U današnjem digitalnom dobu, gradovi i opštine se suočavaju s izazovima brzih promjena, a jedan od ključnih koraka ka modernizaciji je digitalizacija gradskih uprava.

Shodno tome, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) pokrenula je inicijativu koja ima za cilj unaprijediti rad općinskih i gradskih uprava, olakšati administrativne procedure, te omogućiti bržu i efikasniju podršku građanima i privrednim subjektima.

Tačnije, IDDEEA je osigurala mogućnost implementacije elektronske razmjene dokumenata (CIPS) u elektronskoj formi.

Projekt 'elektronske uprave' usmjeren je na smanjenje vremena potrebnog za administrativnim postupcima, čime se omogućuje građanima i firmama da elektronskim putem brzo i jednostavno ostvare svoje potrebe i dobiju sve što im je potrebno.

GRAĐANI MOGU UBRZATI PROCES

Da bi došlo do realizacije ovog projekta, općine i svi koji zahtjevaju CIPS za bilo šta se trebaju obratiti IDDEEA-i da im se obezbijedi elektronska razmjena podataka.

Kako saznajemo, da bi se proces ubrzao, IDDEEA je uputila i inicijativu/molbu svim općinskim i gradskim upravama da im se obrate i upoznala ih sa svim prednostima.

"Nažalost, IDDEEA ne može natjerati nijednu ustanovu da se obrati sa zahtjevom za elektronsku razmjenu podataka, te da promijene svoje akte da više ne traže papir. Da bi se to desilo, građani mogu tražiti od svojih općina da se obrate agenciji IDDEEA kako bi im se implementirala elektronska razmjena podataka", kazao je direktor Agencija za identifikacione dokumente Almir Badnjević.

Iz IDDEEA-e napominju da će se uvođenjem elektronske razmjene podataka, ne samo smanjiti administrativni troškovi, već će i građani i privredni subjekti imati koristi od brže i kvalitetnije podrške.

"Važno je napomenuti da institucije ne plaćaju nikakvu naknadu za prijenos i razmjenu podataka te ovim putem potičemo sve gradove i opštine da iskoriste ovu priliku i unaprijede svoj rad kroz efikasniji pristup relevantnim informacijama", ističe.

U sklopu ovog projekta, Agencija vodi i održava važne evidencije koje mogu biti od koristi i upravama.

U konačnici bi to značilo da se građanima više ne traži daj "popularni papir".

Podsjetimo, Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto nedavno je najavio kako su poduzeli određene aktivnosti na digitalizaciji CIPS potvrda, a olakšanje u ovom smislu već bi trebali osjetiti građani u FBiH tokom 2024. godine.

"Pozivam općine, kantone i entitete da se jave da i njima ukinemo CIPS prijavu. Ovo je digitalizacija. Konkretno i korisno", poručio je Forto.

CIPS - noćna mora građana

CIPS je engleski termin koji znači Citizens Identity Protection System (Sistem zaštite identiteta građana). CIPS potvrda je dokaz o prijavi adrese prebivališta koja sadrži lične podatke.

CIPS potvrda se može izvaditi u sektoru za administraciju entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova kao i u Javnom registru u Brčko distriktu.

CIPS potvrdu mogu tražiti pravni subjekti, banke, institucije, komunalne firme... Prijava prebivališta vadi se u općini u kojoj ste prijavljeni, negdje u Pošti, a negdje u MUP-u. Ukoliko se prijavljujete na novu adresu, imate rok od 15 dana da se javite nadležnom organu.

Institucije ili druga pravna lica nerijetko traže CIPS potvrdu od građana ne stariju od šest mjeseci, te je ovaj famozni papir postao noćna mora građana.

