Posjetom farmerima u općinama Maglaj i Žepče, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vinko Marić nastavio je obilazak vlasnika farmi u Zeničko-dobojskom kantonu.

Smatra da samo direktnim kontaktom može spoznati što je najpotrebnije uzgajivačima stoke, kako bi se kasnije realizovali planovi za pomoć i podršku koja im je neophodna.

- Većina njih je izgubila nadu da će im država pomoći, izuzev redovnih podsticaja za koje se bore, a koji najčešće nisu dovoljni za razvoj. Vlasnicima farmi potrebna je poljoprivredna mehanizacija, obnova stočnog fonda i nova tehnologija za mužu krava - kaže ministar Marić.

Farmerima koji još nisu registrovali djelatnost pojasnio je da bez registracije djelatnosti ne mogu očekivati bilo kakav podsticaj od države.

Pres služba ZDK

Javni poziv za prikupljanje zahtjeva ostaje otvoren 30 dana od dana objave Javnog poziva na web stranici Općine Tešanj i oglasnoj ploči Općine Tešanj. Neblagovremeni i nepotpuni zahtjevi neće se uzeti u razmatranje. Nakon provedenog postupka podnosioci zahtjeva će pismeno biti obaviješteni o rezultatima Javnog poziva.

Javni poziv možete pogledati OVDJE

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Uz desetke miliona peradi koji se svake godine uništavaju radi suzbijanja ptičje gripe, znanstvenici žure pronaći nove načine za zaštitu ptica od zaraze i sprječavanje ljudske pandemije

Istraživači uče važne lekcije o tome kako se ptičja gripa širi, kao i o karakteristikama virusa u Europi.
Zaraza ptičjom gripom u porastu je širom svijeta, a posljedice su razorne kako za ptice selice tako i za domaću perad.
U Evropi je u razdoblju 2021.-2022. prijavljeno više od 2467 slučajeva ptičje gripe kod peradi, što je rezultiralo pokoljem 48 miliona peradi u 37 zemalja. Bila je to najveća epidemija ptičje gripe dosad zabilježena na kontinentu. Samo u Njemačkoj je 2021. godine uništeno 2,3 miliiona ptica.

Strahovi uzgajivača

„Kad pogodi vaše leglo, posljedice za uzgajivača su razorne”, rekao je Wolfgang Schleicher, direktor ZDG-a, središnjeg udruženja njemačke peradarske industrije. „Ne samo da emocionalno boli kada se otkrije pozitivna infekcija i kada ste prisiljeni ubiti sve svoje ptice, već boli i financijski.”

Sve do ovog desetljeća ptičja gripa bila je tek povremeni gost u Europi. No, sada se poljoprivrednici suočavaju sa stalnom prijetnjom prekida poslovanja. U Njemačkoj, jednoj od najvećih zemalja proizvođača peradi u EU-u, uzgajivač dobiva djelimičnu naknadu za gubitke i troškove koji proizlaze iz uništavanja ptica. No, kako gubici rastu, rastu i premije osiguranja.

Osim toga, visoke troškove čišćenja i dezinfekcije peradarnika nakon izbijanja bolesti prvenstveno mora snositi uzgajivač. A nakon odstrela, uzgajivačima je zabranjeno uzgajati životinje otprilike 30 dana. Ukratko, cijena koju uzgajivač mora platiti za infekciju ptičjom gripom vrlo je visoka i gura poslovanje do krajnjih granica.

„Borba protiv ptičje gripe na vrhu je naših prioriteta”, rekla je evropska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides prošlog mjeseca najavljujući nova pravila EU-a o cijepljenju životinja kako bi se suzbilo širenje bolesti. „Ove epidemije uzrokuju golemu štetu ovom poljoprivrednom sektoru i koče trgovinu.”

Do sada je u EU-u protiv ptičje gripe odobreno samo jedno cjepivo. Nova pravila EU-a, koja će stupiti na snagu 12. marta, omogućit će kretanje životinja i robe iz preduzeća i zona u kojima je obavljeno cijepljenje.

Nisu samo uzgajivači ti koje pogađa ova nevolja pogađa. Potrošači primjećuju porast cijena pilećeg mesa i jaja, a ponekad i nestašicu na policama supermarketa.

