Vlada Zeničko-dobojskog kantona ranije je usvojila Informaciju o provođenju postupka preispitivanja vjerodostojnosti podataka u diplomama uposlenih u javnom sektoru, a slučajevi nevalidnih diploma upućeni su na postupanje policiji i Tužilaštvu ZDK.

Informacija koju je sačinio Tim Vlade za prevenciju i borbu protiv korupcije ZDK obuhvatila je dosadašnje aktivnosti na reviziji diploma u svih 35 organa uprave, javnim ustanovama i javnim preduzećima, a u procesu revizije, kako je kazao Dževad Fejzić, predsjednik Tima Vlade za prevenciju i borbu protiv korupcije ZDK, nije bilo većih poteškoća.

“Svi slučajevi u kojima su uočene nevalidne diplome upućeni su na postupanje MUP-u i Kantonalnom tužilaštvu u Zenici”, rekao je Fejzić.

Proces revizija nije završen još uvijek u Kantonalnoj upravi za šumarstvo i JP “Šumsko-privredno društvo ZDK” d.o.o. Zavidovići, a kako je rečeno, problem koji opterećuje ovaj proces je što određene školske ustanove, kao što su Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet “Džemal Bijedić” Mostar i pojedini privatni fakulteti, traže novčanu naknadu za provjeru diploma, koja se kreće od 50 do 100 KM.

“Isti problem imamo i kod revizije diploma koje su stečene izvan BiH, na drugom govornom području, a i tu su potrebna značajna sredstva tako da ćemo tražiti rješenje za taj problem”, dodao je Fejzić.

Pozvao je i građane da prijavljuju slučajeve korupcije ako ih uoče, a da to mogu uraditi i poštom ili putem web stranice te da Tim Vlade za prevenciju i borbu protiv korupcije ZDK radi na prevenciji i ne bavi se procesuiranjem te da to rade nadležne institucije.

Prema dosadašnjim najavama, Hrvatska bi euro trebala uvesti s 1. januara 2023. godine, a prije nego euro i službeno postane valuta, morat će se odraditi brojne pripreme.

Između ostalog, neko će trebati i izraditi taj silni novac. Ko će biti zadužen za tehničku realizaciju nekih važnih stvari oko uvođenja eura te kako će euro funkcionirati u početku, iz Hrvatske narodne banke su za Net.hr potvrdili da će se kovanice eura s nacionalnom stranom Republike Hrvatske izrađivati u Hrvatskom novčarskom zavodu.

– Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom može započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro – kažu iz HNB-a.

S danom uvođenja eura kao nacionalne valute Republike Hrvatske, za opticaj će se pripremiti dovoljna količina eurokovanica da se podmire potrebe svih građana i poslovnih subjekata, nadodaju iz HNB-a. Ono što sve zanima jest do kada će se moći paralelno koristiti i kune i euri.

– Tokom prve dvije sedmice od dana uvođenja eura u optjecaju će se istodobno nalaziti kune i euri, a trgovci bi ostatak novca kupcima trebali vraćati isključivo u eurima – pojašnjavaju iz Hrvatske narodne banke.

Nakon isteka tog razdoblja euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

– U svrhu osiguranja nesmetanog prelaska na novu valutu, u kratkom prijelaznom razdoblju kuna i euro istodobno će imati status zakonskog sredstva plaćanja. Drugim riječima, građani će u prve dvije sedmice počevši od dana uvođenja eura u trgovinama moći plaćati objema valutama. Po isteku dvije sedmice od dana uvođenja eura, euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj – govore iz HNB-a.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 27.07.2021.(utorak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Tešanj 2 Novo Selo
Naselja: Vukovo Mostić, Logobare, Dubaj i Bajina Glava, od 10:00 do 16:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, pred kraj svog mandata, očigledno je promijenila svoju politiku prema migrantima.

Dok je u migrantskoj krizi 2015. govorila "prebrodićemo to", danas poručuje "ne možemo sve da primimo".

Merkel je, na tradicionalnoj ljetnoj konferenciji za štampu, pred odlazak na odmor, na pitanje da li smatra moralnom obavezom prijem izbjeglica iz Avganistana, kao što je to činila 2015. godine sa Sirijcima, kada je govorila o "humanitarnom imperativu", poručila da je Njemačka primila već veliki broj Avganistanaca.

"Moraćemo drugačije pristupiti tom pitanju", kazala je ona.

Merkelova je istakla da Njemačka ne može sve kompenzuje šta se dešava u Avganistanu.

"Ne možemo da riješimo sve tamošnje probleme prijemom ljudi", objasnila je ona.

Ove riječi su jasni preokret u politici prema migrantima kada je Njemačka svojim otvorenim granicama i pozivom donijela probleme drugim evropskim zemljama, u kojima su se zatekli migranti po zatvaranju njemačkih granica.

Ta politika dovela je i do ograničavanje slobode putovanja unutar Šengena, pošto su sve zemlje, a tako i Njemačka, postavile kontrole na svojim granicama u cilju zaustavljanja migranata.

(N.N.)

Meteorološka služba Njemačke saopštila je danas da bi u regionima koji su prošle sedmice bili pogođeni smrtonosnim poplavama tokom vikenda mogla ponovo da pada jaka kiša.

Zvaničnici su saopštili sinoć da je broj žrtava poplava u ovoj zapadnoj pokrajini porastao na 125, a u čitavoj Njemačkoj na najmanje 174. U susjednoj Belgiji poginula je 31 osoba.

