Evropska unija (EU) započinje proces smanjenja miliona eura iz isplata Poljskoj kako bi pokrila kazne nametnute Varšavi zbog ignorisanja sudskog naloga da zatvori rudnik uglja, naveo je jedan zvaničnik u srijedu.

Evropski sud pravde prošle godine je donio presudu da Poljska treba da zatvori površinski kop smeđeg uglja u Turovu, pored granice sa Češkom. Donošenjem zabrane presudio je u korist češke vlade, koja se žalila da površinski kop odvodi podzemne vode iz sela na češkoj strani granice, a takođe uzrokuje zagađenje prašinom i bukom.

Sud je naredio Poljskoj da dnevno plaća kaznu od pola miliona eura sve dok je površinski kop rudnika aktivan.

Međutim, poljska vlada je odbila da zatvori rudnik, rekavši da je on ključan za radna mjesta i izvor energije u zemlji. Navela je da sud EU nema autoritet da nametne kaznu.

Portparol Evropske komisije Balazs Ujvari je u srijedu rekao na konferenciji za medije u Briselu da je krajnji rok za prvu isplatu Poljske istekao u utorak i da će Evropska komisija početi sa svojim "postupkom kompenzacije", javlja AP.

Prva isplata iznosi 15 miliona eura plus 30.000 eura zateznih kamata.

"Ono što Evropska komisija sada treba jeste da identifikuje odgovarajuće načine naplate kako bi se kompanzacija mogla realizovati", rekao je Ujvari.

Kada to učini, Komisija će obavijestiti poljska tijela i dati im najmanje deset radnih dana za komentar, prenosi Radio Slobodna Evropa. 

"I nakon toga, Komisija će odbiti dotični iznos od utvrđenog plaćanja", dodao je.

Poljska i Češka vlada vode razgovore u potrazi za rješenjem problema, ali još uvijek nisu uspjele da postignu dogovor.

Prošlog mjeseca opozvan je novi poljski ambasador u Pragu nakon što je kritikovao pristup svoje zemlje u sporu, navodeći da je s poljske strane bilo arogancije i "nedostatka empatije".

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da je 2021. jedna od sedam najtoplijih godina ikada zabilježenih, javlja Anadolu Agency (AA).

Iz WMO-a je navedeno da je prosječna globalna temperatura zabilježena prošle godine bila 1,11 stepeni Celzijusa viša od prosječne temperature u predindustrijsko razdoblje.

Prosječna godišnja temperatura od 2015. bila je za najmanje stepen viša od predindustrijskog perioda.

Generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas napomenuo je da se očekivalo da će 2021. godine biti zabilježene niže temperature u odnosu na prethodne godine zbog uragana La Nina, međutim, 2021. je bila toplija od očekivanog.

Istakao je da će 2021. biti upamćena kao godina rekordnih temperatura sa 50 stepeni Celzijusa zabilježenih prošle godine u Kanadi.

Taalas je upozorio da će klimatske promjene donijeti sa sobom rizike vezane za vodu i razorne prirodne događaje koji mijenjaju svakodnevni život na svim kontinentima.

Svjetska meteorološka organizacija je u izvještaju o globalnoj klimi objavljenom u aprilu 2021. objavila da je 2020. jedna od tri najtoplije godine ikada zabilježene.

Od ponedjeljka 24. januara u Austriju će moći ući sve osobe iz svih zemalja svijeta, uključujući i one iz država s visokim epidemiološkim rizikom, bez ikakvih ograničenja i uslova ukoliko su vakcinisani s trećom (booster) dozom protiv covid-19.

Ovo je u srijedu navečer objavilo Savezno ministarstvo za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača.

U skladu s novom odlukom o ulasku u Austriju, 14 država i područja koje su do sada bile na listi zemalja s virusnim sojevima, izbrisane su sa te liste, javila je austrijska novinska agencija APA.

Među njima su, kako se navodi, i Danska, Nizozemska, Norveška i Velika Britanija, kao i 10 zemalja iz južne Afrike.