(akta.ba)

Struktura stanovništva BiH, ako se nastavi ovakav tempo odlaska domaćeg stanovništva, a dolaska stranaca, uskoro bi se mogla značajno promijeniti, piše Večernji list BiH. Kao što u Njemačkoj već odavno živi najmanje izvornih Nijemaca, tako bi budućnost i opstanak BiH za izvjesno vrijeme mogli ovisiti o Filipincima, Nepalcima, Turcima..., stranoj radnoj snazi koja će osigurati opstanak i razvoj gospodarstva ove zemlje. Od 2013. godine do danas iz BiH je, prema procjenama, otišlo oko 660.000 osoba.

Koji sektori traže radnike

Najveći broj njih otišao je "trbuhom za kruhom", odnosno želeći bolje plaćenim radom osigurati sebi i svojim obiteljima bolje uvjete života. S druge pak strane, BiH je "obećana zemlja" radnicima iz zemalja nižeg životnog standarda, poput Bangladeša, Nepala, Turske. Radeći u BiH, radnici iz spomenutih zemalja, kako kažu, mogu zaraditi sasvim dovoljno da svojim obiteljima udaljenima stotinama ili tisućama kilometara osiguraju pristojan život, jednako kao što to čine državljani BiH odlazeći u zemlje poput Njemačke, Švicarske, Irske... Službeni podaci pokazuju kako je broj radnika koji iz Bangladeša, Turske i Nepala dolaze raditi u našu zemlju u posljednje vrijeme povećan za 30 posto, a bit će i veći jer će razvoj gospodarstva ovisiti o dostupnosti radne snage.

Ako je nema na domaćem tržištu, tada je valja uvoziti, kao što to zemlje zapadne Europe čine već desetljećima. A da je taj trend već prisutan, posebice kada je u pitanju građevinski sektor, ali i ugostiteljski, pokazuju i podaci prema kojima je samo od siječnja do studenoga 2023. godine odobreno više od 3000 radnih dozvola stranim državljanima.

Trenutačno radnici dolaze sami, kao što su 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća državljani BiH išli u Njemačku, međutim, nije isključeno da će se u dogledno vrijeme doseljavati cijele obitelji, jednako kao što se domaći iseljavaju u inozemstvo. Vlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju Ervin Mešanović kaže kako se svakodnevno mladi ljudi raspituju kako naći posao u inozemstvu. Kada je riječ o njegovoj agenciji, ona posreduje prilikom zapošljavanja medicinskog kadra, i to u Austriji. Veliku ulogu u iseljavanju mladih u potrazi za poslom igra činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nije uskladila obrazovni sustav s potrebama tržišta, zbog čega se svake godine proizvode viškovi određenih kadrova, dok drugih nedostaje ili ih nema nikako.

Mešanović navodi kako svake godine minimum tisuću učenika izlazi iz srednjih škola, a zaposli ih se svega stotinu do dvije na domaćem tržištu. Ostali su prisiljeni raditi na poslovima koji nisu vezani uz njihovu struku ili se pak preseliti u inozemstvo, gdje potrebe za njihovim zvanjem itekako ima. Već neko vrijeme BiH se bori s deficitom ličilaca, keramičara, električara ili vodoinstalatera, koji su već u Hrvatskoj dvostruko plaćeniji nego u BiH. Konstantno su raspisani natječaji za građevinske radnike, kuhare, konobare, spremačice... Nerijetko se ta radna mjesta popune tek kada poslodavac dobije dozvolu da uveze radnu snagu.

Poslodavci i obrazac

Kako je za BHRT objasnio Nedžad Veladžić, ravnatelj Službe za zapošljavanje Unsko-sanske županije, postoji jasna procedura kod traženja i uvoza radnika.

"Svi poslodavci koji traže radnike iz strane zemlje i nađu ih, obrate se nama. Postoji obrazac, zahtjev koji podnesu. Na tom obrascu navedena je i dokumentacija koju treba dostaviti uz obrazac. Mi i naši kolege, stručni suradnici, sve to pregledamo. Ako je sve uredu, spakira se i šalje Federalnom zavodu za zapošljavanje", objasnio je.

Domaći poslodavci nisu presretni zbog činjenice da za radnom snagom moraju posezati u treće zemlje, međutim, sve češće je to jedini način da im tvrtka opstane.

