Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona, u vremenskom periodu od 28.02.2022. godine do 09.03.2022. godine, izvršila je pojačan inspekcijski nadzor primjene Odluke Vlade FBiH o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namjernice i druge proizvode ( „Službene novine FBiH“, broj: 26/21 i 28/21).

Inspekcijski nadzori izvršeni su kod 38 pravnih i fizičkih lica koji obavljaju trgovinsku djelatnost, od kojih je kod 22 pravna i fizička lica utvrđen prekršaj i protiv kojih su izrečena 43 prekršajna naloga.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona u narednom periodu nastavit će pojačan inspekcijski nadzor nad primjenom Odluke Vlade FBiH o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namjernice i druge proizvode („Službene novine FBiH“, broj: 26/21 i 28/21), te se pozivaju pravna i fizička lica da usklade svoje poslovanje u skladu sa navedenom odlukom.

Press služba ZDK

Mnogo je ljudi koji vjeruju da će svijet uskoro završiti, bilo da se radi o nuklearnom ratu ili klimatskim promjenama, a oni koji planiraju da prežive znaju da priprema uključuje nabavku hrane koja može da traje, ne kvari se i obezbjeđuje važne hranljive sastojke. Brašno se definitivno ne nalazi na spisku.

Med

Med je jedna od rijetkih namirnica koja nema rok trajanja. Može da traje vječno, uglavnom zbog činjenice da se sastoji od šećera i ima veoma malo vlage, što otežava bakterijama ili mikroorganizmima da prežive u njemu. Može da se desi da med počne da se kristališe, ali u tom slučaju zagrijavanjem ga možete vratiti u prvobitno stanje, piše Nova.rs.

Riža

Bijela riža u posudi bez kisika trajaće između 25 i 30 godina, prema američkom Ministarstvu poljoprivrede i američkoj Upravi za hranu i lijekove. Naime, jedno istraživanje pokazalo je da riža spakovana u plastičnu kutiju ili staklenu teglu ni poslije tri decenije stajanja neće izgubiti aromu niti nutritivnu vrijednost.

Kikiriki puter

Puter od kikirikija može da se čuva minimum tri do pet godina, mada je na etiketi naznačeno manje. Visoka količina masti i vitamina E "sprječava oksidaciju i produžava rok trajanja", kaže Ričard Folks, viši naučnik na Institutu za istraživanje hrane s Univerziteta u Njujorku. Čak i ako istekne rok trajanja i kikiriki puter promijeni ukus, neće štetiti ako ga pojedete.

Žestica

Neotvorene flaše žestokog alkoholnog pića poput votke, viskija i ruma ostaće zauvijek pitke ako se pravilno čuvaju. Samo treba pripaziti da ne budu direktno izložene toploti ili sunčevoj svjetlosti. To se ne odnosi na pića koja imaju dodatne sastojke poput aroma i likere.

Grah

Suhe mahunarke (grah, grašak, leća) također imaju dug rok trajanja. Grah i leće mogu trajati neograničeno dugo ako stoje hermetički zatvoreni u staklenoj posudi, a konzervisani grah također može trajati godinama ako se čuva na hladnom i suvom mjestu.

Energetske pločice

Prema vodiču PBS Food "vodiču za preživljavanje zombi apokalipse", energetske pločice su obavezne na listi, jer "u osnovi traju zauvijek" i dobro dođu kao "gorivo" u hitnim slučajevima.

Slatkiši

Jedenje slatkiša koji je dugo stajao možda neće biti veliko uživanje, ali vjerovatno se nećete razboljeti od toga. Tvrde bombone, crna čokolada, žele bombone i karamele mogu trajati oko godinu dana, ali na primjer mliječnu i bijelu čokoladu treba bacati nakon šest do devet mjeseci.

Kocke supe

Kocke supe, posebno ako su vegetarijanske, mogu trajati i do godinu dana nakon isteka roka. Sve dok vlaga nije ušla u pakete. Možda će biti manje ukusne, ali neće biti štetne.

