U samo tri kantona u Bosni i Hercegovini na biroima za zapošljavanje nalazi se oko 145 hiljada osoba, a samo na području Tuzlanskog kantona nalazi se 78.187 nezaposlenih osoba.

– Kvalifikovanih radnika na evidenciji ima 24.206, sa srednjom stručnom spremom 22.449, visokom 5.372. Zanimanje koje se posljednjih nekoliko godina izdvaja kao najbrojnije jeste prodavač, a pored toga još su brojna i sljedeća zanimanja: bravari, frizeri, automehaničari, maturanti gimnazije, ekonomski i medicinski tehničari, ekonomisti, pravnici i profesori razredne nastave – kaže Makul.

Ukoliko bi se gledao na isti period 2019. godine, Makul ističe da je ukupan broj nezaposlenih na evidenciji Službe iznosio 74.675, a što je za za oko 3.500 manje u odnosu na trenutno stanje.

– Kada je riječ o potražnji za radnom snagom, kroz razgovor sa kolegama u općinskim biroima koji rade na posredovanju u zapošljavanju i pregledajući zahtjeve za posredovanje i objavljene oglase na našoj web stranici izdvaja se nekoliko oblasti u kojima poslodavci najčešće zapošljavaju, a to su transport, uslužne djelatnosti, građevina i IT sektor – zaključuje Makul.

Do 21. oktobra 2020. godine u evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona evidentirano je 31.707 nezaposlenih osoba što je u poređenju sa prosječnom nezaposlenošću u 2019. godini više za 8,4 posto.

– U evidenciji nezaposlenih osoba najviše je radnika za jednostavne poslove 6.017, zatim KV radnici – osobe s trogodišnjim stepenom obrazovanja: trgovci 1.975, SSS-četverogodišnji stepen obrazovanja: maturanti gimnazije 1.699, ekonomski tehničari 1.632. S visokom stručnom spremom najviše je ekonomista 765 i pravnika 507 – pojašnjavaju iz Službe za zapošljavanje HNK.

Najviše se, ističu, zapošljavalo u prerađivačkoj industriji, trgovini, obrazovanju, građevinarstvu.

– Poslodavci su najviše iskazali potrebu za: informatičarima, diplomiranim ekonomistima, prosvjetnim radnicima, medicinskim osobljem, prodajnim predstavnicima, skladištarima – pojašnjavaju iz HNK.

Krajem augusta 2020. godine u Unsko-sanskom kantonu evidentirano je 35.210 osoba.

Podaci su to Službe za zapošljavanje ovog kantona.

Tako je prema evidencijama, na biroima za zapošljavanje, 1.819 osoba sa VSS-om, 326 sa višom stručnom spremom, 8.004 osobe sa srednjom školskom spremom, 40 nezaposlenih sa nižom stručnom spremom, a 85 sa VKV, kvalificiranih radnika 9.979, polukvalificiranih radnika 1.033 i nekvalificiranih radnika 13.924.

– Tokom augusta 2020. godine Službi za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona prijavilo se 910 novih osoba koja traže zaposlenje. Od ukupnog broja osoba koja traže zaposlenje na kraju augusta, broj demobilisanih boraca iznosio je 3.880 – navedeno je u biltenu ove Službe.

 Brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u septembru 2020. gоdinе u оdnоsu nа prоsјеčаn brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u 2019. gоdini manji је zа 4,1 posto, а u оdnоsu nа septembar 2019. gоdinе ostao je isti.

No, ono što je veoma zanimljivo jeste da je brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u septembru 2020. gоdinе, u оdnоsu nа brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u 2019. gоdini, veći zа 32,5 posto.

Poredeći samo sa septembrom 2019. gоdinе, taj broj je veći zа čak 74,6 posto.

U septembru su, naime, izdata odobrenje za građenja za 845 stanova sa ukupno 52.523 metara kvadratnih.

Najviše je dvosobnih stanova – 428, a prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Također, najviše je stanova u novogradnji – 779, a ostalo su nadogradnje i prenamjene.

