A.A.
Zbog povećane potrošnje, a smanjenog dotoka na vodoizvorištu, te zbog sanacije kvara mogući su prekidi u vodosnabdijevanju određenih dijelova Kraševa i Lepenice, danas i u narednim danima u periodu od 18h do 4h.
Naše ekipe poduzimaju sve mjere i radnje kako bi se sistem stabilizovao.
Molimo korisnike za raumijevanje.
JP "RAD" TEŠANJ
Obavještavamo Vas da će danas 02.07.2021 godine (Petak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:30 h do 09:00 h i drugi termin od 15:00 h do 15:30 h na trafo područiu: Kašibovići , Gornja Raduša , Raduša Ilidža.
Trafo područije Donja Raduša u terminu od 08:30 h do 15:30 h.
Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.
NAPOMENA: U slučaju loših vremenskih uslova - kiša, radovi se odgađaju.
Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.
Tešanj, 1. juli 2021. - Privreda Općine Tešanj pokazala je vitalnost i snagu u najtežim trenucima pandemije. U Općini Tešanj je u prvih pet mjeseci ove godine preko fiskalnih uređaja evidentiran promet od 649 miliona 130.404 KM, što ovu općinu čini sedmom po redu u Federaciji BiH.
Također, Općina Tešanj je na petom mjestu po izvozu u FBiH, sa udjelom od oko 5% u izvozu FBiH, te 25% u izvozu ZDK. U 2020. godini izvoz Općine Tešanj iznosio je 357 miliona KM, od toga izvoz u Njemačku 142 miliona KM.
Po ukupnom prometu fiskalnih uređaja u prošloj godini Tešanj sa 1,415 milijardi KM zauzima osmo mjesto. Na šestom mjestu u FBiH je i po omjeru broja zaposlenih na jednog penzionera (Tešanj 2,6, FBiH 1,3).
Sve ove rezultate Općina Tešanj ostvaruje sa oko 43.000 stanovnika. U Općini Tešanj i dalje se realizira promet veći nego u Gradu Zenica koji je daleko mnogoljudniji i glavni je grad Zeničko – dobojskog kantona. Umjesto da građani i zaposleni u Tešnju budu nagrađeni za ogroman doprinos široj društvenoj zajednici, kada se radi o povratu javnih prihoda, Općina Tešanj je na 67. mjestu od ukupno 79 po povratu PDV-a i na 54. mjestu od ukupno 79 po povratu PDV-a u odnosu na broj stanovnika.
Općina Tešanj uputila je u martu ove godine Ustavnom sudu Federacije BiH Zahtjev za zaštitu prava lokalne zajednice u kojem je povrijeđeno pravo građana na jednakopravnost pred zakonom, a tiče se raspodjele javnih prihoda Federacije BiH, po kojoj su građani koji žive u općinama koje broje više od 60.000 stanovnika privilegovani za određeni iznos iz javnih prihoda čime je povrijeđeno pravo jednakopravnosti stanovnika općina koje broje manje od 60.000 ljudi.
Zakonodavno – pravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku, te Komisija za lokalnu samoupravu istog Doma dali su podršku Zahtjevu Općine Tešanj za zaštitu prava lokalne zajednice upućenog Ustavom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, smatrajući da je povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Tešanj. Zakonodavno – pravna komisija Predstavničkog doma se pri tome poziva na odredbu člana 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.
“Ne radi se ovdje samo o Općini Tešanj. Oko 1,5 miliona građana Federacije BiH pogođeno je ovim problemom, i ne uživa po našem mišljenju ustavom zagarantovanu jedankopravnost. Bez jednakih prava svih građana nema ni jednakih mogućnosti za razvoj i jačanje demokratskih principa. Sve parlamentarne stranke su dale podršku našem Zahtjevu, a ukoliko Ustavni sud Federacije BiH donese pozitivnu odluku u korist Općine Tešanj, mislim da ćemo biti znatno bliže pravednijem društvu, ali i promjeni pristupa vrednovanja rada. A gdje je pravda tu je i razvoj”, izjavio je Suad Huskić podnositelj apelacije i načelnik Općine Tešanj.
|
|
Kabinet Načelnika Općine Tešanj |
Priča o Iranki s dvoje djece koju su skrivali mještani u Karlovačkoj županiji. 22 puta pokušali su ući u Hrvatsku tražeći azil i isto toliko puta su iz zemlje protjerani. Svjedoči to Iranka koju je RTL, kao i njezino dvoje djece, snimao na tajnoj lokaciji, gdje su ih od policije skrivali mještani Karlovačke županije.