Konzervirana hrana

Konzervirano voće, povrće, pa čak i meso će trajati od jedne do pet godina. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, "konzervirana hrana sa visokim sadržajem kiseline (npr. paradajz i voće) će zadržati svoj najbolji kvalitet 12 do 18 mjeseci, dok će konzervirana hrana sa niskim sadržajem kiseline (npr. meso i povrće) zadržati dvije do pet godina".

Mlijeko u prahu

Obično mlijeko u prahu zvanično ima rok od 18 mjeseci, ali Spruce Eats piše da je upotrebljivo od dvije do deset godina posle tog roka, te da neke prodavnice za preživljavanje prodaju nemasno mlijeko u prahu s rokom trajanja od 25+ godina. Ministarstvo poljoprivrede SAD navodi da je mlijeko u prahu stabilna namirnica i može da traje neograničeno.

Instant kafa

Zavisnici od kofeina ne treba da brinu, instant kafa može vječno da traje, posebno ako se drži upakovana u zamrzivaču. na polici može da stoji između dvije i 20 godina, navodi Eat by Date.

Krekeri

Brašno će trajati samo godinu dana, ali brašno, so i voda se mogu kombinovati da bi se napravili krekeri za koje Survival Life tvrdi da mogu da stoje i nekoliko godina. Tvrde krekere treba potopiti u vodu ili ih pržiti na puteru da bi postali jestivi.

So, šećer, sirće

A kad smo kod ukusa, dobro je znati i da so, bila morska ili kamena, ne može da se pokvari i zauvijek ostaje svježa i upotrebljiva. Šećer je takođe jedna od namirnica koja se ne kvari, mada vremenom može da se previše stvrdne. Na kraju, ni sirće nema rok trajanja, od propadanja ga štiti kiselina.

Ako bi se neko od bh. državljana pridružio ili na drugi način učestvovao u krvavim sukobima na području Ukrajine, izložio bi se riziku da za to ide na robiju, jer to predviđa naše zakonodavstvo.

Dužina zatvora zavisi od toga na koji način se neko o zakon ogriješio, a doseže i do 10 godina, koliko je predviđeno za one koji druge vrbuju da idu do rat, a najmanje tri godine je kazna za one koji se sukobu pridruže.

U Krivičnom zakonu BiH, naime, navodi se, ko se na bilo koji način pridruži vojnoj snazi organizovanoj, obučenoj, opremljenoj ili mobilizovanoj protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama (OS) BiH, da će biti kažnjen kaznom zatvora najmanje tri godine. I to nije sve.

“Ko organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH, biće kažnjen kaznom zatvora u trajanju od najmanje osam godina”, navedeno je u Krivičnom zakonu BiH.

Osim toga, kako se navodi, ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, ide u zatvor najmanje tri godine.

Međutim, ko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara sa drugima ili vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uslovi za direktno počinjenje ovog krivičnog djela, zaprijećena mu je robija do deset godina.

Iskusni advokat Senad Dupovac, koji je zastupao optužene za ova krivična djela, ističe da su odredbe ovog zakona primjenjive i za dešavanja u Ukrajini.

“Član 162. Krivičnog zakona BiH, koji predviđa kaznu do deset godine, primjenjiv je za dešavanja u Ukrajini, ali nije i član koji se odnosi na terorizam, kao što je to bio slučaj sa nekim optuženima koje sam ja zastupao”, rekao je Dupovac za “Nezavisne novine”.

Slično ističe i advokat Adil Lozo, koji je zastupao Huseina Bilala Bosnića, nekadašnjeg vehabijskog lidera koji je, podsjetimo, “odležao” sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja i vrbovanja na terorističke aktivnosti i organizovanje terorističke grupe.