(biznisinfo.ba)

Ministarstvo unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je 13.10.2020. godine, u dnevnim listovima „Oslobođenje“ i „Dnevni avaz“ te na svojoj web stranici, objavilo javni oglas za prijem u radni odnos novih 125 policijskih službenika, 110 u činu „policajac“ i 15 u činu „mlađi inspektor“. Ministarstvo je, u cilju postizanja maksimalne transparentnosti i zakonitosti u svom radu, formiralo komisiju čiji zadatak je da, nakon zatvaranja javnog oglasa, analizira prispjele prijave i, uvažavajući zakonom propisane kriterije, izvrši odabir najuspješnijih kandidata.

U vezi sa navedenim, želimo naglasiti da, tokom trajanja konkursnih procedura neće biti tolerisani nikakvi pritisci niti intervencije u vezi sa odabirom policijskih službenika jer nam je cilj da na ove odgovorne pozicije budu izabrani najsposobniji i nastručniji kandidati koji će moći uspješno odgovoriti svim izazovima policijske službe i dati svoj puni doprinos u provođenju vladavine zakona na području Zeničko-dobojskoog kantona i Bosne i Hercegovine. Svjesni smo da samo ovakvim pristupom možemo obezbjediti puno povjerenje naše javnosti i građana kojima služimo i u kojima vidimo našeg najpouzdanijeg partnera.

Ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Dario Pekić, ostajući dosljedan načelima zakonitosti i transparentnosti u svom radu, poziva sve kandidate koji će se prijaviti na javni oglas kao i sve druge subjekte da, ukoliko uoče bilo kakve nepravilnosti u vezi sa provođenjem konkursnih procedura i odabira kandidata, bez odlaganja reagiraju i o svim radnjama koje su u suprotnosti sa zakonom obavijeste Kabinet ministra kako bi ovo ministarstvo moglo obavijestiti institucije nadležne za provođenje zakona u cilju poduzimanja daljih zakonom propisanih mjera i radnji.

Ministar Pekić još jednom poziva i podstiče sve uspješne mlade ljude sa područja Zeničko-dobojskog kantona i cijele Bosne i Hercegovine koji ispunjavaju uslove propisane javnim oglasom da se prijave na javni oglas i, stičući časno zvanje policijskog službenika, stanu u prve redove boraca za sigurnost svih naših građana i njihove imovine.

Odsjek za odnose s javnošću – Kabinet ministra

Najava dolaska velikog trgovačkog lanca Lidl u BiH 2022. godine odjeknula je među stanovnicima ove zemlje. Da analiziraju ovo tržište, potvrdili su i iz ovog njemačkog brenda za N1, međutim detalje nisu željeli otkrivati.

"Lidl neprestano istražuje potencijalne ciljeve za širenje te analizira uvjete na lokalnom tržištu i potencijal kupaca. Možemo potvrditi da trenutačno analiziramo tržište u Bosni i Hercegovini. No trenutačno nismo u mogućnosti komentirati prirodu i opseg naših mogućnosti na ovom tržištu niti dati bilo kakve datume za potencijalna otvaranja trgovina", priopćeno je iz Lidla.

Jeftinije namirnice vani

Kupci informacije zadovoljno komentiraju preko društvenih mreža. 

"U moru negativnih vijesti konačno nešto dobro. Ovo podiže moral ljudima, ali je i poruka da ova zemlja nije još za baciti. Kako je poznato da Lidl u zemljama u kojima otvara trgovine kupuje zemljišta i gradi svoje objekte, mi ćemo na 30 lokacija u BiH imati intenzivne radove, a sve to povlači sa sobom i veću količinu novca", napisano je, među ostalim, u mnoštvu komentara koje ostavljaju kupci.

S Gordanom Bulić, ekonomisticom i prvom ženom Kluba potrošača, komentirali smo ovu, ali i druge ekonomske teme.

"S aspekta potrošača, dolazak Lidla može poboljšati konkurentnost na tržištu. Neke namirnice za koje znamo da su jeftinije u Austriji ili Mađarskoj nego ovdje konačno bi i kod nas mogle pojeftiniti. Navest ću jedan proizvod, a to je maslac, koji je jeftiniji nego kod nas. Kilogram maslaca kod nas je više od 20 KM. I zato se nadam da će se dolaskom Lidla poboljšati konkurentnost. Ne kažem da sada nema konkurencije u trgovačkoj branši, ali ona je uvijek dobrodošla ako ćemo s aspekta potrošača promatrati, pogotovo kad se o jednom takvom imenu radi", priča je Bulić za Večernji list BiH.

