IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Obavještavaju se korisnici vodovodnog sistema Tešanj-Jelah o izmjeni režima redukcije. Vodosnabdijevanje će se isključivati po sljedećem rasporedu:

1. od 11:00 do 21:00h u sistemima Trepče-Medakovo, Vukovo, Dobropolje, Raduša, Miljanovci, Tepe-Hrvatinovići, Logobare, naselje Krndija, Osoje i novo naselje Krndija
2. od 18:00h do 05:00h u naseljima Tešanj I Jelah
3. od 23:00h do 05:00h naselja Bukva i Čifluk

Primjena novog režima započinje 02.08.2021. godine od 23:00h. Ponovo apalujemo na građane da vodu troše racionalno.

Nekada industrijska država. Danas, BiH je devastirana zemlja usmjerena isključivo na trgovinu i edukaciju za zanimanja kojih je sve manje potrebno. Obrazovanje nije prilagođeno tržištu rada. Mladi se masovno odlučuju na prekvalifikaciju, kako bi posao našli u zemljama EU. Kako promijeniti taj trend, i kako se to održava na ekonomski razvoj naše zemlje?

Krajem juna ove godine na evidenciji nezaposlenih u BiH skoro 92.000 osoba mlađih od 30 godina. Od toga njih blizu 28.000 sa visokom stručnom spremom. Mladi iz naše zemlje, nakon završene srednje škole ili fakulteta, često su bez prakse. Samo sa teorijskim znanjem. Stoga teško dolaze do posla.

"Mladi bi voljeli da imaju češću, kvalitetniju i bolju poraksu, bolje mentorstvo nad praksom, kako bi bili spremniji za tržište rada. Međutim, nažalost, često se upravo praksa i u srednjem strukovnom obrazovanju odvija na mašinama koje su zastarjele, koje nisu u skladu sa vremenom, dok s druge strane, u saradnji s poslovnim svijetom, sa biznis sektorom, vidimo da oni danas traže gotov proizvod", kazala je Katarina Vučković iz Instituta za razvoj mladih "Kult".

Sve češće mladi planski završavaju škole za zanimanja potrebna tržištu zemalja EU, pokazalo je iskustvo Omladinskog centra u Tuzli. Česta je i praksa prekvalifikacije zanimanja s istim ciljem. A sve manje želje među mladima da pokušaju uspjeti u BiH.

"To je upravo to plansko upisivanje, u većini slučajeva je to medicinska škola, i da se bude njegovatelj, i što je najgore, ja u tim mladima ne vidim ni tu želju da oni ni tamo napreduju, nego je to taj neki naš sistem, pa eto prvi posao, i mislim da ima i ovog problema-što mi nemamo tu kulturu da je normalno promijeniti posao", naglasila je Mirela Biković iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.

I iz Univerziteta u Sarajevu potvrđeno nam je da je najviše interesa trenutno za Fakultet zdravstvenih studija. No, dobra vijest je da opada interes za društvene fakultete koji se dovode u vezu sa hiperprodukcijom kadrova.

Bilježi se porast interesa za fakultete tehničke grupacije. Interesa za te kadrove ima sve više i na tržištu rada. No, Univerzitet nema mogućnosti upisa većeg broja studenata na tim fakultetima.

"To je daleko od potreba tržišta rada. Tu nas u nekim elementima limitira infrastruktura, u drugom broj kadrova koji treba da rade sa tim studentima, i u trećem, moram kazati, da nemamo tolike kapacitete na postojećim fakultetima da upišemo daleko veći broj nego što upisujemo", kazao je Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.

A šta rade u nadležnim ministarstvima kako bi se obrazovanje uskladilo sa tržištem rada. Iz Federalnog ministarstva za obrazovanje i nauku nikakvog odgovora.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, kažu, preduzeli smo niz aktivnosti kako bi zainteresovali učenike da upišu zanimanja koja su potrebna tržištu rada.