Dakle, za putnike iz cijeloga svijeta, ako su vakcinisani s tri doze vakcine – više nema nikakvog ograničenja pri ulasku u Austriju.

Kao razlog za promjenu Odredbe o ulasku u Austriju navodi se trenutna epidemiološka situacija u Austriji, koja je također postala zemlja visokog rizika za neke zemlje, među kojima je i Njemačka, s obzirom na dominirajući omikron virusni soj koronavirusa.

Novom odredbom, ulazak u Austriju dozvoljen je i svim osobama koje su vakcinisane ili su preboljele covid-19, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa, ne starijeg od 48 sati (tzv. 2G+ pravilo).

Do sada je za putnike s liste zemalja i područja s virusnim varijantama i visokim epidemijskim rizikom vrijedilo pravilo da mogu ući u Austriju samo ako su vakcinisani s tri doze vakcine (2 doze + booster), protiv koronavirusa, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa.

Odredba o ulasku u Austriju, koja je bila ograničenog trajanja do 31. januara 2022. godine, produžuje se za daljnjih mjesec dana odnosno do kraja februara ove godine, piše u Službenom listu, prenose austrijski mediji.

Kantonalna bolnica u Zenici danas na svom Odjelu za Covid-19 ima 58 hospitaliziranih pacijenata, dok je u posljednja 24 sata u toj ustanovi preminuo jedan zaraženi pacijent, kazao je za Fenu direktor KBZ-a Rasim Skomorac.

Deset je pacijenata, ističe Skomorac, smješteno na Odjelu intenzivne njege za Covid-19, a troje ih je priključeno i na respirator.

– Zadnjih dana raste broj hospitaliziranih pacijenata. Primili smo 14 novih pacijenata u zadnja 24 sata, ali, osim povećanja broja pacijenata na tom odjelu, imamo i problem s povećanim brojem zaraženih radnika naše bolnice.

Trenutno ih je 60-ak, ali je sreća pa nisu i sa težim kliničkim slikama. Međutim, to nam sve više pričinjava problem zbog organizacije posla. Oni ne mogu raditi, odnosno nalaze se na bolovanju – kaže Skomorac.

Opća bolnica Tešanj danas ima 20 hospitaliziranih Covid-pozitivnih pacijenata, ali u zadnja 24 sata nije bilo preminulih. Ukupno je tokom januara u toj bolnici preminulo četvero pacijenata koji su bili zaraženi koronavirusom, a što je, kazao je direktor OBT Omer Bedak, puno manje nego u nekim ranijim periodima u kojima je bilježen rast zaraženih i hospitaliziranih.

– U nekim prethodnim valovima ove pandemije, znali smo imati po četiri-pet preminulih u toku samo jedne noći. S obzirom da smo ne tako davno imali samo 10-ak pacijenata, ovo jeste povećanje, ali nije prijetnja u smislu tako velikog opterećenja naših kapaciteta.

Sretna je i okolnost da kliničke slike pacijenata nisu više tako teške, ali je zanimljivo da su, od ovih 20 pacijenata, njih sedmero vakcinisani. To je i još jedna potvrda svjetske statistike da Omikron soj u nešto većoj mjeri napada i vakcinisane osobe pa treba biti oprezan i pridržavati se propisanih mjera – upozorava Bedak.

Situacija se, dodaje, smirila i u susjednoj općini Usora, čiji se građani također liječe u OBT-u. Naime, trećeg dana ove godine Usora je imala 40 novozaraženih, a pri tome je pozitivno bilo čak 90 posto testiranih osoba. To je, za tako malu općinu, jako veliki broj i problem, jer su do tada na dnevnom nivou imali tek tri do četiri zaražene osobe.

Usora je, zbog toga, kao i Općina Žepče, donijela odluku da nastava za drugo polugodište, koje je u tim općinama počelo 10. januara, u osnovnim i srednjim školama starta on-line. Nastava u školama u te dvije lokalne zajednice odvija se po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, dok je drugo polugodište u Katoličkom školskom centru Sveti Pavao u Zenici počelo u ponedjeljak, 17. januara, ali su se đaci te zeničke osnovne škole i gimnazije vratili u školske klupe.