Nahranili su ih, pomogli im pa pozvali novinare, uvjereni da će tek tada obitelj dobiti pravo na međunarodnu zaštitu. Tako je i bilo. Da hrvatska policija sustavno izbacuje migrante iz zemlje, u zajedničkoj istraživačkoj priči ovih su dana izvještavali novinari u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji. I njima i nama iz MUP-a su objasnili da sve što rade rade prema zakonu.
"Kad mi kažemo 'azil', oni kažu 'okej' i deportiraju nas u Bosnu"
Tročlana obitelj izbjegla je iz Irana prije tri godine, kažu. Novinari RTL-a su se našli s njima, a zatim ih odveli u najbližu policijsku postaju u Dugoj Resi, kako bi mogli zatražiti azil.
"22 puta! Kad mi kažemo 'azil', oni kažu: 'Okej, idemo u Zagreb i odvest ćemo vas u prihvatilište', a zatim pozovu 'vozilo za deportaciju' (policijski kombi) i deportiraju nas u Bosnu", kaže tražitelj azila iz Irana Raybod Kathi.
Kako bi bili sigurni da će dobiti priliku zatražiti azil, kako im jamče i domaći i međunarodni zakoni, novinarske ekipe RTL-a su ostale uz njih u policijskoj postaji koliko god je to bilo moguće. O svojoj namjeri obavijestili su i Ured pravobraniteljice za ljudska prava.
"Bez obzira na to kako osoba uđe u državu, ona ima pravo zatražiti azil, sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kao i regionalnim propisima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Ako osoba izrazi namjeru, a čak ne mora ni eksplicitno izraziti namjeru, nego može to biti jasno iz njezinih okolnosti slučaja, treba se uputiti u sustav međunarodne zaštite", kaže Vanja Bakalović iz Ureda pučke pravobraniteljice.
Kako su došli do Hrvatske?
Okolnosti pod kojima su pokušavali ostvariti svoje zakonsko pravo protekle tri godine objasnila je tridesetpetogodišnja Titi, čije riječi prevodi njezin četrnaestogodišnji sin, dok uz njih uplašeno šuti njegova sedmogodišnja sestra.
"Hodali smo iz Turske u Grčku, nakon toga iz Grčke u Albaniju, poslije toga u Crnu Goru i zatim u Bosnu i Hercegovinu. To zvuči tako lako kad se izgovori, ali bilo je to strašno teško za nas. Kad smo krenuli iz Grčke, albanska policija nas je ulovila i deportirala u Grčku. Išli smo ponovno. Najstrašnije je bilo prijeći iz Bosne u Hrvatsku, to je bilo stvarno teško. Ne možete zamisliti što nam je radila hrvatska policija", kaže Raybod Kathi te nastavlja:
"Tri puta su nam uzeli telefon i razbili ga. Uzeli su nam sve baterije za punjenje. Jednom su nam uzeli 2700 eura. Stave maske, tako da ih uopće ne vidite, imaju crno drvo, razumijete. Imaju palice i govore: 'Idite, idite.' Spalili su nam stvari, ruksake, našu hranu, našu vodu."
Pričaju da su tako ostali i bez dokumenata. Na upit o ovakvim postupanjima iz MUP-a odgovaraju da nemaju saznanja o tome da hrvatski policijski službenici uništavaju pokretne stvari pronađene kod migranata.