“Te zakonske odredbe su primjenjive za sve građane BiH i nije isključeno bilo koje ratište. Sve što je van teritorije BiH je zabranjeno. Tu imate sad niz radnji, ne samo odlazak na strana ratišta, već, recimo pripremanje građana BiH za odlaske na strana ratišta, pomaganje i tako dalje. Imali ste slučajeva gdje su osuđivane osobe koje su na neki način doprinijele da neko ode na strano ratište. Dakle, mogu da budu odgovorni ne samo oni koji odu već i oni koji pripremaju drugog da ode na strano ratište”, pojasnio je Lozo za “Nezavisne novine”.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, pojašnjava da su intencije zakonodavca bile da društveno opasnim definišu odlazak bilo kojeg građanina BiH na bilo koje strano ratište ili pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

“Kažnjiv je svaki odlazak svakog građanina BiH na bilo koje strano ratište, bilo gdje u svijetu, bez obzira na to da li se radi o Ukrajini, bliskoistočnim zemljama ili nekom drugom području”, pojasnio je Kržalić.

Sinoć je u hotelu “Dubrovnik” u Zenici održana redovna sjednica Skupštine NSZDK. Ova sjednica iz jednog razloga za sve klubove bila je i historijska.

Na sjednici je od 27 pozvanih delegata prisustvovalo 23, a na dnevnom redu bile su četiri tačke. Osim izbora radnih tijela Skupštine, tu je bio i Zapisnik s prošle sjednice, te izvještaj o radu NSZDK, odnosno prihodi i rashodi u 2021. godini. Posljednja tačka bila je u vezi plana za 2022. godinu, odnosno prihoda i rashoda. Treba istaći i da su na sjednici prisustvovali i predstavnici Nogometnog saveza FBiH, Eldin Baković i Mirsad Drljević.

Ono što je sve obradovalo, a što je za govornicom potvrdio predsjednik NSZDK Muris Jabandžić savez je predanim radom obezbjedio prvi puta u historiji NSZDK, ali i u BiH da klubovi nemaju nikakve troškove kada je u pitanju kotizacija prema NSZDK.

Putem sponzora u vidu Vlade ZDK, te firmi”Madi”, Sliško, Adriatic Osiguranje i BH Telecom Zenica obezbjedio je pomoć klubovima u razvoju omladinskog nogometa.

Svi klubovi sa ZDK, negdje ukupno oko 2000 nogometaša u mlađim selekcijama neće plaćati članarine prema NSZDK, dalje, ženski i malonogometni klubovi neće plaćati godišnju članarinu za klub, niti članarinu za registraciju igrača. Te na kraju, kantonalni ligaši u seniorskoj konkurenciji odnosno u Kantonalnoj ligi ZDK neće plaćati godišnju članarinu za klub, a ni članarinu za registraciju seniora.

Ovaj potez NSZDK svakako je za svaku pohvalu i poziv i za ostale kantone/županije da pokušaju uraditi sličan potez, odnosno klubovima u ovim teškim vremenima olakšati egzistiranje, te ih podržati za što i im je i svrha postojanja.

Ovo će kako su kazali na današnjoj sjednici važiti za 2022. godinu, ali vjerovatno će se uz pomoć i drugih sponzora nastaviti i naredne godine, tako da će klubovima u ZDK biti skinuta velika omča oko vrata, te će im olakšati egzistiranje i dalje djelovanje.

Svakako da treba pohvaliti rad nove garniture u NSZDK, na čelu sa predsjednikom Murisom Jabandžićem, potpredsjednikom Stipom Sliškovićem, generalnim sekretarom Safijom Mahmić, tehničkim sekretarom Almom Kovačević, izvršnim odborom NSZDK, ali i ostalima koji su u posljednjih godinu dana podigli rad ovog saveza na znatno veću razinu, nego što je bio to unazad godinama.

(sportsport.ba)

Federalna uprava za inspekcijske poslove će morati objaviti imena pumpi, trgovačkih lanaca i kompanija koje su kršile odluku Vlade FBiH o visini marži i time nezakonito ostvarivali ekstra profit, saznaje Akta.ba.

Nakon što smo poslali upit da nam se dostavi spisak pravnih subjekata kojima su pisani prekršaji, iz Federalne uprave nam je potvrđeno je u toku priprema spiska.

"Predstavnički dom PFBiH je utvrdio zaključak da spisak mora biti javan i toku je njegova priprema koji će im biti dostavljen i objavljen na sajtu", kazali su nam.