"Prvenstveno je upisna politika usklađena sa potrebama tržišta rada u lokalnim zajednicama. Također, obezbijedili smo stipendije, te troškove prevoza za učenike prvog razreda koji se opredijele za deficitarna zanimanja", naveli su iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

No, očito je da navedene aktivnosti nisu dovoljne. Problem obrazovanja u BiH, i njegove nepovezanosti s tržištem rada već je donio bolne posljedice. Poslodavci sve manje imaju radne snage. Što tjera investitiore. A nadležni, tvrde ekonomisti, nisu sposobni stvoriti dobar poslovni ambijent u BiH.

"Mi nemamo makroekonomiste, koji bi definisali pravce razvoja privrednih subjekata u BiH, koji mogu da koriste naše resurse. Dakle, kad kažem resurse, to je priroda u smislu ruda, drveta, vode, ali i u smislu radne snage koja je komponenta bez koje nema razvijanja nikakvog biznisa", mišljenja je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Imamo dakle, začarani krug. Djeca planski upisuju škole sa kojima će posao naći van bh. granica, Univerzitet u Sarajevu nema mogućnosti proizvoditi više kadrova potrebnih tržištu rada, a nadležni poduzimaju tek spore korake u rješavanju ovog problema. Ko će konačno iskočiti iz kruga i ozbiljno se pozabavati ovim problemom? Prije nego odu svi radno sposobni mladi i otjeramo sve investitore?

(akta.ba)

Na policama prodavnica sa outlet hranom u BiH mogu se naći proizvodi i duplo jeftiniji nego u drugim prodavnicama, a za samo tri, odnosno dvije godine, radnje sa outlet hranom iz Banjaluke i Sarajeva pridobile su povjerenja građana.

Marinka Stojić, vlasnica Food Outleta "Globus" iz Banjaluke, kaže da je na samom početku bilo mnogo potrošača koji su bili skeptični prema outlet hrani.

"Nama je bilo najvažnije da im objasnimo o kakvoj radnji je riječ. Bilo je potrebno mnogo vremena i truda, ali nakon dvije godine možemo reći da smo zadobili povjerenje sugrađana", kazala je Stojićeva za "Nezavisne".

Prema njenim riječima, najbitnije im je bilo da outlet hrana može da promijeni naviku kod ljudi da podignu svijest o pretjeranom bacanju hrane, a, kako kaže, uspjeli su da steknu povjerenje kupaca.

Dodaju da su na samom početku imali osam dobavljača, ali da je sada situacija mnogo bolja.

"Sada imamo više od 60 dobavljača, a zbog toga smo nakon godinu i sedam mjeseci od otvaranja prve, otvorili i drugu radnju. Kada smo počeli raditi, radnju od 30 kvadrata nismo mogli da napunimo robom, ali sada je situacija skroz drugačija", rekla je Stojićeva.

Kako kaže, sada na policama imaju sve što je potrebno jednom domaćinstvu.

"S obzirom na to da je outlet hrana, svaki dan se na našim policama može naći drugi asortiman proizvoda, od slatkiša, preko pića, pa do higijenskih proizvoda", rekla je Stojićeva.

Ističe da su cijene outlet hrane niže za 50 odsto u odnosu na druge prodavnice te da rok trajanja igra ulogu.   

Axel Alić, vlasnik Food Outleta "Yumm BiH" iz Sarajeva, za "Nezavisne" ističe da su prije tri godine otvorili prodavnicu outlet hrane te da su veoma zadovoljni poslovanjem.

"Prošle su tri godine, a samo je na početku sve ovo bilo nepoznanica ljudima, kada su mislili da se prodaje roba sa isteklim rokom trajanja. Tek kada su uvidjeli da je 90 odsto asortimana sa rokom trajanja kao i u trgovinama, počeli su dolaziti", rekao je Alić.

Prema njegovim riječima, u ovoj radnji cijene su mnogo niže nego u prodavnicama.

"Generalno, nekih 80 odsto robe je jeftinije za 40 do 50 odsto u odnosu na redovne cijene u prodavnicama, ali ima i nekih stvari koje su jeftinije 20-30 odsto. Sve zavisi od roka trajanja. Iako je sve poskupjelo, kod nas je cijena ostala ista kao kad smo otvorili radnju", kazao je Alić.

