Vlada Zeničko-dobojskog kantona doznačila je jedinicama lokalne samouprave sredstva za isplatu treće rate stipendija Ministarstva za boračka pitanja za 1.728 studenata prvog i drugog studijskog ciklusa za akademsku 2022/2023. godinu, a za isplatu druge rate izdvojeno je 280.800 KM. Gradovi i općine dužni su da sredstva doznače na račune korisnika.

Iz budžeta ovog ministarstva je za stipendiranje studenata-branilaca i članova njihovih porodica izdvojeno 2.246.400 KM, a stipendije su dobili svi studenti koji su ispunjavali propisane uslove.

Resorni ministar Adnan Sirovica podsjeća da je iznos stipendija u odnosu na prethodne godine povećan za 200 KM, tako da stipendija za studente prve godine iznosi 1.000 KM, za studente viših godina studija 1.400 KM, a isplaćuju se u osam rata po 125 KM, odnosno 175 KM.

Po jedinicama lokalne samouprave, najveći broj korisnika stipendija je u Zenici 444 (71.800 KM), Visokom 232 (37.450 KM), Tešnju 184 (30.200 KM), Zavidovićima 180 (29.100 KM), Žepču 176 (28.300 KM), Kaknju 127 (21.025 KM), Maglaju 118 (19.400 KM), Brezi 94 (15.000 KM), Olovu 59 (9.625 KM), Varešu 47 (7.825 KM), Doboj Jugu 40 (6.550 KM) i Usori 27 (4.525 KM).

Budžetski prihodi Zeničko-dobojskog kantona na dan 31. maja iznosili su 189 miliona, što je za samo dva miliona više nego u istom periodu prethodne godine – potvrdila je u izjavi za Fenu kantonalna ministrica finansija Dženana Čišija.

Vlada ZDK na svom današnjem zasjedanju usvojila je Smjernice ekonomske i fiskalne politike ZDK-a za period 2024. – 2026. godine, kao i Izvještaj o izvršenju Budžeta za tri mjeseca ove godine.

-Smjernice koje nam je dostavilo Federalno ministarstvo finansija osnov su za usvajanje budžeta za 2024. godinu i srednjoročni plan od 2024.-2026. godine. Očekivani priliv u budžet, prema dostavljenim smjernicama, bit će manji za oko 18 miliona KM – kazala je Čišija.

Budžet ZDK-a, u prva tri mjeseca ove godine, “u dijelu prihoda izvršen je s oko 33 posto više u istom periodu prethodne godine, a rashodi su oko 12 posto veći nego isti period prethodne godine”.

-Treba voditi računa da je, u prva tri mjeseca, na snazi bilo privremeno finansiranje, tako da nismo imali kapitalnih ulaganja. Ostvareni prihodi u prva tri mjeseca bili su oko 117, a rashodi oko 102 miliona KM – navodi ministrica Čišija.

Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona, podiglo je optužnicu protiv Mahmutagić Mirsada zbog produženog krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 387. Stav 2.

U vezi sa stavom 1. KZ F BiH. Optužnica je u cijelosti potvrđena od strane sudije za prethodno saslušanje Općinskog suda u Zavidovićima.

Mirsad Mahmutagić zvani Batan je aktuelni načelnik Općine Maglaj, te predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a u Zeničko-dobojskom kantonu.

Zanimljivo je da je, iako je od podizanja optužnice u Kantonalnom tužilaštvu ZDK i njenog potvrđivanja proteklo više od dva i po mjeseca, ova informacija je nekako “promakla” medijima.

Na stranici Tužilaštva ZDK objavljena je optužnica i šta se Mahmutagiću stavlja na teret.

Kompletnu optužnicu možete pročitati OVDJE.

Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u prvih pet mjeseci 2023. godine iznosili su 4 milijarde i 90 miliona KM i veći su za 257 miliona KM ili 6,71 posto u odnosu na isti period 2022. godine kada su iznosili 3 milijarde i 833 miliona KM, javlja Anadolija.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH saopšteno je da su u prvih pet mjeseci 2023. godine privredi vratili 929 miliona KM što je za 111 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

“Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prvih pet mjeseci 2023. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 160 miliona KM i veći su za 146 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2022. godine”, navodi se u saopštenju iz UIO BiH.

Dodaje se da je u maju 2023. godine prikupljeno je 885 miliona KM indirektnih poreza što je za 58 miliona KM više u odnosu na maj 2022. godine.