Nevladine organizacije i izbjeglice opisuju pushbackove, MUP sve negira
Iranska obitelj također nam priča kako su u BiH-a stigli prije godinu i dva mjeseca i od tada, kažu, pokušavaju ući u Hrvatsku. Opisuju tzv. pushbackove, protjerivanje ljudi koji su ilegalno ušli u zemlju preko granice. Nevladine organizacije u Hrvatskoj već dugo upozoravaju na ovu nezakonitu praksu na hrvatskim granicama.
"Izvještaji pokazuju probleme u prepoznavanju namjere traženja azila, u identifikaciji ranjivih skupina, a ukazuju i na primjenu nasilja i prekomjerne uporabe sile. UNHCR je duboko zabrinut zbog tih izvještaja", kaže Jan Kapić iz UNHCR-a u Hrvatskoj.
"Pushbackovi su prakse koje podrazumijevaju odbijanje ulaska i udaljavanje stranaca bez individualizirane procjene potrebe za zaštitom, dok odvraćanja, koja su legalna sukladno Zakoniku o schengenskim granicama, zapravo ne podrazumijevaju kontakt policijskih službenika s osobama", kaže Vanja Bakalović.
Kako to izgleda u praksi, zabilježila je zajednička novinarska istraga nizozemskog Lighthouse reporta, švicarskog SRF-a Rundschau, njemačkog Der Spiegela, ARD Studia Beč i Novosti. Istraživačka novinarka Nicole Voegele ispričala je iskustvo tijekom dvotjednog boravka na području sela Glinice kod Velike Kladuše, u blizini granice BiH i Hrvatske.
"Važno je naglasiti da su ti policajci bili tamo sat vremena prije nego što su ti ljudi, migranti, dovedeni. Stoga, nemoguće je da su ih zaustavljali, jer su već bili tamo i mogli ste ih čuti. Ja sam čula vlastitim ušima automobile koji dolaze kroz šumu s hrvatske strane, iz kojih su onda izveli migrante. Tako da je bilo potpuno jasno, kad ste proveli sate tamo, da ti ljudi nisu bili odvraćani od ulaska, bili su dovedeni tamo. 'Pushbackani', a to je ilegalan čin", kaže Nicole Voegele iz švicarske javne televizije.
Na upit RTL-a o konkretnom primjeru protjerivanja iranske obitelji, ali i optužbama za brojne pushbackove sa snimki stranih novinara, iz Ministarstva unutarnjih poslova odgovaraju: "Radi se o zakonitom postupanju policije u obavljanju poslova zaštite državne granice, a ne o pushbackovima. Migrante koji su odvraćeni od pokušaja nezakonitog ulaska, odnosno koji nisu ni ušli u Republiku Hrvatsku, ne privodi se u policijsku postaju radi provođenja postupka propisanog Zakonom o strancima."
"Ostanak je značio smrt"
Majka obitelji iz Irana prepričava da je pobjegla jer je ostanak značio smrt. S 12 godina je prisiljena na maloljetnički brak, a nakon što se uspjela razvesti, prisiljena je na još jedan kako bi njezina obitelj sa sebe skinula sramotu. Trpjela je dugogodišnje zlostavljanje i nakon što se odlučila i na drugi razvod i prelazak na kršćanstvo, za nju u Iranu više života nema, kaže. Pobjegla je s djecom, upustivši se u trogodišnju "igru", kako izbjeglice opisuju pokušaje prelaska državne granice.
"Nakon nepuna dva sata, nakon legitimiranja i ispitivanja mene i kolegice novinarke, rekli su nam da napustimo policijsku postaju. Obitelji koju smo dopratili dali su formular da ga ispune, kako smo uspjeli vidjeti. Dali su im neki formular o osobnim podacima. Međutim, nismo vidjeli da su dobili obrazac za zahtjev za međunarodnu zaštitu, odnosno azil, no rekli su nam da će ga dobiti i da će biti prepraćeni, odnosno odvezeni u prihvatni centar u Zagreb", kaže reporterka Danka Derifaj.
Obitelj ušla u postupak za međunarodnu zaštitu
MUP nam je potvrdio da je obitelj ušla u postupak za međunarodnu zaštitu. No to ne znači da će im biti odobren.