Naime, jučer je na prijedlog SDP BiH jednoglasno usvojen zaključak Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kojim se obavezuje Federalna uprava za inspekcijske poslove da javno objavljuje imena privrednih subjekata koji se ne pridržavaju odluka vlade o propisanim maržama za osnovne životne namirnice i naftne derivate.

Također javno će se objavljivati i visina propisanih novčanih kazni i drugih sankcija.

"Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH zadužuje Federalnu upravu za inspekcijske poslove da sedmično saopštava javnosti informacije o inspekcijskim nadzorima koji će sadržavati podatke o imenima privrednih subjekata koji su kršili odluke Vlade FBiH u vezi sa propisanim maržama za životne namirnice i naftne derivate, kao i o visini izrečenih kazni prema Zakonu o kontroli cijena u FBiH. To se odnosi i na inspekcijske nadzore od 15.02.2022. do 09.03.2022. godine", navodi se u saopćenju SDP-a BiH.

Podsjetimo, federalni inspektori vrše pojačane inspekcijske nadzore nad formiranjem cijena i marži na benzinskim stanicama u FBiH, s ciljem sprečavanja nezakonitog poskupljenja goriva.

Izvršena su 24 ciljana i 72 kontrolna inspekcijska nadzora, a 13 subjekata nadzora je zatečeno u prekršaju, što podrazumijeva izdavanje 29 prekršajnih naloga.

Također, kod jednog subjekta nadzora je zatečeno 13.000 litara goriva tržišne vrijednosti 42.990 KM bez prateće dokumentacije, zbog čega je subjektu nadzora izrečena zabrana prometovanja, a predmet prekršaja oduzet. Korektivnim djelovanjem federalnih tržišnih inspektora, 10 subjekata nadzora je odmah izvršilo korekciju cijena, čime je spriječeno njihovo povećanje.

Prije toga su federalni inspektori su utvrdili i nepravilnosti u formiranju cijena i marži u FBiH. Kontrolisali su 13 privrednih subjekata, uglavnom velikih trgovinskih lanaca. Nepravilnosti pri formiranju cijena utvrđene su kod tri subjekta nadzora, te će za prekšaje pravnom licu i odgovornom licu u pravnom licu biti izdato šest prekršajnih naloga.

(akta.ba)

Komandant EUFOR-a generalmajor Anton Wessely jučer je posjetio tursku LOT kuću u Zavidovićima, te poljsku LOT kuću u Doboja.

Tu priliku je iskoristio da se informiše o aktivnostima i trenutnoj sigurnosnoj situaciji u područjima njihovog djelovanja.

General Wessely je iskoristio priliku tokom ove posjete da istakne značaj veza EUFOR-a s lokalnom zajednicom.

Nakon nedavnog enormnog povećanja cijena sirovina, repromaterijala i transporta kao i električne energije proizvođači u sektoru živinarske/peradarske proizvodnje su se susreli sa novim nerješivim problemom svakodnevnog povećanja cijena nafte i naftinih derivata.

"Najveći udar na naš sektor je izazvalo enormno povećanje cijena kukuruza i soje koji učestvuju u troškovima proizvodnje 80%. Ovakvi udari na proizvodnju u kratkom vremenskom periodu su uzrokovali da su živinari/peradari već značajno smanjili proizvodnju, a sada su prisiljeni razmišljati o obustavi proizvodnje", kazao je predsjedavajući Udruženja peradara-živinara u BiH, Predrag Miličić.

Na osnovu navedenoga, a sagledavajući stanje u BiH gdje ne postoje zalihe energenata i repromaterijala, jedna od mogućih mjera koja je na raspolaganju vlastima u BiH i koja bi mogla spriječiti obustavu proizvodnje bi bila privremeno suspendovanje Akciza na gorivo u BiH.

"Zato tražimo od Doma naroda parlamentarne skupštine BiH da potvrdi Zakon usvojen od Parlamentarne skupštine BiH od 09.03.2022.godine i privremeno suspenduje akcize na gorivo. Živinari/peradari BiH apeluju na vlasti u BiH i entiteta da hitno i drugim mjerama pomognu našu proizvodnju, kao i sve ostale proizvođače u sektoru poljoprivredne proizvodnje koji su u sličnoj situaciji.