Za finansiranje državnih institucija u prvih pet mjeseci 2023. godine raspoređen je iznos od 416,9 miliona KM. Najveći dio prihoda od indirektnih poreza, kao i sav prikupljen višak prihoda, završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federaciji BiH u pet mjeseci 2023. godine raspoređena 1 milijarda i 620 miliona KM, Republici Srpskoj 870 miliona KM i Brčko distriktu 91 milion KM.

Iako je UIO prikupila više sredstava od indirektnih poreza u toku 2023. godine entiteti su dobili manje prihoda u konačnoj raspodjeli zbog činjenica da je vanjski dug entiteta znatno veći u ovoj godini u odnosu na 2022. godinu. Iznosi za otplatu vanjskog duga se odbijaju prije raspodjele prihoda korisnicima.

Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 81,6 miliona KM, Republika Srpska 53,9 miliona KM i Distrikt Brčko 2,7 miliona KM.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Općinski načelnik Suad Huskić, u svojstvu Predsjedavajućeg Skupštine Saveza općina i gradova FBiH, u Neumu je 31. maja prisustvovao zajedničkoj sjednici Predsjedništva Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine i Predsjedništva Saveza opština i gradova Republike Srpske, koju je podržao Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope.

Sjednica je bila svojevrsni vid umrežavanja koji ima za cilj da ojača saradnju i promoviše zajedničke vrijednosti, ali također i da adresira zajedničke izazove na lokalnom nivou.

Sjednici su prisustvovali načelnici i gradonačelnici – članovi predsjedništava, rukovodstva saveza, te članovi Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti.

Razgovarano je o prioritetima i izazovima s kojima se susreću lokalne vlasti, zajedničkom radu dvaju saveza lokalnih vlasti i saradnji sa Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti, postavljajući temelje za jačanje zagovaranja i zajedničkih napora u cilju jačanja lokalne demokratije.

Ovaj događaj organizovan je u okviru projekta Inoviranje demokratskog učešća na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini kojeg sprovodi Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope u sklopu Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu 2022.-2025. godina. Projekat ima za cilj poboljšati kvalitet lokalne demokratije i stvoriti mogućnosti za građane da se uključe u inovativne participativne procese u Bosni i Hercegovini. Također, promoviše nove demokratske pristupe, otvorenu vlast, javnu etiku, transparentno i inkluzivno kreiranje lokalne politike u zemlji.

Zaključeno je da će se savezi općina/opština i gradova u Bosni i Hercegovini uz podršku Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope obratiti nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini sa zahtjevom za punu provedbu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o lokalnoj samoupravi Republike Srpske.

Članovi Vlade Zeničko-dobojskog kantona predvođeni premijerkom Amrom Mehmedić boravili su u radnoj posjeti Općini Usora gdje su s općinskim načelnikom Zvonimirom Anđelićem i predsjedavajućim Općinskog vijeća Antom Matićem razgovarali o međusobnoj saradnji i zajedničkim projektima.

Premijerka Mehmedić je rekla da je unapređenje saradnje s jedinicama lokalne samouprave jedan od prioriteta vlade koju predvodi, jer se u gradovima i općinama rješava najveći dio potreba građana.

- Vlada želi da bude partner jedinicama lokalne samouprave i da kroz direktne kontakte identifikujemo prioritete i njihova strateška opredjeljenja. Tu smo da zajedno radimo na projektima važnim za građane i jedinice lokalne samouprave te uklanjamo administrativne barijere za razvoj privrede i privlačenje novih investicija - rekla je premijerka Mehmedić.

Općina Usora osnovana je 1998. godine od dijelova općina Tešanj i Doboj, a u trenutku osnivanja nije imala administrativnu i komunalnu infrastrukturu. Danas spada među srednje razvijene općine, sa oko 6 000 stanovnika, 2 000 zaposlenih, velikim brojem firmi, tri poslovne zone te relativno razvijenom infrastrukturom neophodnom za normalan život građana.

Općinski načelnik Anđelić je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom s Vladom i resornim ministarstvima, naglasivši da je Općina Usora fokusirana na izgradnju infrastrukture i unapređenja poslovnog okruženja.

Prioriteti ove općine su ulaganje u regionalne ceste, sa naglaskom na pristupnu cestu u Poduzetničkoj zoni "Lugovi" Srednja Omanjska, koja pripada teritoriji općine Tešanj, te završetak sportske dvorane i vrtića.

Delegacija je posjetila gradilišta nove sportske dvorane i dječijeg vrtića u naselju Žabljak.