Nastava za učenike osnovnih i srednjih škola koje se obrazuju po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku, počinje tek u naredni ponedjeljak, 24. januara.

(fokus.ba)

Obavještavamo sve poljoprivrednike, pravna i fizička lica, upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, da je članom 14. Pravilnika o upisu u Registar propisano da su sva poljoprivredna gazdinstva obavezna do 31.03.2022. godine, izvršiti ažuriranje podataka odnosno prijavu promjena na svom poljoprivrednom gazdinstvu kod općinske službe koja vodi Registar.

Ažuriranje podataka, odnosno upis promjena su dužni izvršiti i klijenti (udruženja, preduzeća, mjesne zajednice i dr.) koji ostvaruju ostale vrste podrški.

Upis u Registar kao i ažuriranje, odnosno prijava promjene podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava i Registru klijenata je preduslov za ostvarivanje prava na novčane poticaje poljoprivredi u 2022. godini.

Pri dolasku u zgradu Općine Tešanj potrebno je pridržavati se propisanih epidemioloških mjera i obavezno nositi zaštitnu masku, a svoj dolazak najaviti pozivom na broj 032 653 915, kontakt osoba Tamara Turkić.

Sunningwell International Limited, kompanija koja bi zajedno sa Kineskom nacionalnom elektrotehničkom kompanijom (CNEEC) trebala biti izvođač radova na izgradnji termoelektrane Ugljevik III, a čiji je investitor kompanija Comsar Energy u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Sardarova, potvrdila je da krediti kineskih  banaka neće biti dostupni za ovaj projekat , te da traže alternativne izvore finansiranja.

Da Kina više neće podržavati izgradnju novih termoelektrana na ugalj u zemljama u inostranstvu potvrđeno je od strane zvaničnika ove države na Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2021.godine. a ova odluka se odražava i na projekte vezane za ugalj u zemljama Zapadnog Balkana. Saopštenje kompanije Sunningwell izdato je kao odgovor na članak koji je organizacija Just Finance International objavila u časopisu The Diplomat, a u kojem se postavlja pitanje kako će se kineska posvećenost datom obećanju u stvarnosti provesti u praksi u zemljama Zapadnog Balkana.

"Uprkos prestanku finansiranja, te brojnim negativnim komentarima koji su pristigli u vezi procjene uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, pribavljanje dozvola za termoelektranu Ugljevik III još je u toku. Uzimajući u obzir sve okolnosti u vezi sa ovom investicijom koja je od početka nejasna, neizvjesna i u konačnici veoma štetna za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, apelujemo na Vladu Republike Srpske da realno razmotri sve negativne posljedice projekta i odbije izdavanje bilo kakvih dozvola“, rekla je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu. 

Koncesiju za izgradnju i rad elektrane vlasti Republike Srpske dale su 2013. godine kompaniji Comsar Energy. Međutim, projekat je sporo napredovao, a ekološke dozvole su dva puta poništene, 2017. i 2019. godine, nakon što su usvojene pravne žalbe Centra za životnu sredinu. Uprkos neuspjehu kompanije Comsar da izgradi elektranu, vlasti Republike Srpske su 2020. godine dozvolile da se projekat nastavi sa povećanjem kapaciteta od 100 MW, a u januaru 2021. godine produžili su period koncesije na 44 godine. U junu prošle godine uslijedila je vijest da je kompanija Comsar Energy potpisala ugovor o nabavci opreme i izgradnji termoelektrane Ugljevik III sa kompanijama Sunningwell International Limited i Kineskom nacionalnom elektrotehničkom kompanijom (CNEEC).

Kako navodi Pippa Gallop iz međunarodne organizacije CEE Bankwatch Network koja prati investicije javnih institucija i banaka širom svijeta, ovaj projekat je od samog početka zahvaćen kršenjem zakona.

“Komisija za koncesije RS je potvrdila da koncesionar nije ispunio svoje obaveze. Vrijeme je da se jednom zauvijek okonča ova šarada, da priznamo da elektrana neće biti izgrađena i da se okrenemo održivim oblicima obnovljive energije”.