Činjenica je da jedino cijene pilećeg mesa nisu u zadnje vrijeme povećane te da su znatno ispod cijena u odnosu na druge kategorije mesa. Sve klaonice peradi u BiH i proizvođači konzumnih jaja i stočne hrane u ovom važnom sektoru proizvodnje za stanovništvo i državu se veoma odgovorno ponašaju prema svojim kupcima, čiji su interesi uvijek u prvom planu u ovim teškim vremenima za proizvodnju. Ukoliko vlasti ne prepoznaju probleme sektora prijeti da građani u BiH u narednom periodu ostanu gladni, a veći broj radnika bez posla.

Očekujemo hitnu reakciju nadležnih organa vlasti u skladu sa našim zahtjevom", poručili su.

(akta.ba)

Protest članova Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine održan je danas ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH.

Ovi zaposlenici, nezadovoljni primanjima i nepostojanjem kolektivnog ugovora s poslodavcem, ističu da su njihove plaće loše i za 25 posto do 35 posto manje nego kod kolega koje iste poslove obavljaju u institucijama nižih nivoa vlasti.

Predsjednik Sindikata Salih Karčić, u izjavi novinarima podsjeća da je današnji protest četvrti od aprila prošle godine i da će biti održani i novi.

Kao primjer lošeg statusa zaposlenika u bh. institucijama, navodi da osnovica za obraćun njihovih plaća od 475,69 KM nije mijenjana 12 godina. Sav kvalitetan kadar odlazi, neki, primjerice, u Bingo jer tamo imaju bolja primanja, naveo je Karčić.

Radnica koja čisti kabinet prima plaću od 475,69 KM, dok ministar ima deset njenih plaća, ističe on također.

Članovi Sindikata izrazili su nezadovoljstvo i zbog toga što još nije usvojen ovogodišnji državni budžet. Na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, osnovica za obračun njihovih plaća za ovogodišnji prvi kvartal ostala je ista kao i 2020. godine.

Na koncu, Karčić navodi da je protest organiziran zbog ugrožavanje prava na život jer ovim uposlenicima je ugrožena egzistencija.

– Dugogodišnja politika vladajućih stranaka (DF, SDA, HDZ i SNSD) i urušavanje državnih institucija dovelo je zaposlene u situaciju da sa svojim primanjima već duže nisu u mogućnosti prehraniti porodice. Imaju pravo na rad, zaposleni su, ali od plate ne mogu da prežive – rekao je predsjednik Sindikata.

On tvrdi da je na sceni realizacija dugogodišnjeg projekta urušavanja državnih institucija i da su se zaposlenici obraćali ambasadama zapadnih zemalja i drugim međunarodnim predstavnicima tražeći da spriječe taj proces, ali ni do danas nije bilo nikakvog odgovora.

– Mi smo jedina država u Evropi koja nema potpisan kolektivnih ugovor sa zaposlenima u državnim institucijama – ističe Karčić i dodaje da zaposlenici zbog toga rade u pravnoj nesigurnosti i strahu.

Kolektivni ugovor tri reprezentativna sindikata je dostavljen Vijeću ministara BiH na potpis u decembru 2019. godine, ali ni s te adrese nije bilo odgovora ni do danas, naveo je taj sindikalac.

(fokus.ba)

Vlada Federacije BiH je, utvrdila svojih 12 amandmana na Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, koji postaju sastavni dio ovog zakona.

S ciljem poboljšanja predloženih zakonskih rješenja, Vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila ove amandmane.

Precizirano je i da je osnovica za utvrđivanje visine naknada iz ovog zakona najniža plata u FBiH utvrđena u skladu sa odredbama Zakona o radu. Ovo je preloženo imajući u vidu da izračun prosječne neto plate u FBiH ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini ne uzima u obzir pojedine ključne ekonomske parametre. S ovim je usklađen i amandman po kojem ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plate. Prema procjenama, ovim zakonom dječiji doplatak će biti osiguran za oko 80.000 djece u FBiH, a godišnje će se u budžetu FBiH osiguravati oko 100 miliona KM.