Vlada je ranije posjetila Grad Zenicu, Općinu Tešanj, Grad Visoko, Općinu Kakanj, Grad Zavidoviće, Općinu Žepče, Grad Maglaj, Općinu Breza i Općinu Vareš, krenuvši od najveće do najmanje jedinice lokalne samouprave, a u narednom periodu planirane su posjete preostalim općinama - Doboj Jug i Olovo.

Press služba ZDK

Širom Bosne i Hercegovini u četvrtak su mogući pljuskovi i grmljavina, uglavnom u drugoj polovini dana.

Lokalno pljuskovi mogu biti i obiliniji, zbog čega je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH izdao narandžasto upozorenje za sjeverna, centralna i istočna područja Bosne.

Uz jače pljuskove lokalno može pasti između 20 i 50 litara kiše po metru kvadratnom.

Danas se očekuje vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15 stepeni Celzijusovih, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24, na jugu zemlje do 28.

U Sarajevu djelomično vedro. U poslijepodnevnim satima moguća kiša i pljuskovi. Najniža jutarnja temperatura vazduha oko 12 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka oko 22 stepena.

U petak u Bosni i Hercegovini djelomično vedro i dalje nestabilno vrijeme. Širom zemlje se očekuju kiša, pljuskovi i grmljavina. Lokalno pljuskovi mogu biti i obiliniji. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15 stepeni, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25 stepeni, na jugu zemlje do 28.

U subotu u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Od sredine dana prema večernjim satima sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između 10 i 16 stepeni, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26, na jugu zemlje do 28.

U nedjelju u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Od sredine dana prema večernjim satima sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15 stepeni, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 28 stepeni, zaključuju iz FHMZ-a BiH.

Kompanija Schunk Ingenieurkeramik GmbH započela je proces dubinske analize kompanije Enker d.d. Tešanj s ciljem uspostave poslovne saradnje ili moguće akvizicije društva, prenosi Akta.ba.

Sastanak predstavnika firme Schunk Ingenieurkeramik GmbH sa članovima Uprave Enkera održan je 23. maja, kako se navodi u obavještenju dioničarima i investitorima koja može bitno uticati na cijenu dionica društva.

Tim sastankom je krenuo i proces dubinske analize tešanjske firme. Krajnji ishod je još neizvijestan i biće poznat tek po okončanoj analizi, kada će se znati da li će se njemačka firma odlučiti na poslovnu saradnju ili na kupovinu dionica Enkera.

"Shodno odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira i Pravilima Sarajevske Berze obavještavamo javnost da je dana 23.05.2023. godine kompanija Schunk Ingenieurkeramik GmbH sastankom sa upravom društva započela proces dubinske analize kompanije ENKER d.d. Tešanj s ciljem uspostave poslovne saradnje ili moguće akvizicije ENKER d.d. Tešanj. Dubinska analiza ne predstavlja obvezu niti nužno implicira poslovnu saradnju ili kupovinu dionica ENKER d.d. Tešanj", kazali su u obavijesti objavljenoj na Sarajevskoj berzi.

Schunk Group je dobavljač proizvoda izrađenih od visokotehnoloških materijala kao što su ugljik, tehnička keramika i sinterirani metali, kao i strojeva i sistema - od simulacije okoliša, tehnologije klimatizacije i ultrazvučnog zavarivanja do optičkih strojeva, koji ima godišnje prihode od preko 1,2 milijardu eura, zapošljava više od 9000 zaposlenih i posluje u 27 država.

Enker je prošle godine je imao prihode od oko devet miliona KM a zapošljavao je 224 radnika. Društvo ukupno ima 440 dioničara.

Enker tvornica svjećica i tehničke keramike osnovana je 1974 godine u sastavu Energoinvest holdinga. Proizvodnnja je pokrenuta po licenci Engleske firme Smith Industries Limited, proizvođača svjetski poznatog brenda KLG England. Danas Enker egzistira kao samostalna firma i drži lidersku poziciju proizvođača svjećica i tehničke keramike u Jugoistočnoj Europi.

(akta.ba)

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, mirovine za mjesec maj bit će isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, u ponedjeljak, 5. juna, izvijestili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

Prema odluci Vlade Federacije BiH o izvanrednom usklađivanju, penzije za maj uvećane su za 3,9 posto. U skladu s tim, najniža penzija iznosi 538,27 KM, zajamčena 642,40, dok najviša penzija iznosi 2.626,42 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za maj 358.471, iznosi 674,68 KM.

Penziju za maj primit će 436.337 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznose oko 250 miliona maraka.