Dodaje da određeni proizvodi znaju imati i duži rok trajanja nego što je to slučaj u prodavnicama.     

Naime, kako kaže, imaju mali problem sa dobavljačima, jer nemaju dovoljno robe kojom bi popunili police.

"Kada smo otvorili prvu radnju, sarađivali smo samo sa dvije firme, a sada ih je već oko 50. Većina njih ide na preporuku, a neki ne žele ni da sarađuju, ali uspijemo se dogovoriti", rekao je Alić.   

Dodaje da su bili otvorili još jednu radnju, ali su je morali zatvorili, jer nisu imali dovoljno robe. Ističe da je i ovako ova radnja skoro non-stop poluprazna.   

"Koliko god robe da uzmete, veoma se brzo prodaje, tako da je nikad nema dovoljno", kazao je Alić.   

Oni ističu da pandemija virusa korona nije znatno uticala na njihov rad te da su im dobavljači svakodnevno isporučivali robu.

(N.N.)

Broj stanovnika planete Zemlje sredinom godine iznosio je 7,87 milijardi, od čega 59 posto u Aziji, 17 posto u Africi, devet posto u Evropi, a ostatak se odnosi na druge kontinente, procjena je Populacijskog odjeljenja UN.

Stanovništvo BiH čini manje od 0,05 posto ukupne svjetske populacije, objavila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, povodom Svjetskog dana stanovništva koji se obilježava 11. jula.

Na globalnom nivou, broj muške populacije blago nadmašuje broj ženske populacije, tako da se procjenjuje da u ovoj godini 102 stanovnika muškog spola dolazi na 100 žena.

Djeca do 15 godina čine oko 25 posto svjetske populacije, a stanovništvo starije od 60 oko 13 posto, a usljed procesa starenja svjetskog stanovništva očekuje se da do 2050. godine bude podjednak broj djece do 15 godina i osoba starijih od 60 godina.

U Evropi je 25 posto stanovništva starije od 60 godina, a očekuje se da će udio ove kategorije stanovništva porasti na 35 posto do 2050. godine, dok se u Africi, koja ima najmlađe stanovništvo, očekuje rast udjela ove kategorije sa sadašnjih šest, na devet posto u 2050. godini.

Godišnji broj živorođene djece u svijetu iznosi oko 141 milion, a umrlih oko 58 miliona stanovnika, te prirodni priraštaj iznosi oko 83 miliona stanovnika godišnje.

U prosjeku, svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko dvije populacije BiH.

Stanovništvo u svijetu raste po stopi od 1,1 posto godišnje, ta stopa je u opadanju i predviđa se njeno smanjivanje u narednom periodu.

Procjenjuje sa da je godišnja stopa nataliteta na globalnom nivou iznosila oko 19 posto, stopa mortaliteta oko sedam posto, što je dalo prirodni priraštaj od oko 12 posto.

U razvijenom dijelu planete, a odnosi se na Evropu, Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Japan, stopa nataliteta iznosila je 10 posto, kolika je i stopa mortaliteta, dok je u manje razvijenom dijelu svijeta, stopa nataliteta iznosila 20,5 posto, mortaliteta 7,2 posto, a prirodnog priraštaja 13,3 posto.

Stopa nataliteta u BiH u 2019. godini bila je 8,1 posto, a mortaliteta 11,1 posto, što je rezultovalo negativnim prirodnim kretanjem stanovništva od minus tri posto.

Stopa ukupnog fertiliteta na svjetskom nivou iznosi 2,5.

U razvijenom dijelu svijeta iznosi 1,7, a u manje razvijenom 2,6, a među kontinentima, najviša je u Africi – 4,5, a najniža u Evropi 1,6.

Procijenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za svjetsku populaciju iznosi 71,7 godina – za muškarce 69,4, za žene 74 godine.