Wawa Wang iz organizacije Just Finance International koja se zalaže za transparentnost i pravednu raspodjelu investicija na međunarodnom nivou, navodi da odluka kineskih banaka da više ne obezbjeđuju finansiranje projekta Ugljevik III pokazuje kinesko preispitivanje alternativa uglju za region. 

“Kina je od 2014. godine nastavila da samostalno obezbjeđuje kreditno finansiranje za nove projekte uglja na Balkanu, od kojih su druge finansijske institucije za zemlje u razvoju odustajali. Ostaje da se vidi da li je obećanje Kine dato 2021. godine da će okončati svoje prekomorske projekte na ugalj ozbiljno, posebno zato što kinesko državno preduzeće - CNEEC, izvođač projekta, i druga državna preduzeća nastavljaju da se bave problematičnim projektima uglja u jugoistočnoj Evropi i globalno. Kineska državna preduzeća moraju napustiti ove planirane projekte uglja kako bi se obećala da će imati istinski uticaj na uštedu klime”. 

Organizacije ovim putem još jednom apeluju na CNEEC i Vladu Republike Srpske da u skladu sa novonastalim okolnostima kao i ciljevima dekarbonizacije, u konačnici napuste štetne investicije za projekte na ugalj u Bosni i Hercegovini. 

(akta.ba)

Među kompanijama u Bosni i Hercegovini koje su u prvoj godini pandemije najbrže rasle najviše je onih koje se bave drumskim prevozom robe sa oko 6,25 odsto, a slijede ih one koje se bave nespecijalizovanom trgovinom na veliko sa oko 4,4 odsto.

"Nakon toga slijede djelatnosti apoteka sa 3,6 odsto, inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, kojih je 3,13%, a na kraju je tu računarsko programiranje, koje predstavlja 2,97% brzorastućih kompanija", pokazuju podaci koje su realizacijom projekta "Brzorastuće kompanije u BiH" dobile "Poslovne novine" i bonitetna agencija LRC.

Dodaje se da su ovih pet djelatnosti najdominantnije u ukupnom broju brzorastućih kompanija u BiH.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, istakao je da je logičan slijed događaja da je prevoz robe na prvom mjestu, jer izvoz iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine bilježi konstantan rast.

"Raniji vidovi prevoza, poput željeznica i drugih načina, otišao je u potpuno drugi plan i sve se okrenulo drumskom prevozu robe, te je logično da imamo i konstantan rast izvoza robe. Ono što upada u oči jeste da među prvih pet djelatnosti nema prerađivačke industrije i proizvodnih preduzeća koja se bave tom direktnom proizvodnjom. To je rezultat toga što preduzeća u ovim sektorima u svojim poslovima ne podrazumijevaju toliko brz rast, jer je njima sigurniji sporiji, ali stabilan rast", pojasnio je Blagojević.

Globalni trendovi su takvi da su uglavnom preduzeća u IT industriji najbrže rastuće kompanije, dok su kod nas tek na petom mjestu, što

Blagojević objašnjava time da kod nas mnogo ljudi radi za strane kompanije koje nisu ovdje registrovane.

"Sigurno je da je nekako u svijetu ovaj sektor brzorastuća grana, ali naši IT stručnjaci uglavnom rade za strane kompanije koje pripadaju stranim tržištima", kazao je Blagojević.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, komentarišući podatak da su kompanije koje se bave računarskim programiranjem na petom mjestu najbrže rastućih kompanija u BiH, istakao je da u ovoj oblasti velike svjetske kompanije angažuju ogroman broj programera širom svijeta koji svoje usluge pružaju online i iz svojih država.

"Činjenica je da veliki broj programera iz Bosne i Hercegovine radi posredno ili direktno za određene svjetske kompanije. Oni jesu aktivni i njihova uloga jeste značajna, ali same kompanije se ne prepoznaju na našem tržištu te nemamo toliko domaćih brendova u ovoj oblasti koji su prepoznatljivi, kao što je primjer u Hrvatskoj", rekao je Gavran.