Komentirala je i činjenicu da će to donijeti nova radna mjesta, ali i to da plaće neće biti visoke kao, primjerice, u RH koja je u Europskoj uniji, a gdje su prosječne plaće u Lidlu oko 8450 kuna ili 2182 KM. -

"Lidl neće dovesti trgovce iz drugih zemalja, nego će dovesti naše trgovce, osim možda nekoliko ključnih menadžera koji će imati kontrolu nad svime. Mislim ipak, što se plaća tiče, da ne možemo očekivati one na razini RH i tu se ništa preko noći ne može promijeniti jer, uglavnom, oni veliki koji dođu ovdje brzo se uklope u jedan takav ambijent i jedno takvo stanje na tržištu rada", kazala je Bulić. Posvetila je i više riječi plaćama.

Sigurnije platforme

One će, kako stvari stoje, ipak morati rasti.

"Puno ljudi odlazi, a kad prestane ova epidemiološka situacija, još više će se ići u druge zemlje koje imaju očit nedostatak radne snage poput Njemačke, Austrije, Slovenije... Ja se kao ekonomistica nadam da ćemo dogodine dobiti mogućnost sigurnije platforme za pregovore s EU i da će se izjednačavati ti uvjeti poslovanja i gospodarenja, cijene rada. Očito, dok ovdje ne bude baš nedostajalo radne snage, nitko se neće puno brinuti za zaposlenike. Pričamo o trgovcima, to su, nažalost, skromne plaće, a vidimo u vremenu pandemije da je to težak i rizičan posao. Svakodnevno su u kontaktu s građanima, licem u lice, preko proizvoda, oni se pokazuju kao svojevrsni heroji u ovom teškom vremenu, a posao im je podcijenjen. Ne bismo se mi snašli kad bi bilo manje trgovaca, a pandemija pokazuje koliko su trgovine važne. Zato se nadam da će se s vremenom uvjeti poslovanja ujednačiti i zato se nadam nekom boljem statusu u tom pregovaračkom procesu s Europskoj unijom kako bismo i mi ovdje mogli jačati svoj standard kao što rade europske zemlje", ističe ekonomistica i predsjednica Kluba potrošača Gordana Bulić.

Pozvala je i udruge da zaštite prava radnika.

"Sindikat trgovaca je poprilično aktivan, ali može to i bolje jer ljude treba zaštititi, dati im slobodnu nedjelju, da ne rade mimo svih standarda, da imaju godišnji odmor i slobodno vrijeme kojim će se ispoštovati ljudska prava vezana i za obiteljski život tih ljudi", navela je Bulić.

Sam dolazak jednog ovakvog brenda budi optimizam, ali šalje i poruku drugim investitorima koji zaobilaze ovu zemlju da ona ima perspektivu unatoč svemu negativnom što je okružuje.

(VL)

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu jutros su, u nastavku operativne akcije „Transfer“, započeli pretrese stambenih i poslovnih objekata i pokretnih stvari na sedam lokacija na području Kantona Sarajevo i Istočnog Sarajeva zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “Udruživanje radi činjenja krivičnih djela“ u vezi sa krivičnim djelima „Prevara“, „Krivotvorenje isprave“, i „Neovlašteni pristup sistemu i mreži elektronske obrade podataka“ Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, te Pranje novca.

Više informacija o rezultatima operativne akcije bit će poznato nakon realizacije naredbi Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Ranije su prilikom realizacije operativne akcije, policijski službenici SIPA-e izvršili pretrese na dvije lokacije i lišili slobode dvije osobe zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivično djelo iz člana 249. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine „Udruživanje radi činjenja krivičnih djela“ u vezi sa krivičnim djelima iz člana 294. „ Prevara“, člana 373. „Krivotvorenje isprave“, i člana 397. „Neovlašteni pristup sistemu i mreži elektronske obrade podataka“ Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, te člana 209. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine“ Pranje novca“.