(Večernji list)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.

Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime umrlo 51.319 ljudi, a godinu ranije 56.979. Za usporedbu u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak 62.712.

Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.

Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.

No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.

Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.

Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize.

Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio u srijedu pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.

U Bosni i Hercegovini jutros je pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama u Bosni lokalno ima magle, javlja Anadolu.

Jutros je najhladnije na Sokocu gdje je izmjereno minus 11 stepeni Celzijusa, slijedi Bugojno i Drvar sa minus osam, Livno i Zenica sa minus šest, Prijedor, Sanski Most i Sarajevo minus pet, Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Široki Brijeg, Stolac i Tuzla minus četiri, Doboj i Ivan Sedlo minus tri, Bjelašnica nula, Gradačac jedan, Mostar tri i Neum četiri stepena.

“Danas veći dio dana pretežno sunčano vrijeme. Postepeno naoblačenje sa sjeverozapada u poslijepodnevnim satima koje će usloviti u Bosni slabe padavine tokom noći na petak. U nizinama slaba kiša, a u višim područjima slab snijeg. Vjetar slab promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između pet i 11, na jugu zemlje do 15 stepeni”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

U petak, u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima u nizinama sa slabom kišom ili susnježicom, a u višim područjima sa slabim snijegom. U većem dijelu Hercegovine pretežno sunčano, više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. Vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus dva i tri, na jugu zemlje do šest stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između dva i osam, na jugu zemlje do 13 stepeni.

U subotu, pretežno oblačno vrijeme se očekuje u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. U ostatku zemlje sunčanije. Vjetar slab, u Bosni južnog i jugozapadnog smjera, a u Hercegovini sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus tri i dva, na jugu do pet stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između pet i deset, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu zemlje i do 15 stepeni.

U nedjelju, preovladavat će pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama u Bosni prije podne lokalno će biti magle. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus tri i dva stepena, na jugu do šest. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između osam i 15 stepeni.

Potpisivanjem Aneksa IV ugovora o izgradnji dionice Vranduk – Ponirak između Javnog poduzeća (JP) Autoceste FBiH i izvođača radova, konzorcij Azvirt L.L.C (Azerbejdžan) i Hering d.d. Široki Brijeg (BiH), odblokirano je gradilište i nastavlja se izgradnja ove dionice.

Nova Uprava je izvršila reviziju i uklanjanje svih nepravilnosti, te je postignut dogovor sa izvođačem za nastavak radova, priopćili su u četvrtak iz JP Autoceste FBiH.

Izvođač je već počeo s pripremama i nakon mobilizacije gradilišta radovi će biti službeno nastavljeni.

“Prema potpisanom aneksu novi rok za završetak radova na dionici Vranduk – Ponirak je 31. ožujka 2026. godine. Strateški cilj nove Uprave JP Autoceste FBiH jeste da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen u lipnju 2026. godine”, navode iz JP Autoceste FBiH.

Predstavnici Vlade Zeničko-dobojskog kantona i kantonalnih organizacija sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja postigli su dogovor o povećanje plaće za oko 5.600 zaposlenih prosvjetnih radnika u ovom kantonu za 15 posto, počevši od 1. januara ove godine.

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama važećeg kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnom i srednjem obrazovanju biće potpisan u narednih 10 dana, a biće na snazi do isteka primjene važećeg kolektivnog ugovora 31. avgusta.

- Ovim smo potpuno usaglasili primjenu kolektivnog ugovora na koji se, nažalost, oglušila prethodna Vlada ZDK na čelu s premijerkom Amrom Mehmedić, gdje su prosvjetni radnici bili ne građani drugog reda, nego građani šestog reda u ZDK. Dolaskom nove Vlade ZDK i novog premijera, odmah u startu smo dogovorili da će se taj stav promijeniti i premijer je na prvom sastanku rekao da ćemo do 8. mjeseca imati najveće plate u BiH kao što je to bilo u periodu 2023. godine. Želimo se zahvaliti i premijeru, ministrici finansija, ministru obrazovanja i svim članovima Vlade ZDK-a jeste da su oni ovo napravili već danas sa 31. januarom i sa ponosom mogu kazati da su prosvjetni radnici ZDK-a od danas sa najvećim platama u BiH - rekao je predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja ZDK Selvedin Šatorović.