Istakao je da se kod nas najveći dio prevoza robe obavlja drumskim saobraćajem, a uspostava ovih kompanija je veoma brza i jednostavna te ovo može djelimično objasniti zašto kompanije iz ove branše najbrže rastu.

"Isto tako jedan od razloga bi mogao biti da je u ovom sektoru došlo do propadanja, gašenja ili objedinjavanja nekoliko firmi, tako da je ovo jedan novi vid u kojem nove kompanije veoma brzo rastu, ali faktički i nadomještaju neke rupe koje su nastale propadanjem drugih kompanija", naveo je Gavran.

Inače, pri izradi liste najbrže rastućih kompanija bilo je nekoliko strogih kriterijuma koje su firme morale ispuniti, poput onih o rastu prihoda u posljednje tri godine, toga da su smanjivale broj zaposlenih te da su imale pozitivnu dobit i veću prosječnu godišnju stopu rasta od 10%. Ovaj put, kao referentne godine uzeli su prihode iz tri posljednja finansijska izvještaja i to za 2018, 2019. i 2020. godinu.

"Dok su mnogi bili u teškim problemima zbog lockdowna, poput turizma, ugostiteljstva, hotelijerstva ili avio-saobraćaja, nekima pandemija nije otežavala posao. Zanimljivo je da se među brzorastućim kompanijama, koje na bh. tržištu posluju duže od tri godine na visokoj poziciji, nalazi samo jedna koja se bavi računarskim programiranjem. Kad kažemo zanimljivo, mislimo na to da su svjetski trendovi takvi da su među brzorastućim kompanijama obično one koje posluju u oblasti tehnologija i fintecha", zaključak je izvještaja.

(N.N.)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva saopćeno je da se prema podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava bilježi rast proizvodnje mlijeka u Federaciji BiH u posljednje tri godine. Tako je u 2019. godini proizvedeno 127,9 miliona litara, 2020. godine 135,4 miliona litara, a 2021. godine 140,9 miliona litara mlijeka

Broj grla u sistemu proizvodnje mlijeka u FBiH uvećan je za 1.514 grla u prošloj godini, a čiju nabavku je podržalo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kroz kapitalne investicije. U Federaciji BiH trenutno postoji 988 pravnih i 4.291 fizička osoba koji se bave proizvodnjom mlijeka.

Proizvođači mlijeka u Federaciji BiH iz Budžeta FBiH imaju podršku po proizvedenoj litri mlijeka od 0,27 KM/l za fizičke osobe i 0,29 KM/l za poljoprivredne obrte i pravne osobe. Pored ove podrške kantoni su na različite načine podržali ovu proizvodnju iz kantonalnih budžeta. Proizvođači u drugom entitetu imaju manju podršku i ona iznosi 0,25 KM/l mlijeka za sve proizvođače.

“Da bismo zadržali i planirali daljnji rast proizvodnje mlijeka u ovoj godini zbog poskupljenja mineralnih đubriva i drugih inputa poljoprivrednim proizvođačima potrebna je veća podrška kako bi proizvodna cijena mlijeka uz poticajne mjere svih nivoa vlasti, i uz eventualno povećanje otkupne cijene mlijeka garantovala održivost i daljnji razvoj ove proizvodnje”, kazao je Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

(akta.ba)

15. januar se obilježava na našim prostorima  kao Dan  vozača i mehaničara još od davne 1960. godine, kada je Josip Broz Tito postao počasni član Saveza vozača Jugoslavije.

Tradicija obilježavanja nije prestala ni danas, kada se širom Bosne i Hercegovine kolonama vozila podsjeća na ovaj Dan, pa tako i na prostoru naše općine Tešanj.
Vozačima, mehaničarima naše općine i širom Bosne i Hercegovine, u povodu 15. januara-Dana vozača i mehaničara, želim još puno pređenih kilometara, sigurnu cestu, puno zdravlja i  sreće, u poslovnom i porodičnom životu.

Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
Senad S. Subašić