Hrvatsku je u kolovozu prošle godine posjetio Odbor Vijeća Europe za sprječavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, skraćeno CPT. Njihovo izvješće završeno je u studenom i Republici Hrvatskoj je dan rok do veljače da se o njemu očituje. U posljednjih deset godina nijedna država članica od njih 47, osim Turske i Rusije, nije ga odbila objaviti. Iz CPT-a su nam potvrdili da Hrvatska ne želi objaviti izvješće i, dok je tako, obvezani su na povjerljivost. Istraživačka grupa novinara videosnimke s granice pokazala je europskom šefu Amnesty Internationala, organizacije koja se bavi zaštitom ljudskih prava.
"Pozicija hrvatskih vlasti je da odbacuje ovakve izvještaje, ovakve događaje kao lažne vijesti, da se to ne događa i ne postoji. Zašto se to događa? Događa se jer nema sankcija. Govorimo o nekažnjavanju. Članice Europske unije trebaju pitati Hrvatsku kako to da se zaštita vanjskih granica EU provodi kršenjem ljudskih prava", kaže zamjenik direktora Amnesty Internationala Massimo Morretti.
Usprkos ovakvim izvještajima, Republika Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za ulazak u zonu Schengena. Hrvatska se nalazi u poziciji da štiti vanjske granice Europe i naivno bi bilo misliti da europski čelnici ne znaju koliko to može biti prljav posao. Čini se da i europska povjerenica Ylva Johansson učestale izvještaje o kršenjima međunarodnih konvencija tretira kao prolazne incidente. Tako je nastupila i nakon što su joj strani novinari pokazali ove snimke.
"U nekoliko navrata smo dobili informacije i kredibilne izvještaje o nepriličnom ponašanju i pushbackovima na hrvatskim granicama. I zato sam u vrlo bliskom kontaktu s hrvatskom vladom. I jako mi je drago vidjeti što rade. Policajci su uklonjeni, kažnjeni i pokrenute su kriminalističke istrage. Odlučili su započeti s mehanizmom nezavisnog monitoringa", kaže povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Snimke stranih novinara
Na videosnimkama stranih novinara vide se deseci ljudi, među kojima su žene, djeca, trudnice, osobe s invaliditetom. Snimljene su tijekom nekoliko dana prošlog mjeseca.
"Uvijek ćemo pamtiti što nam je policija činila. Možete li zamisliti da sedmogodišnja djevojčica svom bratu i majci kaže da svi skoče s planine i završe svoje živote?" pita Raybod Kathi.
UNHCR-ov izvještaj o pushbackovima izaći će za tjedan dana. Organizacija Danish Refugee Council, Dansko vijeće za izbjeglice, u svom izvješću objavilo je da je od ožujka 2020. do svibnja 2021. zabilježeno 16.521 nezakonito protjerivanja iz Hrvatske u BiH. Prije nekoliko dana pred Generalnom skupštinom UN-a izaslanik Vijeća za ljudska prava podnio je izvješće na 20 stranica o pushbackovima na granicama. Hrvatska se u njemu spominje 12 puta.
(Index)
Federalni zavod MIO/PIO obavještava korisnike penzija koji žive na području BiH, a penzije primaju preko bankovnih računa, da je od 1. juna 2021., a zbog povoljnih epidemioloških prilika, ponovno na snazi obaveza preuzimanja čekova.
Penzioneri koji penziju primaju preko banaka obavezni su, u roku od 90 dana, preuzeti penzijski odrezak – ček, kako ne bi dolazilo do nepotrebne obustave isplate penzija.
Iz Federalnog zavoda MIO/PIO podjećaju kako je obaveza preuzimanja čekova bila na snazi do početka pandemije koronavirusa te je, zbog zaštite zdravlja penzionera, bila stavljena izvan snage.
Poboljšanjem epidemioloških prilika ponovo se uvodi navedena obveza.
