Požar u Konjicu je pod kontrolom, stanje je puno bolje i mirnije nego jučer, a helikopteri Oružanih snaga BiH danas nisu nikako intervenirali, kazao je u razgovoru za Fenu pomoćnik gradonačelnika za civilnu zaštitu i vatrogastvo Konjica Husein Hodžić.

Požar je aktivan na lokaciji Boračko jezero – Tranjina.

Zapovjednik čitlučkih vatrogasaca Silvio Ostojić potvrdio je Feni kako su svi požari na području općine Čitluk pogašeni.

– Trenutno nema novih žarišta, ali ekipe su na terenu i neprestano obilaze ovo područje gdje su se požari pojavljivali, a riječ je o Blizancima, Krućevićima i Šurmancima – kazao je Ostojić.

Požar koji je u ponedjeljak, 18. srpnja, bio aktivan od 19.35 do 23.15 sati na Podveležju (Gostina šuma) gdje je gorjelo nisko raslinje, ponovno se aktivirao jutros od 6.20 sati, vatrogasci su na terenu.

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Andrije Bjelošević, rođenog 1954. godine u Derventi.

Optuženi se tereti da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, u svojstvu načelnika CSB Doboj, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata, čije odredbe štite žene protiv svakog napada na njihovu čast i dostojanstvo, a naročito od silovanja i seksualnog zlostavljanja.

On je optužen da je tokom 1992. i 1993. godine u više navrata, naoružan dolazio u ugostiteljski objekat na području Dervente, gdje se nalazilo više zatočenih žena na prinudnom radu, te je u najmanje četiri navrata, pod prijetnjom sile i prinude, počinio silovanje i seksualno zlostavljanje žene bošnjačke nacionalnosti, što je kod navedene žrtve prouzročilo teške tjelesne i duševne ozlijede i posljedice, koje su prouzročile trajna oštećenja zdravlja oštećene.

Optuženi se tereti da je počinio kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Navode optužnice tužiteljstvo će dokazivati izvođenjem 10 svjedoka i stručnih vještaka, od kojih četiri svjedoka pod mjerama zaštite, kako bi se zaštitio dignitet i dostojanstvo oštećenih u ovom predmetu, te prilaganjem oko 30 dokaznih materijala.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH, koji ju je potvrdio – saopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

(fokus.ba)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona na posljednjoj sjednici, na prijedlog Ministarstva finansija, dala je saglasnost za nastavak realizacije rješenja o izvršenju na teret Budžeta Zeničko-dobojskog kantona, odnosno nastavak isplate sudskih rješenja po osnovu kolektivnih ugovora koja datiraju iz 2007. godine.

Ministar finansija Josip Lovrić navodi da je za ovu namjenu u 2022. godini opredijeljeno 12,3 miliona KM te da je Ministarstvo finansija u petak, 15. jula uputilo dopis prema ASA banci da pristupi isplati rješenja, a u skladu s Akcionim planom na koji je saglasnost 2020. godine dao Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

-U mandatu ov Vlade, uključujući i posljednju odluku, isplatili smo ukupno 46 miliona KM po osnovu izvršnih sudskih presuda, a zbog kolektivnih ugovora koji su bili u to vrijeme na snazi, a nisu implementirani u 100-postotnom iznosu - rekao je ministar Lovrić.

Podsjeća da je Akcionim planom predviđeno da Vlada ZDK-a naredne 22 godine izmiri obaveze po osnovu izvršnih sudskih presuda, koje su u trenutku donošenja plana iznosile 300 miliona KM, od čega su glavnica i troškovi 150 miliona KM, a isto toliko su iznosile zatezne kamate.

Prve tužbe protiv Vlade ZDK, zaposleni koji primaju plaću iz budžeta - prosvjetari, policija te zaposleni u pravosuđu i javnoj upravi, podnijeli su 2004. godine.

Lovrić naglašava da je donošenje Akcionog plana jedan od najvećih uspjeha aktuelne Vlade ZDK-a, koja uspješno izmiruje preuzete obaveze, jer je na ovaj način kantonalni Budžet spašen od kolapsa.

Press služba ZDK

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je vremensku prognozu za naredne dvije sedmice. Kako se vidi, za vikend nam stižu temperature do 42 stepena.

Na prostoru Bosne i Hercegovine, prema trenutno raspoloživim sinoptičkim kartama, do kraja mjeseca preovladavat će sunčano i suho vrijeme uz veoma malu oblačnost i visoke temperature zraka.

Temperature će ove sedmice biti u porastu. Od sredine sedmice uz novi toplotni val ove godine, dani bi mogli biti teže podnošljivi.

Vrhunac toplinskog vala očekuje se za dane vikenda. Izraženije vrijednosti temperatura prognoziraju se na jugu Hercegovine, a u centralnim područjima Bosne uz nešto niže dnevne temperature izvjesna je do petka svježina u jutarnjim satima.

Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od 15 do 22 celzija u Bosni, na jugu zemlje do 26. Najviše dnevne temperature između 32 i 39, na jugu zemlje do 42 stepena.