Rekao je da očekuje da se trend unapređenje materijalnog oložaja zaposlenih nastavi i u narednom periodu te pozvao sve vlade u FBiH da slijede pozitivan primjer Vlade ZDK-a, da vide na koji način se treitraju zahtjevi i potrebe prosvjetnih radnika i da ih u skladu sa tim zahtjevima i rješavaju.

- Pravi pozitivan primjer je Vlada ZDK-a i mi ćemo u narednom periodu kroz izmjenu drugih podzakonskih akata nastaviti raditi na poboljšanju obrazovnog sistema u ZDK-u koji je zaista na visokom nivou i gledat ćemo da sve uradimo što je u našoj moći i sa jedne i sa druge strane, da imamo zadovoljne učenike, roditelje i sve aktere odgojno obrazovnog procesa - rekao je Šatorović.

Predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture ZDK Đevad Hadžić također je izrazio zadovoljstvo postignutim dogovorom o povećanju plate, ali i dogovorenim povećanjem naknade za minuli rad sa 0,5 na 0,6 posto za svaku godinu radnog staža.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić zahvalio se predstavnicima sindikata i prosvjetnjim radnicima što su imali razumijevanja i dali Vladi prostora i vremena da izvrši analize stanja u budžetu te što je nakon Univerziteta u Zenici usaglašeno i povećanje plata za zaposlene u osnovnom i srednjem obrazovanju.

- Čast i zadovoljstvo je da smo u razgovorima sa sindikatima osnovnog i srednjeg obrazovanja dogovorili ispunjenje njihovih zahtjeva i drago nam je da smo poboljšali materijalni status uposlenika. Zadovoljni nastavnici će pružiti kvalitetnije obrazovanje našim mladim i zadovoljstvo je da imamo na današnji dan najveće plate u FBiH, iako pojedini kantoni imaju mnogo veće budžete - rekao je premijer Pivić.

Prema podacima Samostalnog sindiakta osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja FBiH, povećanjem za 15 posto, osnovna plata nastavnika sa VII stepenom stručne spreme u Zeničko-dobojskom kantonu od 31. januara iznosit će 1.535,63 KM.

- Usaglasili stavove prije tri mjeseca gdje smo tražili samo prostor da se konsolidujemo i usvojimo budžet. Donijeli smo sve i nakon tri mjeseca, usvojili smo njihov prijedlog i imat će povećanje plata za 15 posto. Zadovoljni smo i ovo je primjer kako se treba raditi. U narednih deset dana ćemo sve pripremiti i potpisati kolektivni ugovor - rekao je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Mirza Mušija.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Informaciju o stanju priprema za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća sa mjerama za organizovanje, razvoj i jačanje civilne zaštite u ZDK za 2023. godinu koju je izradila Kantonalna uprava CZ ZDK, a u čijoj su izradi učestvovale sve lokalne organizacije.

Ova informacija, kako je napomenuo direktor KUCZ ZDK Džavid Aličić, daje “cjelovitu i preglednu sliku civilne zaštite na području cijelog ZDK-a”.

-U informaciji su obrađeni svi štabovi, kantonalni, općinski i gradski, obrađene su sve službe spašavanja, operativni centri, povjerenici te, ono što je posebno interesantno, obrađene su i profesionalne vatrogasne jedinice i dobrovoljna vatrogasna društva.

Nama su oni posebno interesantni, jer su oni prvi odgovr na sve prirodne i druge nesreće u ZDK. Treba naglasiti da je prisutan pozitivan trend kada je u pitanju profesionalno vatrogastvo. Znači, povećan je broj profesionalnih vatrogasaca, povećan je broj vozila koja učestvuju u gašenju požara, a povećan je i broj dobrovoljnih vatrogasaca – naglasio je Aličić.