Kompanija "SpaceX" milijardera Ilona Maska ponudila je zainteresovanim korisnicima da se priključe na svemirski internet koji će biti distribuiran preko njihove mreže "Starlink" satelita. Maskova kompanija objavila je i koliko će da košta i kakav će biti svemirski internet za korisnike.

Za "Starlink" internet interesovanje je pokazalo oko 700.000 ljudi u SAD, a nakon zatvorenih testiranja, izgleda da će uskoro krenuti i javne probe.

Za sada, u svemiru se nalazi oko 900 satelita koji odašilju signal, pa je javno testiranje spremno za SAD i Kanadu. Planirano je da, već u toku sljedeće godine, "Starlink" pokrije veći dio planete, prenosi B92.

Iz Maskove kompanije sada potencijalnim korisnicima koji su se prijavili šalju mejlove sa detaljima ponude.

Potrebno je da se plati 500 američkih dolara jednokratno, a to će uključiti poseban terminal za povezivanje sa satelitima, stativ i WiFi ruter. Potom bi mjesečna cijena bila 99 dolara.

Mada ovo izgleda prilično skupo, ipak neće svi morati toliko da plate. Za neke će "Starlinkov" internet biti besplatan, a to se odnosi na one najugroženije. Za početak, jedan siromašni školski okrug u Teksasu će biti uključen u ovaj program.

Brzina pristupa internetu će, kako su testeri obaviješteni, u početku biti od 50 do 150 megabajta, a latencija će biti od 20 ms do 40 ms.

Na švicarskoj crnoj listi zemalja će od sada biti samo one države koje imaju više zaraženih korona virusom od njih. To znači da Bosna i Hercegovine više nije na ovoj listi i da se BiH može ući u Švajcarsku bez odlaska u izolaciju.

Trenutno ova država ima 763 zaraženih korona virusom na 100.000 stanovnika, a bez obavezne izolacije od sutra mogu ući svi koji dolaze iz zemalja u kojima je broj zaraženih viši za maksimalno 60 zaraženih na 100.000 stanovnika u odnosu na Švicarsku.

S obzirom na to da je 763 zaraženih na 100.000 stanovnika zaista visok broj, na crnoj listi su samo četiri države – Belgija, Češka, Andora i Armenija, piše list “Blick”.

Broj aktivnih slučajeva na 100.000 stanovnika u Bosni i Hercegovini, prema zvaničnim podacima Ministarstva civilnih poslova je 481 što je značajno manji broj od maksimalnog dozvoljenog za beskarantinski ulazak u Švicarsku.

Inače je do sada za one koji dolaze iz BiH karantin u trajanju od 10 dana bio obavezan prilikom ulaska u ovu državu.

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) analizirao je provedbu naredbi i preporuka Kriznog štaba FBiH, koje se odnose na rad zdarvstvenih ustanova, te konstatirao da je većina obaveza već izvršena i prilagođena aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Kantonalna bolnica Zenica i Opća bolnica Tešanj osigurale su 30 posto smještajnih kapaciteta za hospitalizaciju oboljelih od koronavirusa, a rad svih službi prilagođen je uslovima pandemije.

- Nema potrebe za panikom, situacija jeste ozbiljna, ali zdravstveni sektor funkcioniše i sve naše ustanove su otvorene. Sa ograničenim materijalnim, prostornim i kadrovskim kapacitetima, sa čime smo se susretali i prije pandemije, ipak uspješno odolijevamo pandemiji i osiguravamo zdravstvenu uslugu - rekao je Adnan Jupić, ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba ZDK.

Apelirao je na građane da se pridržavaju mjera, a medije pozvao da ne šire paniku i prizivaju kolaps zdravstvenih ustanova, vodeći računa o mentalnom zdravlju građana, što predstavlja novi izazov globalne pandemije. Naglasio je da će ovih dana biti riješen problem nedostatka testova, za što je sredstva osigurala Vlada ZDK-a, čime će se stvoriti uslovi za testiranje ne samo zdravstvenih radnika i hospitalnih pacijenata, nego i svih drugih građana.

