendiju možete preuzeti na LINKOVIMA:

Konkurs_dodjela_stipendija_2023_MONKS.pdf
kriteriji_za_dodjelu_stipendija_2023.pdf

Tokom današnjeg dana pripadnici njemačke Carine sproveli su nekoliko racija na gradilištima širom Njemačke kako bi provjerili status radnika i tom prilikom otkrili na desetine slućajeva rada na crno, uglavnom radnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i Gruzije.
Jedna od većih akcija danas je sprovedena u Diseldorfu na gradilištu u Vanhajmer ulici, nedaleko od aerodroma. Samo ovdje je privedeno 19 radnika koji su radili na crno, najviše iz BiH, javljaju Nezavisne novine.

Mihael Valk, portparol glavne carinske kancelarije u Diseldorfu kaže da do sada nikada nisu naišli na ovoliki broj neprijavljenih radnika, koji ilegalno borave u Njemačkoj.

On je dodao da je tokom današnje kontrole jedan od privedenih radnika pokušao da pobjegne, sakrio se među palete na gradilištu, ali su ga ubrzo pronašli.

Inače, da je danas bilo racija širom Njemačke svjedoči i to da su pripadnici carine danas kontrolisali i veliko gradilište na bivšem američkom skladištu u Gisenu, u saveznoj pokrajini Hesen. Rezultat akcije su 29 privođenja zbog rada na crno. Bilo je još devet privođenja tokom kontrola u Fuldi i Kaselu.

– Svojom predanošću Carina želi pokazati da se rad na crno ne isplati – kazala je Stefani Auersvald, portparolka Carine u Gisenu.

Kako stoji u saopštenju za javnost, 200 ljudi iz oko 60 kompanija danas je kontrolisano. Najgore su prošli radnici iz BiH i Srbije, njih 29 koji nisu imali validnu boravišnu dozvolu za rad u Njemačkoj. Oni su privedeni, protiv njih je pokrenuta istraga, baš kao i protiv poslodavaca.

Inače, iz Carine je saopšteno da je cilj današnjih racija bio kontrola poštovanja propisa o minimalnim satnicama, ali su naišli na daleko veći problem, izvijestile su Nezavisne novine.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sistem za trgovinu emisijama Evropske unije (EU ETS) predviđa da avio-prevoznici kupuju karbonske kompenzacije za svaku metričku tonu ugljen-dioksida koje ispuste u atmosferu, a ova pravila važe za letove koje počinju i završavaju se u Evropskom ekonomskom prostoru, Velikoj Britaniji i Švajcarskoj.

Ljetni letovi između Velike Britanije i zemalja EU su ove godine za trećinu skuplji nego prošle, ali ovo nije trenutna oscilacija, već nova realnost u Evropi zbog sve strožijih klimatskih propisa.

Po sadašnjim propisima, avio-kompanije dobijaju oko polovine ovih kompenzacija besplatno, ali ovaj ugovor se završava 2026. godine, prenosi Bloomberg.

Počev od 2024. godine, avio-kompanije će plaćati sve više za karbonske kompenzacije, a u roku od tri godine će njihovi troškovi biti trostruko veći.

Promjene u EU ETS će smanjiti profit šest glavnih niskobudžetnih avio-kompanija – Ryanair, Easyjet, Wizz Air, Vueling, Eurowings i Transavia za 77 posto, a to će dovesti do neizbježnog povećanja cijena karata.

Avio-industrija, koja prozvodi 2,5 posto svjetskih emisija ugljen dioksida, prema EU planu “Destinacija 2050”, moraće da se transformiše u naredne tri decenije tako da zagađenje bude svedeno na nulu.

Da bi se dostigli ovi ciljevi, neophodne su investicije u infrastrukturu i avijaciju budućnosti, kao i korištenje alternativnih goriva i tehnologija koje otklanjaju ugljen dioksid. Troškovi ove tranzicije su procijenjeni na ogromnih 820 milijardi eura do 2050. godine.

Većina tehnologije na koju plan “Destinacija 2050” računa, kao što su avioni na struju ili vodonik, ne može još da se koristi.

Postoji mnogo nepoznanica vezanih za ovu tranziciju, ali jedno je sigurno: naredne decenije će biti veoma skupe i izazovne za vazdušni saobraćaj, zaključuje Bloomberg.

BiH ima pet prehrambenih proizvoda zaštićenih oznakama porijekla i oznakama geografskog porijekla, a identifikovana su još 63 koja imaju ogroman potencijal da postanu zaštićeni proizvodi, navedeno je u studiji Tradicionalni prehrambeni proizvodi BiH i potencijal geografskih oznaka.

Riječ je o livanjskom siru, nevesinjskom krompiru, visočkoj pečenici, livanjskom izvornom siru i drvarskom mućenom pekmezu od drenjina, navedeno je u ovoj studiji, koju su izradili Organizacija UN-a za prehranu i poljoprivredu i Agencija za sigurnost hrane BiH uz podršku projekta USAID turizam.