Utvrđen je i amandman da visina dječjeg dodatka iznosi 19 posto najniže plate u FBiH utvrđene u skladu s odredbama Zakona o radu. Na ovaj način je utvrđen i znatno viši dječji dodatak koji, umjesto dosadašnjih 59,76 KM, raste na 103,17 KM, što je 19 posto najniže plate.

Jednim od amandmana je precizirana definicija zajedničkog domaćinstva. Cilj je pospješivanje postupka dokazivanja i suzbijanja potencijalnih zloupotreba, jer se dokazivanje oslanja gotovo isključivo na kućne liste koje, u formi izjave, sačinjavaju sami podnosiłelja zahtjeva, te ih ovjeravaju u općinskim organima uprave bez ikakve druge provjere i potvrde podataka.

Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji može ostvariti korisnik ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nałazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba. Na ovaj način se ukida prihodovni census pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć nezaposlenim porodiljama, čime se znatno povećava obuhvat korisnika ovoga prava s prijašnjih 2.100 na više od 9.000. Tako se u jednak pravni položaj dovode sve nezaposlene porodilje, bez obzira na njihov ekonomski status što predstavlja određeni vid pronatalitetne politike. Ova pomoć iznosi 55 posto najniže plate u FBiH, što trenutno iznosi 298,65 KM.

Nova je i odredba koja obezbjeđuje dosljedno i sveobuhvatno praćenje cjelokupnog stanja u socijalnoj i dječjoj zaštiti, čime je omogućeno stručno sagledavanje učinaka koje zakonima utvrđena prava i mjere imaju u pogledu poboljšanja socio-ekonomskog statusa korisnika, odnosno njihove adekvatnosti u zadovoljavanju socijalnih potreba pojedinaca i grupa, te sposobnosti sistema da odgovori na evidentirane potrebe.

Uvažavajući činjenicu da usvajanje ovoga zakona kao federalnog propisa podrazumijeva potrebu usklađivanja kantonalnih propisa s njegovim odredbama s ciljem osiguranja provedbe jedinstvene politike na području čitave FBiH, kao i da usklađivanja ne zahtijevaju korjenite zahvate u postojeće kantonalne zakone, ocijenjeno je da je rok od tri, umjesto ranije predloženih 12 mjeseci, sasvim dovoljan za njihovo realizovanje.

Utvrđen je i amandman po kojem će federalni ministar rada i socjalne politike u roku od tri mjeseca od stupanja Zakona na snagu donijeti provedbeni akt kojim će propisati obrazac za podnošenje zahtjeva i potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje prava na dječji dodatak. Ovim će biti obezbijeđeno jednoobrazno postupanje na području čitave FBiH pri utvrđivanju ispunjenosti uslova za ostvarivanje prava na dječji dodatak.

Danom početka primjene ovoga zakona, prestaje primjena odredbi iz čl. 87-96. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom i člana 53. Zakona o hraniteljstvu u FBiH, također je utvrđeno jednim od amandmana.

Treba napomenuti da je u Prijedlogu budžeta FBiH za 2022. godinu za provođenje ovog zakona u dijelu koji se odnosi na dječiji doplatak planirano 50 miliona KM, a ostvarivanje ovih prava trebalo bi početi od 1.7. ove godine.

(fokus.ba)

Ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona dr. Adnan Jupić i predsjednik Samostalnog strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije ZDK dr. Elvis Cikotić potpisali su danas Kolektivni ugovor za doktore medicine i stomatologije ovog kantona, koji će biti na snazi narednih 20 mjeseci.

Ministar Jupić je istakao kako je zadovoljan načinom i vođenjem pregovora sa sindikatom s kojim je potpisao drugi kolektivni ugovor te da će povećanjem plaće, koje će se tokom ove godine realizirati u dva koraka - od 1. aprila satnica biti uvećana sa 2,60 na 2,70 KM, a od 1. oktobra ove godine 2,90 KM, odnosno ukupno 11,5 posto.