Visoke temperature i visok indeks UV zračenja može štetno djelovati na zdravlje stanovništva. Također, visoke temperature, suh zrak i mala vlažnost pogodavat će nastanku požara.

Preporuka za javnost je da se redovno prate obavještenja i upozorenja (Meteoalarm) Federalnog hidrometeorološkog zavoda i drugih nadležnih institucija i da se pridržava datih uputa.

Zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora, rudari oba jamska pogona Zavisnog društva Rudnik mrkog uglja Zenica jutros su stupili u generalni štrajk – potvrdio je Feni Elvedin Avdić, predsj sindikata Rudnika.

-Sindikat je najavio generalni štrajk, a razlozi za stupanje u štrajk su neisplaćena plaća i naknada za topli obrok za juni, kao i dvije odbijene rate kredita sa platnih listi, ali koje rudnik nije uplatio bankama – ističe Avdić.

U toku su sastanci u Upravi preduzeća, koja je u petak dobila novog direktora, a to je Mensur Hukić kojega je imenovala Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Direktor Hukić je zvanično na dužnost stupio jutros.

Do zaustavljanja isplata došlo je, ponovno, zbog blokade računa koju je aktivirala Gradska uprava Zenica.

Pogoršanje epidemiološke situacije u Zeničko-dobojskom kantonu dovelo je i do povećanja broja hospitaliziranih pacijenata zbog infekcije Covida-19, kojih je na današnji dan u dvije bolnice u tom kantonu ukupno 17.

Nakon više od mjesec dana, ovo je prvi put da je broj hospitaliziranih u tom kantonu postao dvocifren. Kantonalna bolnica Zenica, koja je prije 14 dana imala samo jednog, a u prošli ponedjeljak tek četiri, danas na liječenju ima već 13 takvih pacijenata.

"Evidentno je da je došlo do povećanja broja zaraženih, a samim tim i broja hospitaliziranih. Mi smo jučer imali i 14 pacijenata, a danas ih je 13. Svi su oni na odjelu te niko od njih nije u teškom stanju, ali im je potrebna hospitalizacija", ističe direktor KBZ-a Rasim Skomorac.

On napominje kako su u izvještaju od 13. jula imali i jednog koji je preminuo, a bio zaražen koronavirusom, što je bio prvi smrtni slučaj u toj bolnici poslije 8. juna.

Opća bolnica Tešanj, koja još u prošli ponedjeljak te skoro mjesec i po dana nije imala nijednog takvog pacijenata, danas ih na svom odjelu za Covid-19 na liječenju ima četvero.

"Prve smo pacijente ponovo počeli primati u četvrtak i od tada je broj porastao na četiri. Od ta četiri, tri su dokazano pozitivna te jedan visoko suspektan pa ćemo njemu danas uraditi PCR test. Rekao bih da nisu teški, odnosno da su srednje teški pacijenti.

Svima njima je uključen kisik, ali nisu slučajevi za respiratora", ističe direktor OBT-a Omer Bedak.

Napominje kako je očigledno došlo do pogoršanja stanja, jer, dodaje, danima u dnevnim izvještajima koje su dobijali nije bilo ni pozitivno testiranih.

"Sada su, recimo tako, od 10 testiranih, njih četvoro pozitivni. Ovo su svakako znakovi da je virus tu, da nije nestao te da će jesen biti teža. Sve zavisi od nas i preventivnih mjera koje ćemo svi zajedno poduzimati", upozorava Bedak.

(klix.ba)

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Federaciji BiH u maju iznosila je 1.110 KM i nominalno je viša za 2,8 odsto, a realno za 2,1 odsto u odnosu na april.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata za maj nominalno je viša za 13 odsto, dok je realno niža za 1,8 odsto, saopšteno je iz Federalnog zavoda za statistiku.

U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji prosječna isplaćena neto plata u maju iznosila je 1.856 KM, u finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.777 KM, a u informacijama i komunikacijama 1.624 KM.

U FBiH u maju prosječna isplaćena neto plata u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane iznosila je 674 KM, u građevinarstvu 804 KM, a u umjetnosti, zabavi i rekreaciji 846 KM.

U maju, u odnosu na april, najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno u vađenju ruda i kamena, i to za 9,5 odsto, te prevozu i skladištenju za 7,1 odsto.

Najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u poslovanju nekretninama za 2,1 odsto, te poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 0,4 odsto.

Nekoliko stotina dodatnih ljudi evakuisano je danas iz svojih domova zbog požara u prirodi u Francuskoj, Španiji i Portugaliji, a zvaničnici u Evropi objavili su zdravstvena upozorenja zbog toplotnog talasa u narednim danima.

Više od 1.000 vatrogasaca, uz podršku od specijalnih aviona, bore se već tri dana sa požarima na jugozapadu Francuske po veoma toplom vremenu i uz jak vjetar.

Temperatura je blago opala u Portugaliji, ali se očekuje da će mjestimično preći 40 stepeni Celzijusovih. U pet okruga na snazi je crvena uzbuna zbog ekstremnog vremena, a više od 1.000 vatrogasaca gasi 13 žarišta, saopštile su vlasti.