Certifikovanje i zaštita proizvoda u BiH po sistemu geografske oznake povećavaju njihovu vrijednost i promovišu jedinstveni kvalitet potrošačima širom svijeta, saopšteno je iz USAID turizam projekta.

U saopštenju je navedeno da se ovim potrošačima omogućava da razlikuju kvalitetne proizvode i vjeruju u njihov kvalitet, a istovremeno se pomaže proizvođačima da bolje plasiraju svoje proizvode.

Osim toga, povećanje broja zaštićenih proizvoda dovodi do unapređenja poljoprivrednog sektora, kvaliteta proizvoda i ekonomskog jačanja kroz plasman proizvoda u sektoru turizma.

Autori studije su dokazali da Bosna i Hercegovina, zbog posebnosti geografskog položaja, prirodnih i klimatskih uslova, kao i bogate kulture i tradicije, ima raznoliku ponudu tradicionalnih proizvoda s potencijalom za zaštitu geografskim oznakama.

“Pregled podataka, raznolikost i rasprostranjenost opisanih proizvoda (po kategoriji proizvoda i geografskom području proizvodnje/prerade) pokazuju da se u narednom periodu moraju više iskoristiti mogućnosti koje imamo. Na taj način politike kvaliteta, vezane za geografske oznake, mogu nadopuniti programe oko podrške povećanju ruralnog zapošljavanja i povezivanja sa sektorom geografskih oznaka u BiH”, naglasio je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Proizvodi sa potencijalom da budu zaštićeni identifikovani u studiji su:

Ćevap, visočki sudžuk, hercegovački pršut, visočka ovčija stelja, visočka pečena janjetina, visočka kaurma, krajiški pršut/pastrma od goveđeg mesa, visočki prijan, hercegovačka suva jarčetina, krajiški sudžuk od goveđeg mesa, sir trapist Marija Zvijezda, hercegovački sir iz mijeha, sir torotan, vlašićki/travnički sir, kupreški sir, majevički dimljeni sir Zarac, hercegovački škripavac, janjska pletenica, blatnički sir, repovački sir, krajiški sir, kalenderovački sir, zarica, krajiški polutvrdi sir, hercegovački med, kestenov med Cazinske krajine, kostajnički kestenov med.

Da budu zaštićeni, potencijal imaju i romanijski skorup-kajmak, gatački kajmak iz mješine, petrovačka basa-pomješa, janjski kajmak, hercegovačko ekstra djevičansko maslinovo ulje, bundevino ulje, semberski kupus, hercegovačka suva smokva, hercegovačka trešnja, grah poljak, raštan/raštika, hercegovački šipak/nar, rogatički krompir, glamočki krompir, hercegovački ćupter, pekmez od smokve, fojnički krompir, paradajz iz Buturović polja, pekmez od jabuka, suva šljiva, krnjinska jagoda, kukuruz stodanjak, sok od jabuke, krumpir poluranka, kesten, neumske školjke kamenice, neretvanska mekousna pastrmka, mušule, pastrmka glavatica, žalfija/kadulja, narodni čaj, kiseljačka pogačica, glamočki integralni hljeb, tarhana, omač i cicvara.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u Bosni i Hercegovini u februaru 2023. godine iznosila je 1.211 KM, što pokazuje nominalan rast za 0,2 posto, a realno je manji za 0,2 posto u odnosu na januar 2023. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u februaru 2023. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 14,4 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je iznosio 1,3 posto.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najviše prosječne neto plaće u februaru ove godine imali su zaposleni u finansijskoj i oblasti osiguranja (1.772 KM), zatim u oblasti Informacije i komunikacije (1.731 KM), te u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (1.705 KM).

Najmanje prosječne neto zarade imali su radnici u oblasti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane od samo 811 KM i u građevinarstvu – 884 KM.

Prosječna mjesečna bruto plaća u BiH u februaru 2023. iznosila je 1.863 KM, što je nominalan rast za 0,1 posto, a realno je manji za 0,3 posto u odnosu na januar 2023. godine.

Na godišnjoj razini, prosječna mjesečna bruto plaća u februaru 2023. u odnosu na isti mjesec lani bila je nominalno viša za 14,8 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je iznosio 1,7 posto.

(vecernji.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj i svoje osobno, svim vijernicima pravoslavne   vjeroispovjesti u Bosni i Hercegovini, a posebno našim komšijama na području Općine Tešanj i susjednih Općina upućujem iskrene čestitke u povodu nadolazećeg Vaskrsa.

Sa željom da u duhu ovog velikog praznika koji poziva na mir i toleranciju, koji je simbol nade,obnove i novog početka, predstojeće praznične dane provedete u sreći i zdravlju sa svojim najmilijima.

Predsjednik  OO SDP BiH Tešanj

       Senad S. Subašić