Naglasio je da su s povećanjem od prije dvije godine, plaće doktora medicine i stomatologije uvećane za oko 25 posto, a unazad pet godina za "više od 70 posto".

-Ovo je maksimalno što se ovog momenta moglo učiniti u smislu povećanja plaća uposlenika u zdravstvu Sindikata doktora medicine i stomatologije ZDK, a da se dodatno ne slabi zdravstvena zaštita. Ja znam da ovo nije veliko povećanje, ali je maksimalno što se ovog momenta moglo ostvariti - istakao je ministar Jupić.

Cikotić je napomenuo kako je prethodni ugovor potpisan "tačno na današnji dan prije dvije godine", a novim su ugovorom predviđena dva povećanja plaća tokom ove godine.

- Povećanje plaće ove će godine biti negdje oko 250 KM. Trenutno je prosječna plaća doktora medicine i stomatologije 1.750 KM, a specijalista 2.300 KM. Kada bi se pravila uporedna analiza plaća zaposlenih u javnom sektoru Federacije Bosne i Hercegovine, vidjeli bi da postoje značajne razlike. Ima javnih djelatnika koji su značajno bolje plaćeni od nas, ali ima i onih koji su manje plaćeni. Ovo je neka sredina - istakao je Cikotić.

S obzirom na posao koji obavljaju, dodao je, smatra kako plaće nisu velike, ali je zadovoljan da su u zadnjih "nekoliko godina stavarno uspjeli napraviti napredak, nakon dugog perioda, od 10 godina, u kojem plaće uopće nisu mijenjane”.

Premijer ZDK-a Mirnes Bašić zahvalio se socijalnim partnerima s kojima ima "visok stepen kolektivnog pregovaranja", napomenuvši da je u mandatu ove vlade potpisano više kolektivnih ugovora - 2020. godine za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, 2021. za državne službenike i namještenike pravosuđa i javne uprave, a ove godine i za policijske službenike MUP-a ZDK. Najavio je da predstoji kolektivno pregovaranje sa osnovnim, srednjim i visokim obrazovanjem te da očekuje dobar i kvalitetan socijalni dijalog.

Premijer Bašić je rekao da je ponosan na pregovaračke timove Vlade koji pregovaraju sa sindikatima te da su svi dosadašnji pregovori išli u tom pravcu da se podigne standard zaposlenika u svim oblastima.

- Potpisivanjem ovog kolektivnog ugovora na jedan način iskazujemo zahvalnost svim našim zdravstvenim radnicima koji se treću godinu bore sa pandemijom. Nastavit ćemo raditi na tome da dodatno poboljšamo standard naših zdravstvenih radnika, a isto tako da ulažemo prvenstveno u Kantonalnu bolnicu Zenica te pomognemo Opću bolnicu Tešanj i domove zdravlja, kako bi zanovili opremu i sve ono što je potrebno za normalno funkcionisanje a kako bi građani imali još kvalitetniju zdravstvenu zaštitu - rekao je premijer Bašić.

Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK Omer Škaljo napomenuo je kako su u budžetu te ustanove finansijskim planom predviđena sredstva za potpis ugovora za Sindikatom doktora medicine i stomatologije te Sindikatom zaposlenih u zdravstvu ZDK, kojih je ukupno u javnom sektoru oko 3.900.

-Planirana su dodatna sredstva za ovu namjenu u visini od 5,5 miliona KM. Nadam se da će u narednih 10-15 dana biti potpisan kolektivni ugovor i s drugim sindikatom te da se može ići u njihovu realizaciju. Ostale su još samo tehničke stvari, koje treba da provedemo, kao i sa ovim sindikatom - kazao je Škaljo.

Uporedo s povećanjem plaća zdravstvenim radnicima, Škaljo je napomenuo kako su osigurali dodatnih million KM za proširenje Esencijale liste lijekova ZDK, koja će uglavnom biti utrošena za uvećanje prava penzionera i udruženja ortopedskih bolesnika. Ukupno je za Esencijalnu listu lijekova u budžetu ZZOZDK planirano oko 35 miliona KM.

Press služba ZDK