Tu je i zabrinutost od širenja infekcije na ljudsku populaciju. Kad bi mu se pružila prilika, virus bi mogao mutirati i postati zarazniji za ljude, možda čak i izazvati pandemiju.

Sve to tjera znanstvenike iz EU-a da pronađu načine za suzbijanje ptičje gripe.

Do prijenosa virusa dolazi na dva načina. Izravno s njegovim česticama u zraku koje se kreću od ptice do ptice i neizravno putem kontaminiranog materijala kao što je poljoprivredna oprema. No, tačni mehanizmi prijenosa bili su nedovoljno poznati sve do nedavno.

Nova saznanja

Prof. Thomas Mettenleiter koordinirao je projekt DELTA-FLU kojega finansira EU, koji je krenuo u popunjavanje rupa u znanju. Petogodišnja inicijativa, koja je završila krajem 2022., okupila je stručnjake iz Belgije, Njemačke, Italije, Nizozemske, Švedske, UK-a, SAD-a i Hong Konga.

„Visoko patogena ptičja gripa već je neko vrijeme glavna bolest kod životinja, no osobito je u porastu posljednjih pet godina”, rekao je Mettenleiter, njemački virolog.

Ranije su ptice selice iz Azije širile virus domaćim pticama sezonski, s manje rizičnim razdobljima ljeti. Infekcija se sada promijenila iz rijetkih, povremenih izbijanja u situaciju kontinuiranog rizika.

Često to dovodi do uništavanja domaće peradi. Ako se u leglu pronađe virus, svaka ptica mora biti uništena. A kada se ptičja gripa otkrije u nekom području, bilo kod divljih ptica ili u komercijalnim objektima, pticama koje bi se inače slobodno kretale, rutinski se nalaže karantin u kokošinjcima.

„No, naša je studija pokazala da je često ljudska aktivnost, a ne izravna infekcija od divljih ptica, ono što uzrokuje nove prodore virusa”, rekao je Mettenleiter, koji je predsjednik FLI Saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinja u Njemačkoj. Ljudi prenose virus u kokošinjce na kontaminiranoj obući, odjeći, strojevima, stočnoj hrani i posteljini, kaže.

Prema Mettenleiteru, potrebno je obratiti više pažnje na rukovanje peradi i pojačati mjere biološke sigurnosti. U tu svrhu, on i njegov tim izradili su smjernice za više higijenske standarde za osoblje koje radi s leglima u karanteni. Nadamo se da će ove smjernice biti prihvaćene u cijeloj Evropi.

Trenutni talas

Dok sojevi ptičje gripe vjerojatno postoje hiljadama godina, varijanta koja je pokrenula trenutni talas epidemije, A(H5N1), pojavila se 1996. u Kini kao rezultat brzog širenja komercijalnog sektora uzgoja pataka i peradi. Zatim se prelio na divlje ptice i, vrlo rijetko, na ljude.

Ova vrlo zarazna varijanta sada se razgranala u mnoge podvarijante koje se prvenstveno javljaju kod komercijalne peradi i divljih vodenih ptica.

Virus se klasifikuje kao visoko ili nisko patogen (HPAI ili LPAI) ovisno o njegovim genetskim karakteristikama i sposobnosti da uzrokuje bolest i smrtnost kod pilića. Perad zaražena virusima LPAI može pokazivati blage simptome bolesti ili ih uopće nema, dok HPAI infekcije mogu uzrokovati ozbiljne bolesti i smrt.

Da bi se stvari zakomplikovale, virusi LPAI mogu mutirati u druge visoko patogene sojeve, zbog čega je hitno rješavanje epidemije bolesti ključno. Oba, i HPAI i LPAI mogu se brzo širiti kroz jata.

Projekt DELTA-FLU otkrio je genetski sastav sojeva ptičje gripe koji trenutačno prevladavaju na kontinentu. Upotrebom tehnike sekvenciranja cijelog genoma, istraživači su došli do iznenađujućeg otkrića da je ptičja gripa u Europi „mješavina varijanti”, drugim riječima, postoje mnoge varijante koje kruže (više od 15 u Evropi).