U Španiji, Ministarstvo za okolinu objavilo je da pomaže u gašenju 17 požara u prirodi širom zemlje.

Zvaničnici su zabrinuti zbog efekata po zdravlje ljudi i zdrastvene sisteme koji su već opterećeni pandemijom covid 19. Vanredno stanje proglašeno je u Velikoj Britaniji.

Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je danas da će toplotni talas “zarobiti” polutante u atmosferi i degradirati kvalitet vazduha, naročito u gradovima i naseljima.

Portugalija je od 7. do 13. jula registrovala 238 prekomjernih smrtnih slučajeva zbog toplotnog talasa, saopštile su zdravstvene vlasti.

Udruženje poljoprivrednika Federacija Bosne i Hercegovine obratilo se Vijeću ministara BiH sa zahtjevom da se rješi dio problema s kojima se ovi proizvođači susreću.

Poljoprivrednici upozoravaju da je “krajnje vrijeme da ministri na čelu s premijerom u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine počnu raditi posao za koji su postavljeni, a i dobro plaćeni. Ističu da je vrijeme da upotrijebe mehanizme kojima raspolažu, a s kojima se štiti domaća proizvodnja i domaći proizvođač.

Kako su naglasili, upozorenje se posebno odnosi na ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Poljoprivrednici zahtijevaju da se hitno privremeno zabrani izvoz domaće pšenice, da se hitno privremeno zabrani uvoz lubenice i ostalih poljoprivrednih kultura kojih trenutno ima dovoljno kod domaćih porizvođača, te da se hitno riješi na granicama nepotrebno zadržavanje kamiona koji prevoze krastavac “kornišon” prema zemljama Evropske unije. Ističu da zadržavanjem dolazi do propadanja robe koju kupci vraćaju.

Upozorili su da je situacija alarmantna, navodi se u saopćenju Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Bosna i Hercegovina (BiH) i Sjeverna Makedonija su u studenom prošle godine imale inflaciju od tri-četiri posto, a sada imaju 12-13 posto, "što znači da zamrzavanje cijena daje rezultate", kazao je ekonomist za balkanske zemlje u Bečkom Institutu za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.

"Pitanje je, međutim, do kada se cijene mogu držati zamrznute i što nakon toga. Vrlo je važno da se odmrzavanje provede postupno, kako ne bi došlo do naglih skokova cijena. To je iskustvo iz drugih zemalja koje su kroz povijest imale zamrznute cijene, kao Amerika i Britanija 1970-ih", rekao je Jovanović.

Po njegovim riječima, Srbija će imati inflaciju od 14 posto, a gospodarski rast će biti nula, ako se rat u Ukrajini ne završi uskoro, već produži do kraja godine.

On je u intervjuu za Betu rekao da Institut ima dva scenarija za Srbiju ako se rat uskoro završi gospodarski rast će biti 3,6 posto, a inflacija 10 posto, a pesimistički scenarijo je ako rat u Ukrajini potraje do kraja godine ili se produži i iduće.

"U pesimističkom scenariju projektirali smo da će inflacija u Srbiji ove godine biti 14 posto za cijelu godinu, dok će ekonomski rast biti nula, odnosno neće ga biti, što je ekonomska stagnacija u kombinaciji s dvocifrenom inflacijom", rekao je Jovanović te dodao da je najslabija karika u ekonomskoj politici Srbije to što "Vlada Srbije lako upada u nepovoljne pozicije".

Kako je rekao "tijekom pandemije, pa i ove godine, u ovoj krizi uzrokovanoj ratom, vlada poduzima relativno dobre antikrizne mjere i zbog toga Srbija ima najbolje ekonomske rezultate u regiji i među najboljim u Europi, međutim, ne radi skoro ništa kako adresirala duboke probleme u ekonomiji i društvu".

"Energetska ovisnost od Rusije je prevelika i nema ni pokušaja da se ona smanji. Institucije su spore i nefunkcionalne, korupcija je velika, vladavina prava je problem i nismo vidjeli skoro nikakve reforme po ovim pitanjima. Stopa siromaštva je među najvišim u Europi, skoro svaki četvrti čovjek u državi je siromašan, klasne razlike su također ogromne, a o tome se uopće i ne priča", drži Jovanović.

On je naglasio da će Srbija imati kratkoročnu korist ako ne uvede sankcije Rusiji, a ako bi ih uvela ne bi ostala bez plina, "kao što nije ostala ni Austrija".

"Srbija bi samo plaćala puno skuplji plin. To bi vjerojatno povećalo inflaciju, jer bi skoro sve cijene skočile zbog skupljeg plina i to bi povećalo deficit u proračunu, a time i javni dug, jer bi država morala intervenirati kao bi ublažila posljedice. Za zemlje EU ovo i nije tako veliki problem, jer one imaju podršku proračuna EU i mogu ovo lakše prevladati", rekao je Jovanović.

Jedno nedavno istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose je pokazalo da ljudi u Europi puno više žele mir u Ukrajini nego što žele da se Rusija kazni, kazao je Jovanović te dodao da je veća vjerojatnoća da Rusija stopira isporuke plina za Europu, nego da EU uvede embargo na ruski plin.

(akta.ba)