Najniži je u Sijera Leoneu 51,8 godina, Centralnoafričkoj Republici 52,2 godine, Čadu 52,9 godina, Nigeriji 53,4 godine, a najviši u Japanu 83,8 godina, Švicarskoj 83,3 godine, Španiji 83,1 godina i Singapuru 83 posto.

Procijenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za stanovništvo BiH je 76,9 godina – 74,4 godine za muškarce i 79,4 godina za žene.

Prema srednjoj varijanti projekcija Populacijskog odjeljenja UN, očekuje se da svjetska populacija dostigne 8,55 milijardi do 2030. godine, a 9,74 milijardi do 2050. godine.

Očekuje se da se do 2050. godine stanovništvo Afrike uveća za 81,2 posto, a Evrope smanji za pet posto.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Oko 1.000 građana vakcinisano je protiv koronavirusa u subotu od jutarnjih sati u sarajevskoj Zetri, javlja Anadolija.

Od osam jutros je zvanično započeo “Dan otvorenih vrata” na Zetri gdje građani mogu doći bez najave i imaju na raspolaganju 4.000 doza vakcine AstraZeneca. U jutarnjim satima zabilježene su velike gužve, međutim, zbog visokih temperatura, u popodnevnim satima ispred Zetre se može vidjeti mali broj građana.

Mirna Pecikoza, glasnogovornica Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, izjavila je da su danas počeli sa “Danom otvorenih vrata” u KS-u.

“Građani su pozvani na dođu bez najave, sve dobne skupine, da se vakcinišu, a na raspolaganju je vakcina AstraZeneca i to 4.000 doza dnevno. Dani otvorenih vrata će trajati danas, sutra i prekosutra”, kazala je Pecikoza za AA.

Prema njenim riječima, ako se dogodi da budu imali dovoljno doza da produže masovnu vakcinaciju, to će i uraditi.

“Imamo podatak da je do 11 sati vakcinisano oko 800 građana, odnosno do 12 sati oko 1.000, što je odlična brojka s obzirom da Zetra radi od osam sati. Građani su zadovoljni. U prosjeku čekaju od pola sata do 40 minuta”, istakla je Pecikoza.

Za građane, s obzirom na visoke temperature, postavljeni su šatori u kojima mogu čekati, a dijeli se i voda.

Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Amreičkih Država (SAD) objavilo je kako ruski hakeri stoje iza prošlogodišnjih cyber napada SolarWinds na američke javne institucije, javlja Anadolu Agency (AA).

Navedeno je da su napadi SolarWinds izvedeni u razdoblju od 7. maja do 27. decembra 2020. godine, a ciljani su računi e-pošte 80 posto osoblja u četiri tužilaštva u cijeloj zemlji, kao i najmanje po jednog iz 27 tužilaštva.

U e-pošti uposlenika tužilaštva navodi se da mogu postojati informacije s visokim nivoom povjerljivosti.

“Ruska hakerska grupa, poznata kao Nobelium, krajem maja izvela je cyber napad korištenjem e-mail sistema Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID)“, saopćio je tada tehnološki div Microsoft.

Američki predsjednik Joe Biden je početkom marta ove godine najavio protjerivanje deset ruskih diplomata s obrazloženjem da su povezani s pokušajem cyber napada i aktivnostima usmjerenim na uticaj na predsjedničke izbore u SAD-u.

U skladu sa Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju, penzije za mjesec juli bit će isplaćene u četvrtak, 5. augusta, preko Jedinstvenog računa trezora FBiH.

Temeljem odluke Vlade Federacije BiH o jednokratnom novčanom iznosu penzije kao potpore penzionerima u FBIH, svim korisnicima penzija Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje (FZ MIO/PIO) koji su rezidenti BiH, uz julsku penziju će biti isplaćen i jednokratni novčani iznos, saopćeno je iz zavoda.