Iz ovoga su istraživači pokazali da varijante miješaju svoj genetski materijal kako bi stvorile nove podvarijante. Zabrinjavajuće je da su se od 2016. neki od tih mutiranih virusa prelili na druge životinje, uključujući lisice, kune i tuljane. U svijetu je zabilježeno najmanje 200 slučajeva kod sisavaca.

Ipak, ohrabrujuće je da je ptičja gripa i dalje slabo prilagođena ljudima. Do infekcija kod ljudi dolazi s vremena na vrijeme, ali su rijetke i obično se događaju tek nakon bliskog, dugotrajnog i nezaštićenog (bez rukavica ili druge zaštitne opreme) kontakta sa zaraženim pticama.

Svinjska veza

Malo je vjerojatno da će se pojaviti pandemija ptičje gripe osim ako se virus prvo ne udomaći u posredničkom sisavcu, najvjerojatnije svinji. Svinjske stanice imaju osobine koje omogućuju ptičjim i ljudskim virusima da se udomaće i repliciraju.

„Postoji zabrinutost da će jednog dana svinja djelovati kao posuda za miješanje, zajedno ugošćujući viruse ptičje i ljudske gripe”, rekao je Mettenleiter. „To bi moglo rezultirati novom preraspodjelom, hibridnim virusom s genetskim materijalom iz oba virusa.”

Znanstveni rad na više cjepiva protiv ptičje gripe za perad odvija se paralelno s upornim razmatranjima vlada u Europi o prednostima cijepljenja u borbi protiv ove bolesti.

Cijepljenje životinja protiv bolesti može dovesti do trgovinskih prepreka na izvoznim tržištima. To je zbog zabrinutosti u nekim zemljama uvoznicama da se cijepljene životinje još uvijek mogu zaraziti bolešću i širiti je.

U tom kontekstu, prema Mettenleiteru, nadzor ostaje iznimno važan.

(24sata.hr)

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević izjavio je danas u Sarajevu da ulazak Hrvatske u "Schengen" nije ništa promijenio u smislu graničnog režima sa BiH.

Na forumu "Efekti ulaska Republike Hrvatske u Schengen iz ugla ekonomske saradnje HR/EU BiH", koji je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Kovačević je naveo da se Schengen procedure primjenjuju već neko vrijeme, te da nema nikakvih novih postupanja.

"Primjetno je da nam u određenim stvarima sistemi nisu kompatibilni i zadaća je na bh. strani da iskoristi svoje mogućnosti i pokrene inicijative prema Europskoj komisiji", rekao je Kovačević.

Dodao je da bi BiH trebala odraditi neke tehničke stvari poput uvođenja elektronskog potpisa, što bi uveliko pomoglo protočnosti roba.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković istakao je da su od kolega iz Hrvatske dobili uvjeravanja da se carinske procedure neće mijenjati, dok će se određene promjene odnositi na prelazak putnika iz trećih zemalja preko granice.

Pojasnio je da će te izmjene biti uvedene krajem 2023. i uključivat će davanje biometrijskih podataka svih putnika, što bi trebalo trajati 30 do 60 sekundi po osobi.

(akta.ba)

U sjedištu Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH u Mostaru potpisan je ugovor za izgradnju autoceste na Koridoru Vc, dionica Medakovo - Ozimice, dužine 21,3 kilometra, javlja Anadolija.

Ugovor su potpisali Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH kao investitor i u ime izvođača radova Asim Cengiz, član Uprave Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S., te Denis Lasić, federalni ministar prometa i komunikacija i Evren Utku Gök, projekt menadžer turske kompanije.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 361.753.355 eura bez PDV-a, s rokom završetka izgradnje od 30 mjeseci nakon uvođenja izvođača u posao.

“Prethodna Vlada i Uprava Autocesta iz 2014. godine su planirali izgradnju dionice Medakovo – Poprikuše putem koncesije što se pokazalo neizvodivim procesom na koji je potrošeno mnogo vremena. Zahvaljujući agažmanu i zajedničkim naporima ove Vlade FBiH i aktuelne Uprave JP Autoceste FBiH promjenom modela ugovaranja, u rekordnom vremenu za manje od devet mjeseci smo dodijelili ugovor za građenje. Ovo je najveći investicijski ugovor potpisan u posljednjih 30 godina u Bosni i Hercegovini. Današnjim potpisivanjem ugovora za izgradnju dionice Medakovo – Ozimice pokazali smo da se može promjeniti raniji pristup ugovaranja za kratke dionice. U proteklom periodu smo pripremili realizaciju radova na dionicama autoceste na Koridoru Vc za novih 85 kilometara i investicijama od oko 4 milijarde KM. Već su potpisana dva ugovora za realizaciju preko jedne milijarde KM, dok se potpis ostalih ugovora priprema do kraja trećeg kvartala ove godine. Sada se već nazire kraj izgradnje Koridora Vc i sa sigurnošću možemo reći da će do kraja 2025. godine sjeverni dio Koridora Vc biti završen i pušten u promet.”, rekao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.