ZDK će, poučen iskustvom zbog prošlogodišnjeg, razornog zemljotresa, koji je pogodio Tursku, ali i prednovogodišnjeg koji je pogodio šire područje grada Zenica, oformiti specijalni spasilački tim za spašavanje – USAR tim. Bit će to, dodaje, tim po uzoru na turski AFAD.

-Mi ćemo, u okviru naše dvije službe, Službe za spašavanje iz ruševina i Službe za spašavanje sa visina, organizovati jedno odjeljenje USAR tim. To je tim koji će biti obučen za spašavanje iz ruševina u naseljenim mjestima.

U programu utroška za ovu, 2024. godinu planirali smo izdvojiti više od 170.000 KM za opremanje tog tima. Gledat ćemo da ih što prije obučimo i certificiramo, tako da, evo, oni budu spremni da sutra mogu izaći ususret. Ako ne ovdje, evo, dešavalo su i u drugim sredinama, zemljama da treba pomoć.

Znači, mi ćemo biti u situaciji da možemo poslati i pružiti pomoć onima kojima bude potrebna pomoć – istakao je Aličić.

Najavio je kako to neće biti profesionalni tim, nego će biti organizovan u okviru dvije spomenute službe.

-To su momci koji već znaju raditi s određenom tehnikom. Radi se o pilama za rezanje željeza, betona…Tako da moraju, dobrim dijelom, imati određeno iskustvo za rukovanje s tom opremom.

Jedan dio naše Službe spašavanja sa visina, za vrijeme nesreće usljed zemljotresa u Turskoj, boravio je i već imaju određeno iskustvo iz drugih sredina – napomenuo je Aličić, te najavio da će, sada, samo biti okupljeni u jedan tim.

KUCZ ZDK-a, dodao je, nesebično pomaže u opremanju svih službi, kao i onih lokalnih, kojima su prošle godine transferirali oko 100.000 KM za opremanje njihovih službi spašavanja od požara. Ove su godine, najavio je, također planirana određena sredstva, koja će biti realizirana kroz Program utroška sredstava KUCZ ZDK.

Primarna zadaća Kantonalne uprave i Kantonalnog štaba CZ ZDK-a, kao i Vlade ZDK, koja ih, kako je kazao Aličić, u svemu tome prati, je “opremanje i obučavanje službi spašavanja, kako bi mogle odgovoriti na bilo koji izazov koji se javi u narednom periodu”.

U posljednje vrijeme sve više općina i gradova u Federaciji BiH povećava iznose jednokratne novčane pomoći majkama porodiljama, a zadnja u nizu je općina Prozor/Rama čije je Općinsko vijeće u utorak donijelo odluku da visina jednokratne novčane pomoći iznosi 1.000 maraka za prvo novorođeno dijete.

Prema donesenoj Odluci o utvrđivanju prava i dodjeli jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete u 2024. godine, ta se pomoć povećava za svako novorođeno dijete, pa tako visina jednokratne novčane pomoći za drugo novorođeno dijete iznosi 1.500 KM, treće i svako sljedeće 2.000 KM, a za deseto novorođeno dijete 10.000 KM.

Podsjećamo, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je planiralo, a Vlada FBiH utvrdila 16 miliona maraka u budžetu Ministarstva za provođenje natalitetnih mjera u 2024. godini.

Ministar rada i socijalne politike Adnana Delića kazao je da je riječ o jednokratnoj podršci majkama porodiljama koja podrazumijeva 1.000 KM za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH.

To će biti i prvi put da se planira podrška majkama porodiljama s nivoa Federacije BiH. Osim toga, putem redovnog tekućeg transfera nižim nivoima vlasti, odnosno kantonima, iz budžeta Vlade FBiH, predviđen je uslov svim kantonima da dio tog transfera usmjere na provođenje i podršku natalitetnih politika, odnosno politika usmjerenih na jačanje porodice.