Nakon otkrića stotina tijela u neoznačenim grobovima u bivšim školama za autohtonu djecu, zajednice širom Kanade otkazuju ili mijenjaju planove proslave patriotskog praznika Dana Kanade u četvrtak, povećavajući pritisak na premijera Justina Trudeaua da otkaže nacionalne proslave.
U utorak je održana komemoracija za 751 dijete čiji su posmrtni ostaci pronađeni na mjestu nekadašnjeg crkvenog internata, Prenosi Fena, pozivajući se na The New York Times.
Ukupno 139 crkvenih internata u Kanadi, koje je Katolička crkva otvorila 1800-ih godina u ime kanadske vlade, bila su mjesta u kojem se nalazilo više od 150.000 autohtone djece koja su prisilno oduzeta od njihovih porodica.
Bolesti, pothranjenost i zlostavljanje
Posljednja takva škola je zatvorena 1997. godine.
Nijedno tijelo iz dvije škole nije ekshumirano, pa još nema naznaka kako su i kada umrli, ali Komisija za istinu i pomirenje utvrdila je da su bolesti, pothranjenost i fizičko, seksualno i emocionalno zlostavljanje bili široko rasprostranjeni u takvim školama.
Desetljećima su porodice bile prisiljene slati svoju djecu u internate kako bi ih asimilirali, što je nacionalna Komisija za istinu i pomirenje 2015. godine utvrdila kao pokušaj da se unište njihove kulture.
Otkrivanjem tijela u dvije škole u zapadnoj Kanadi, od kojih većina pripadaju djeca, mnogi pripadnici autohtonih zajednica i njihove vođe kažu da je u ovom trenutku neprimjereno slaviti zemlju koja stoji iza sistema.
‘Cijenu koju su djeca morala platiti’
“Obilježavanje Dana Kanade smatra se nevažnim za sve živote djece koja su izgubljena i podstičemo sve da razmotre cijenu koju su ta djeca morala platiti od kanadske vlade”, rekao je čelnik Bobby Cameron iz Saskatchewan federacije suverenih domorodačkih naroda.
Dan Kanade obilježava se svake godine 1. jula, referirajući se na događaje iz 1867. godine, kada su se tri britanske kolonije udružile i formirale ono što je sada poznato kao Kanada.
Mnogi domoroci nikada nisu obilježili Dan Kanade i kanadsko državljanstvo vide kao nešto što im je nametnuto.
Međutim, drugi su u prošlosti aktivno učestvovali u proslavama.
Mesna industrija u Bosni i Hercegovini u 2020. godini bilježi veće prihode i povećanje dobiti pokazuje analiza portala Akta.ba.
Analizom je obuhvaćeno TOP 10 kompanija u BiH iz mesne industrije, koje se po klasifikaciji djelatnosti bave proizvodnjom, preradom i konzerviranjem mesa.
Na prvom mjestu po prihodu našla se kompanija MADI d.o.o. Tešanj sa 159.279.994 KM prihoda. Ova kompanija je u odnosu na 2019. godinu prihod povećala za 19.599.519 KM.
AKOVA IMPEX d.o.o. Sarajevo je druga kompanija po prihodima sa 156.862.122 KM dobiti, zatim slijede Atlantic Argeta d.o.o. Sarajevo sa 92.612.173 KM i BAJRA d.o.o. Travnik sa 92.552.397 KM dobiti.
Lider po dobiti i u 2020. godini je Atlantic Argeta d.o.o. Sarajevo sa 18.254.234 KM, a svoju dobit ova kompanija je povećala za 3.568.406 KM.
Na listi TOP 10 kompanija po dobiti druga je MADI d.o.o. Tešanj sa 11.788.054 KM dobiti zatim slijedi PERUTNINA PTUJ-BH d.o.o. Breza sa 5.728.068 KM dobiti.
Kompletnu listu TOP 10 kompanija iz mesne industrije pogledajte na infografici.
(akta.ba)
Portugal, koji je predsjedavajući Evropske unije, je sastavio novu listu potencijalnih sigurnih zemalja u vrijeme pandemije koronavirusa, a među njima je i Bosna i Hercegovina.