Na dionici Medakovo – Ozimice, ukupne dužine 21,3 km, gradit će se pored otvorene trase, jedna petlja, dva dvostrana odmorišta, osam mostova i vijadukti, dva nadvožnjaka, petnaest podvožnjaka i jedan tunel dužine 2200 metara, a zajedno sa dionicom Putnikovo Brdo – Medakovo čija je izgradnja počela u novembru prošle godine, činit će funkcionalnu prometnu cjelinu.

Da bi se kompletirao projekat autoceste na sjeveru još se čeka završetak procedure za dionicu Ozimice – Poprikuše. Time će cijeli taj dio koridora biti u određenoj fazi gradnje.

“Nema važnije stvari za društvo od infrastrukturnog povezivanja. Završetak Koridora Vc početak je boljeg povezivanja Bosne i Hercegovine sa regijom i Europskom Unijom koji će omogućiti brži gospodarski razvoj. U proteklom razdoblju pokazali smo da međusobnom podrškom možemo brže i kvalitetnije djelovati te na taj način ubrzati izgradnju autocesta i brzih cesta ”, izjavio je Denis Lasić, federalni ministar prometa i komunikacija.

Predstavnik turskog izvođača Asim Cengiz rekao je kako je ovaj projekat nastavak uspješne saradnje između javnog preduzeća Autocesta i ove firme.

"Dosada smo zajedničkim snagama završili mnogo značajnih projekata, uvijek u okviru vremenskog roka i u skladu sa ugovornim obavezama. Nema sumnje da će tako biti i ovaj put“, istakao je Cengiz. On je iskoristio priliku te se zahvalio narodu Bosne i Hercegovine na nesebičnoj pomoći nakon nedavnog katastrofalnog zemljotresa koji je zadesio Tursku.

Izgradnja dionice Medakovo - Ozimice financirat će se sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB), te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

“Izgradnja tunela Prenj počinje u ovoj godini, a njegov završetak je planiran za period od šest godina čime će kompletan Koridor Vc biti završen do kraja 2028. godine. Korist za privredu i društvo ovim investicijama će biti značajna tako da mogu reći da je period iščekivanja i trošenja vremena za izgradnju novih dionica iza nas, te da će život svih građana biti bolji i da će nada i sreća biti veća.”, zaključio je za kraj današnjeg potpisivanja Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine insistira na usvajanju Zakona o minimalnoj plati u Federaciji BiH, a koji se nalazi u parlamentarnoj procedure i čije usvajanje su podržale sve parlamentarne stranke u FBiH i ne podržava usvajanje bilo kakvih rješenja kojim će se navodno i kako kome plata povećati do 400 KM.

S obzirom da su se danas u javnosti pojavile informacije o tome kako SSSBiH podržava inicijativu poslodavaca o proizvoljnom povećanju plate, ovim putem obavještavamo sve članove sindikata, sve radnike i radnice te cjelokupnu javnost da je riječ korištenju naziva Saveza samostalnih sindikata BiH od strane predsjednika pojedinih granskih sindikata u svrhu promocije i zagovaranja želja Udruženja poslodavaca FBiH. Članovi Saveza samostalnih sindikata BiH ne odustaju od zahtjeva da minimalna plata iznosi 1.000 KM. Takođe, podržavamo usvajanje izmjena zakona o porezu i doprinosima koji su, takođe, u parlamentarnoj proceduri i kojima će se smanjiti opterećenje poslodavaca i taj iznos usmjeriti na povećanje plata radnicima, a ne za dodatno gomilanje bogatstva.