Novčani iznos isplaćuje se samo korisnicima penzija koji su zatečeni u isplati na dan stupanja ove odluke na snagu. Iznos od 120 maraka isplaćuje se korisnicima mirovina koji ostvaruju pravo do visine zajamčene penzije i zajamčenu penziju (478,91 marku), a iznos od 100 maraka korisnicima penzija koji ostvaruju pravo preko visine zajamčene penzije. Korisnicima prava na djeljivu porodičnu penziju pripada isplata djeljivog novčanog iznosa.

Najniža penzija iznosi 382,18 maraka, zajamčena 478,91, a najviša 2.174,48 maraka. Penziju za mjesec juli primit će 425.962 korisnika, dok je pravo na jednokratni novčani iznos ostvarilo 363.310 penzionera.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mjesec juli iznose oko 233 miliona maraka.

U posljednje dvije nezgode na magistralnom putu M-17 poginulo je pet osoba, a dvije su teško povrijeđene. Razlog su neprilagođena brzina i preticanje na mjestima gdje nije sigurno završiti tu radnju, a rijetko se govori o drugim faktorima koji odnose živote.

Broj smrtnih slučajeva posebno je izražen u ljetnom periodu kada visoke temperature u spoju s velikim gužvama u saobraćaju izazivaju nervozu kod vozača koji tada pristupe radnjama koje često i nisu toliko promišljene.

Policija duž dionice M-17 Zenica – Doboj kontinuirano dežura 24 sata dnevno, mobilni i fiksni radari svakodnevno se nalaze pored ceste, ali uprkos tome, broj prekršaja u saobraćaju, saobraćajnih nesreća, a u njima nažalost i smrtnih ishoda i teških povreda je sve češći.

Prije samo 12 dana mještani Begovog Hana rastali su se od trojice mladića koji su poginuli u saobraćajnoj nesreći u mjestu Jelina, a rano jutros u Liješnici između Žepča i Maglaja poginule su dvije osobe dok je treća teško povrijeđena prevezena u Kantonalnu bolnica Zenica.

Glavni inspektor i v.d. policijski komesar Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Adis Imamović za Klix.ba je kazao da su uzroci obje nesreće neprilagođena brzina i prelazak u saobraćajnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera.

“Često imamo mlade vozače koji nemaju dovoljno iskustva i upuštaju se u rizična preticanja, a pri tome još voze neprilagođenim brzinama. Nažalost, za preticanje nemamo preventivnih mjera.Visoke temperature izazivaju nervozu koja u sadejstvu s gužvama koje stvaraju teretna vozila stvarajući duge kolone, dovode do gubitka koncentracije i nepažnje i tako dobijemo nezgode s najtežim posljedicama”, kazao je Imamović.

Dodao je da MUP ZDK svakodnevno na magistralnim cestama, ali i drugim, postavlja mobilne radare dok su fiksni u funkciji 24 sata dnevno, a uz to kao preventivne aktivnosti svakodnevno dežuraju i policije patrole.

Prije mjesec dana otvorena je i Zenička obilaznica, ali veoma mali broj teretnih motornih vozila koristi novootvorene kilometre autoceste. Slična situacija je i na dionici Doboj – Banja Luka gdje je veoma mali broj teretnih vozila, koja još uvijek koriste magistralne ceste.

“Svjedoci smo da teretna vozila koja idu za Sarajevo i dalje uopće ne koriste novootvorene kilometre Zeničke obilaznice, pa još uvijek imamo veliki broj teretnih vozila na magistralnoj cesti, a koja se uključe na ulaz Zenica jug i idu ka Sarajevu”, dodao je Imamović uz objašnjenje da je sigurnost u saobraćaju mnogo veća na autocesti.

Iz BIHAMK-a i Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona svakodnevno savjetuju vozačima da vožnju prilagode uvjetima na putu, da poštuju saobraćajne propise i da imaju razumijevanja za druge vozače u saobraćaju.

Prekoračenje brzine za 80 kilometara na sat na dionici M-17 donosi prednost bržeg dolaska za 30 minuta, ali i veliki rizik saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom. Isplanirajte put, krenite ranije i pravite pauze. Doći ikada na destinaciju nego nikada u svakom slučaju je bolje.

(klix.ba)