Osim Bosne i Hercegovine, novom odlukom su na listu sigurnih zemalja stavljene i Crna Gora i Kosovo.
Ambasadori država članica EU su odobrili novu listu, a odluka će stupiti na snagu do ove sedmice, saznaje Radio Slobodna Evropa, a kako navode, to će značiti da bh. državljani mogu putovati u zemlje članice EU iako nisu u potpunosti vakcinisani.
Pravila za ulazak u zemlje koje su članice Evropske unije se razlikuju u zavisnosti od države u koju idete, stoga je, ukoliko putujete, najbolje provjeriti s ambasadom šta vam je potrebno za ulazak. Za ulazak u većinu država je potreban PCR test ili dokaz o vakcinaciji, međutim, mogući su i dodatni uslovi.
Evropska unija svake dvije sedmice ažurira listu u skladu s epidemiološkim mjerama, a s obzirom na dobru situaciju u Bosni i Hercegovini, ovakva odluka nije iznenađujuća. Prilikom prethodnog ažuriranja liste, dodate su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
U svakom momentu za bilo koju državu EU može "povući kočnicu" i zabraniti ulazak ukoliko u toj zemlji broj zaraženih pređe 75 na 100.000 stanovnika.
(klix.ba)
Roming između Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije biće ukinut od sutra, potvrdio je Tanjugu pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Milan Dobrijević.
“Ovo je posljednja faza realizacije sporazuma koji je zaključen u Beogradu još u aprilu 2019. godine, i u toj posljednjoj fazi čija primena počinje 1. jula ukidamo potpuno roming na teritoriji zapadnog Balkana. To znači da će cijene po kojima ste razgovarali, slali SMS poruke i koristili podatke na mobilnim mrežama u nacionalnom saobraćaju biti identične na teritoriji Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije”, rekao je Dobrijević.
On je naglasio da su cijene usluga mobilne telefonije izjednačene za sve navedene zemlje, ali je zamiolio građana da se prije puta kod svojih operatora informišu o detaljima zbog različitih paketa usluga koje imaju, kako ne bi dolazilo do nesporazuma i neprijatnosti.
Dobrijević je rekao kako ne postoje suštinska ograničenja u pogledu korištenja usluga mobilna telefonile, ali je dodao da je, po ugledu na zemlje EU, uvedena politika fer korištenja.
“Ona se svodi na to da korisnik ne treba pretežno da boravi u drugoj zemlji i da tamo koristi karticu opetratora iz svoje matične zemlje. Ako idete na more na 10 ili 20 dana, ne može doći do situacije sa nefer korištenjem kartice, jer se ponašanje korisnika uzorkuje na četiri mjeseca”, naglašava Dobrijević.
On je objasnio da, ukoliko u tom periodu dođe do pretežnog ili isključivog korištenja kartice srpskog operatora u nekoj od navedenih okolnih zemalja, tada će ga operator opomenuti.
“Korisnik nakon toga može da koriguje svoje ponašanje. Tek ukoliko ne postupi po upozorenju, operator ima pravo da naplati naknadu za roming, ali ne očekujemo da će se to događati u praksi”, naveo je Dobrijević.
(Fokus)
Konkurs za dodjelu novčane pomoći za nabavku obaveznih udžbenika djeci branilaca za školsku 2021/2022.godinu
30 Jun 2021Ministarstvo za boračka pitanja ZDK na web stranici Kantona, 29. juna objavilo je Konkurs za dodjelu novčane pomoći za nabavku obaveznih udžbenika djeci branilaca za školsku 2021/2022.godinu.
Konkurs ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja (od 29.06.2021. godine do 20.07.2021. godine). Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom za djecu pripadnika branilačke populacije podnosi roditelj – staratelj u Općini Tešanj, Službi za boračko invalidsku zaštitu i opće poslove.
Konkurs je istaknut na oglasnoj ploči Općine Tešanj, oglasnim pločama boračkih udruženja, kao i na web stranici Općine Tešanj.
Konkurs možete pogledati OVDJE
Obrazac zahtjeva možete preuzeti OVDJE