Ostavljanje mogućnosti poslodavcima da MOGU povećati radnicima platu do 400 KM je ništa drugo do ispunjavanje želje poslodavcima koji su do sada radnicima isplaćivali dio plate u kovertama, varajući tako i državu i radnike, da taj iznos sada isplaćuju legalno uz smanjenu stopu doprinosa. U prijevodu, radnicima se nudi EVENTUALNA plata do 1.000 KM. Koliko je ostavljanje opcije poslodavcima da mogu ili trebaju isplatiti nešto radnicima dobra pokazalo se na primjeru isplate jednokratne pomoći radnicima u iznosu od 1.080 KM. Podsjećamo da je manje od 20% radnika u FBiH dobilo taj iznos, a da najveći broj onih koji su najugroženiji, dakle onih koji imaju najmanja primanja i kojima je ta pomoć bila najpotrebnija nisu dobili jednokratnu pomoć. Usvajanje prijedloga poslodavaca znači statističko povećanje prosječne plate od koje najveći broj radnika neće imati nikakve koristi.

Savez samostalnih sindikata BiH poziva parlamentarce da usvoje zakone koji su trenutno u parlamentarnoj procedure i time stvarno pomognu radnicima i radnicama u Federaciji BiH, stoji u saopćenju koje potpisuje Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH.

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini.

Ovim zakonom uređuju se uvjeti i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, prava i obaveze trgovaca, oblici trgovine, način formiranja i isticanja cijena, trgovačka evidencija, praćenje trgovine i tržišta, zaštita potrošača.

Preciziraju se i zakonska rješenja koja se odnose na nepoštene trgovačke radnje, zabranu ograničenja trgovine i privremene mjere ograničenja trgovine, kao i upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona, te druga pitanja od značaja za obavljanje trgovine na teritoriji FBiH.

Kako je obrazložilo resorno ministarstvo, prioritet je stvaranje što kvalitetnijeg zakonskog okvira za daljnje unapređenje i razvoj trgovine u Federaciji. Također, potreba da se odgovori zahtjevima modernizacije trgovinskog sektora i prakse, koji su se pojavili tokom primjene važećeg Zakona o unutrašnjoj trgovini uslovili su potrebu za potpunijim i preciznijim uređenjem trgovinske djelatnosti i stvaranjem kvalitetnijeg, osavremenjenog zakonskog okvira.

Zbog obimnosti rješenja koje je neophodno donijeti, pristupilo se izradi novog zakonskog akta, koji praktično sublimira sva ranija rješenja, te uvodi sasvim nove odredbe i mjere u sferi obavljanja djelatnosti trgovine.

Novine se, između istalog, odnose na preciznije objašnjavanje pojma trgovca i trgovinske djelatnosti, kao i ostalih subjekata koji pod određenim uvjetima mogu obavljati ovu djelatnost (fizička lica, udruženja građana, poljoprivrednici).

Prema obrazloženju Ministarstva, dodatno se uređuju postupanja i obaveze trgovaca, kao i pitanja koja su od značaja za potrošače (odobravanje popusta, prodaja sa sniženom cijenom…). Uvodi se i savremena nomenklatura i klasifikacija oblika i načina trgovine, novi instituti (posebne tržišne institucije i slično), a s ciljem razvoja tržišne konkurencije i ravnopravnosti trgovaca.

Detaljno se uređuje i internet prodaja, imajući u vidu njeno sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu. U obrazloženju se napominje da su se razvojem internet prodaje javile i određene devijacije usljed pravno neuređenog stanja u oblasti elektronskog poslovanja, te je neophodno predvidjeti adekvatne mehanizme za takve pojave.

Normiranje načina obavlјanja trgovine putem interneta, kako ističu iz Ministarstva, doprinijet će smanjenju sive ekonomije i registraciji novih privrednih subjekata u trgovinskoj djelatnosti. Prema obrazloženju, Nacrtom zakona je, među ostalim, propisano da trgovac koji obavlja prodaju na daljinu mora pružiti taksativno navedene informacije o trgovcu i to u obliku i na način koji je neposredno i stalno dostupan potrošačima i nadležnim inspekcijskim organima.