Krizni štab je, također, izrazio finansijske potrebe prema Vladi ZDK, koja je, kako je rekao, u prethodnom periodu bila jedina institucija koja je ozbiljno pomogla rad Kriznog štaba i zdravstvenog sektora u ovom kantonu, zatraživši da se u budžetu, pored sredstava za nabavku testova, za borbu protiv pandemije osigura dodatnih 10 miliona KM.

Direktor Kantonalne bolnice Zenica Rasim Skomorac odbacio je medijske izvještaje o navodnom kolapsu ove najveće javne zdravstvene ustanove u ZDK-u, rekavši da je situacija ozbiljna jednako kao i u ostatku BiH. Najveći problem su zaraženi radnici, koji je s jučerašnjim danom bilo 104, od čega je 35 ljekara, 48 sestara, a preostali broj su administrativno i uslužno osoblje.

- To je svakako problem, ali to ni na koji način ne dovodi u pitanje funkcionisanje ustanove niti dovodi u pitanje davanje usluga građanima. Ne radi se ni o kakvom haosu ni katastrofi, nego se radi o otežanim uslovima funkcionisanja zbog same epidemije i zbog dodatnog "ispadanja" ljudi, ali radimo sa preostalim kapacitetima i niko nije bez usluge. Mi ćemo i dalje pružati usluge hitnih operacija, intervencija i svega onoga što pacijentima pripada i za to imamo obezbjeđene ljudske i materijalne kapacitete - rekao je Skomorac.

Press služba ZDK

Obavještavamo Vas da će dana 30.10.2020 godine (Petak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:00 h do 16:00 h na trafo području: Čaglići.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ;032-665-208 ; 032-665-225; 032-665-204

Planirana sredstva za nabavku službenih automobila u ovoj godini u iznosu od 90.000 maraka općina Sanski Most usmjeriće u pomoć i podršku poljoprivrednoj proizvodnji, potvrdio je načelnik ove općine Faris Hasanbegović.

On je odbacio tvrdnje da se radi o izbornom potezu, te podsjetio kako je identična odluka donesena i protekle godine, kada se lokalna vlast također odrekla novca za nabavku automobila, te ga preusmjerila za pomoć agraru.

"Jedina smo lokalna zajednica na području Unsko-sanskog kantona koja je na ovakav način obezbijedila dodatna sredstva za pomoć našim poljoprivrednim proizvođačima koji su pretrpjeli ekonomsku štetu usljed pandemije virusa korona. Dodatnim stimulacijama nastojimo pomoći da naši poljoprivrednici prebrode ovo teško razdoblje", istakao je za "Nezavisne" Hasanbegović.

Prema njegovim riječima, sredstva će biti utrošena na način da će svakom poljoprivrednom proizvođaču biti uplaćeno 40 maraka po jednom muznom grlu. Hasanbegović je dodao kako općina Sanski Most ima najstariji vozni park na području Unsko-sanskog kantona, a da u njegovom mandatu nije kupljeno niti jedno novo službeno vozilo.

"Trenutno na raspolaganju imamo četiri vozla, od kojih je najmlađe staro deset godina. Vozila se često kvare i servisiraju, ali u ovome trenutku imamo važnije prioritete od nabavke novih", istakao je Hasanbegović.

On je dodao kako je, kada je riječ o vozilima, u ovome trenutku najvažnija nabavka vozila za potrebe Vatrogasne jedinice s obzirom na to da su vozila kojima trenutno raspolažu u vrlo lošem stanju.

Iz Udruženja poljoprivrednika Sanski Most pozdravili su ovaj potez lokalnih vlasti, ali su istakli kako je u ovome trenutku najveći problem za poljoprivredne proizvođače plasman njihovih proizvoda.

Ističu kako je ova godina bila rodna, te da su proizvedene rekordne količine poljoprivrednih kultura, a prinosi pojedinih su i za pedeset posto veći u odnosu na proteklu godinu.

"Ipak, zbog nedolaska dijaspore i smanjene kupovne moći domaćeg stanovništva, plasman poljoprivrednih proizvoda je upitan, a cijene rekordno niske", kaže predsjednik pomenutog udruženja Husein Selimović.