Nadalje, Nacrtom su precizirani i razlozi za donošenje rješenja o prestanku rada trgovačke radnje po službenoj dužnosti. Preciznije se uređuje i način formiranja i isticanja maloprodajne cijene, zatim obaveza vođenja knjige žalbi u trgovinama, kao i materijalno-pravne odredbe koje daju konkretna ovlaštenja za preduzimanje konkretnih upravnih radnji inspektoru u postupku inspekcijskog nadzora.

Imajući u vidu činjenicu da je Bosna i Hercegovina nedavno dobila kandidatski status, iz Federalnog ministarstva trgovine istaknuto je i da se ovim nacrtom zakona čine i određena usklađivanja sa izvorima prava EU. Time je ispunjena obaveza iz članova Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji se odnose na slobodno kretanje roba, te saradnju ugovornih strana u oblasti poslovnog nastanjivanja i slobode pružanja usluga.

Nakon što Federalni parlament usvoji Nacrt, uslijedit će zakonom propisani period javne rasprave. Tokom nje će svi ključni akteri u sektoru trgovine moći iznijeti primjedbe i prijedloge koji će s ciljem još boljeg uređenja ove oblasti biti ugrađeni u tekst prijedloga zakona prije njegovog finalnog usvajanja.

(faktor.ba)

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača potvrdio je Feni da će u Federaciji BiH od 1. aprila biti značajno uvećana prava (invalidnina, tuđa njega i pomoć i ortopedski dodatak) za populaciju osoba sa neratnim invaliditetom.

To će biti omogućeno početkom primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, civilnim žrtvama rata i zaštite obitelji s djecom FBiH, koji će stupiti na snagu 16. marta, osmog dana od objave u Službenim novinama FBiH.

Ukaz o proglašenju tog zakona potpisao je 28. februara bivši predsjednik Federacije Marinko Čavara.

Na taj način stekli su se uslovi za objavu Zakona 8. marta u Službenim novinama FBiH, a njegova primjena počet će od 1. aprila.

To će, kako kaže ministar Drljača, značiti da će se prva isplata invalidnina izvršiti po novom obračunu sredinom maja.

– Naime, osnovica za obračun visine ovih prava iznosit će 80 posto najniže cijene rada, što trenutno iznosi 476,80 KM. To je povećanje osnovice od oko 70 posto u odnosu na dosadašnju fiksnu osnovicu od 274,40 KM. Nova osnovica će se primjenjivati na sva tri prava u skladu sa zakonom – istakao je Drljača.

Dodao je da će za isplatu prava po novome obračunu na godišnjem nivou biti potrebno dodatnih 122.000.000 KM. S obzirom na to da je budžet za ovu godinu već usvojen u visini od 160.000.000 KM za ove namjene, do kraja godine biće potrebno osigurati dodatna 72.000.000 KM.

– Nedostajući novac trebao bi se osigurati rebalansom federalnog budžeta za tekuću godinu – poručio je Drljača.

Također, i iz Federalnog ministarstva finansija kažu da nedostajući iznos može biti osiguran izmjenama i dopunama budžeta FBiH za 2023. godinu “kada Vlada Federacije BiH da instrukciju Ministarstvu finansija FBiH da započne sa procedurom pripreme izmjena i dopuna budžeta”.

Podsjećamo, navedeni Zakon odnosno povećanje invalidnina odobreno je u Predstavničkom domu i Domu naroda Federalnog parlamenta na prijedlog Irfana Čengića i Jasminka Kapića.

Portugal više neće davati dozvole boravka bogatim kupcima nekretnina. Zvanično se to objašnjava napetom situacijom na tržištu stanova. Ali, i EU je to zahtijevao, zbog pranja novca i opasnosti od terorizma.

500.000 evra za dozvolu boravka u šengenskom prostoru EU-a, to je od 2012. bila ponuda portugalske vlade bogatim strancima.

Ko je, dakle, investirao pola miliona evra u Portugalu, mogao je dobiti dozvolu boravka nazvanu „zlatnom vizom”, a to je iskoristilo oko 12.000 investitora koji su tako sa svojim obiteljima mogli doći u EU. Sad bi tome trebao doći kraj, među ostalim i zbog pritiska iz EU-a. Šef portugalske vlade Antonio Costa najavio je da će „Program zlatne vize” završiti 16. marta 2023.

„Dobro je da su zlatne vize konačno ukinute, one zapravo nikad nisu smjele biti uvedene”, kaže bivša socijalistička zastupnica u Evropskom parlamentu Ana Gomes, koja se protiv toga programa borila od njegovog uvođenja.

„One su bile pozivnica za pranje novca i omogućile su kriminalcima i terorističkim organizacijama da se legalno infiltriraju u šengenski prostor.”

Više od polovina podnosilaca zahtjeva dolazi iz zemalja u kojima je osobito velika opasnost pranja novca, a Portugal nikad nije vodio računa o porijeklu novaca podnosilaca zahtjeva.

Ono što je najavljeno kao program koji će potaknuti portugalsku ekonomiju, koje je tada bilo u katastrofalnom stanju, pokazalo se prije svega kao dobar posao za trgovce nekretninama.

Umjesto da nastanu nova preduzeća i radna mjesta, prije svega su bogati Kinezi pokupovali luksuzne stanove u Lisabonu i okolini, za njima slijede Brazilci, Turci, Južnoafrikanci i Rusi.

Od ukupno investiranih oko sedam milijardi evra gotovo 90 posto je otišlo na kupovinu stanova. Samo 22 vize su izdane za stvaranje radnih mjesta, pokazuju podaci policije za strance SEF. Rezultat je skromnih 280 novih radnih mjesta u deset godina.

Uprkos tome predsjednik portugalskog Saveza trgovaca nekretninama Hugo Santos Ferreira kritikuje planove o ukidanju „zlatne” boravišne dozvole.

„To je napad na sve strane investitore, koji žele svoj novac investirati u Portugalu. Portugal time gubi svoju vjerodostojnost i dobar glas kao zemlja prikladna za investicije.”

A Portugal treba strane investitore da bi ojačao svoju ekonomju, ne može odustati od važnog instrumenta, koji svake godine u zemlju donosi više od 600 miliona eura, kaže on.

„Osim toga taj program je stvorio hiljade radnih mjesta u građevinskom sektoru i sektoru nekretnina”, tvrdi Santos Ferreira.

Ali, upravo u tim sektorima je nastao problem. Posljednjih godina su cijene stanova u Portugalu, posebno u dva najveća grada Lisabonu i Portu, eksplodirale. Na to su uticale i zlatne vize, kažu kritičari, ali i to što je sve više građana EU-a kupovalo kuće i stanove u Portugalu. Po cijenama koje Portugalci više ne mogu platiti.

„Posebno kod luksuznijih stanova i kuća zlatne vize su izazvale velik rast cijena”, naglašava bivša zastupnica u Evropskom parlamentu Ana Gomes. To je argument koji sad prihvata i portugalska vlada kako bi objasnila razlog ukidanja zlatnih viza.

To je izuzetak, smatra Ana Gomes, jer je sve oštrija kritika iz EU-a dovela do obustave portugalskog programa zlatne vize.

Posebno zbog često sumnjivog porijekla novca podnosilaca zahtjeva za vizom. Jer, od početka rata u Ukrajini Rusima je zabranjeno da investiraju u Portugalu. Oni su time isključeni od mogućnosti dobijanja zlatne vize.

Ali, ni Kina ili Vijetnam se ne odlikuju transparentnošću, kaže bivša zastupnica u Evropskom parlamentu Gomes. Predsjednik Saveza trgovaca nekretninama Hugo Santos Ferreira nasuprot tome naglašava da se sve transakcije u Portugalu najstrože kontroliše.

Crnih ovaca ima svugdje, kaže on, ali to nije razlog da se ukine zlatnu vizu. „Niko ne želi potpuno ukinuti banke, iako je poznato da se i tamo može prati novac.”

Iako se Santos Ferreira još uvijek nada da će vlada u posljednjem trenutku odustati od ukidanja zlatne vize i ponuditi ju u nekom drugom obliku, izgleda da je došao kraj investiciji od 500.000 evra kao ulaznici za šengenski prostor u Portugalu.

„Bilo je to jednostavno previše netransparentno i opasno”, kaže Ana Gomes. Ostaje da se vidi šta će se dogoditi s onima koji su dobili zlatne vize. Njihova dozvola boravka bi navodno trebala biti produžena samo ako stvarno trajno žive u Portugalu.

(DW)