Vlasti su podigle veliki kamp za spasioce na trkačkoj stazi Nirburgring, prenio je AP.

Više od 4.500 radnika civilne zaštite, vatrogasaca i vojnika angažovano je u akciji čišćenja terena u teško pogođenoj dolini Ar.

Na sjednici Vlade Federacije BiH danas je usvojen pregled naplata poreznih prihoda i doprinosa, a podržane su i tri inicijative kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za tri projekta u Kantonu Sarajevo, javlja Anadolu Agency (AA).

Dopremijerka i federalna ministrica finansija Jelka Milićević izjavila je da je Vlada podržala zaduženja u funkciji budućeg razvoja.

“U tom pravcu podržali smo tri zaduženja kod Evropske banke za obnovu i razvoj, a to je inicijativa iz Kantona Sarajevo vezano za rješavanje prometa. Prvi je projekt vezano za videonadzor prometa, vrijednosti sedam miliona eura. Drugi projekt je vezan za projekt izgradnje tramvajske pruge Ilidža - Hrasnica, 20 miliona, i treći projekt popunjavanje voznog parka, odnosno nabavaka dodatnih pet tramvaja u KS, i taj projekt je vrijedan deset miliona eura“, rekla je Milićević na konferenciji za medije.

Istakla je da je danas usvojen i pregled naplata poreznih prihoda i doprinosa.

“U šestom mjesecu ukupni prihod je ostvaren u iznosu od 727,2 miliona, to je nominalno više u odnosu na isti mjesec 2020. godine, za 181,8 miliona, ili 33,3 posto. Kada to usporedimo sa prihodima iz šestog mjeseca 2019. godine, onda je veći za 158,9 miliona, ili 28 posto“, kazala je Milićević te dodala:

“Kumulativno, od 1. januara od 30. juna ukupni prihodi u FBiH su tri milijarde i 826 miliona, i ti prihodi su veći za 10,5 posto u odnosu na 2020. godinu, ali su veći i za 3,49 posto u odnosu na isti peirod 2019 godine“, rekla je Milićević.

Podsjetila je da je Vlada FBiH u 2020. godini usvojila program ekonomske stabilizacije od 2020. do 2021. godine.

“Ove mjesečne analize potvrđuju da smo na dobrom putu da naš program ekonomske stabilizacije bude izvršen sto posto.“

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača istakao je da je Vlada danas usvojila nekoliko amandmana na prijedlog Zakona o stutusu roditelja - njegovatelja.

“Ono što je najbitnije je da je dana preciznija definicija roditelja - njegovatelja kojim se omogućava da status roditelja - njegovatelja može ostvariti i osoba iz reda srodnika za staratelja“, kazao je Drljača, te pojasnio naknadu koja se odnosi na roditelja - njegovatelja.

“Formulacija u zakonu je minimalna plata, ona je trenutno 406 KM, ali očekujemo da će do kraja ove godine ta plata biti povećana na 550 - 600 KM, što će bitno poboljšati tu naknadu“, dodao je Drljača.

V. d. direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Siniša Skočibušić izjavio je da je cijepljenje najbolja mjera za ublažavanje širenja virusa te je dodao da je važno, kada bude veći broj cjepiva, potaknuti građane da se svi odazovu.

“Posebno je važno da se odazovu građani stariji od 60 godina. Potrebno je da se svi cijepimo. U ovom tjednu u FBiH smo distribuirali 57.994 doze cjepiva, a od ponedjeljka idemo sa distribucijom 115.370 doza cjepiva. U narednom periodu, kada budemo imali puno više cjepiva, pridržavat ćemo se načela da cjepimo sve one koji se žele cjepiti“, kazao je Skočibušić.

Istakao je da je broj cijepljenog stanovništva u FBiH prešao devet posto, ali da sa novom dozom cjepiva očekuju značajniji procent u narednom periodu.

Dodao je da u ovom momentu u FBiH nema potrebe za trećom dozom vakcine, kao i da vi za obavezno cijepljenje morao postojati konsenzus stručnjaka i svih odgovornih u društvu.

“Mi za sada ne razmišljamo o tome s obzirom na to da mi moramo cijepiti ljude koji se žele cijepiti“, rekao je Skočibušić.

U petak, u Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera, a najniža jutarnja temperatura zraka iznosit će većinom između 11 i 16, na jugu zemlje do 22. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 31, na jugu zemlje do 34.

Prvog dana vikenda će biti pretežno sunčano. Vjetar će biti slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17 stepeni, a na jugu zemlje do 22. Najviša dnevna temperatura zraka bit će uglavnom između 29 i 34, na jugu zemlje do 36.

U nedjelju u Bosni i Hercegovini će biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar će biti slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 18, na jugu zemlje do 23. Najviša dnevna temperatura zraka između 33 i 39.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona donijela je odluku o ustupanju na trajno korištenje mamografskog aparata JU "Dom zdravlja" Zavidovići, čiju je nabavkufinansirala Italijanska agencija za kooperaciju i razvoj (AICS) u okviru projekta "Od svjesnosti do liječenja: Žene glavni nosioci prava na zdravlje u BiH".

Ministar zdravstva dr. Adnan Jupić rekao je da je Vlada ovom odlukom završila sve pravne procedure za prvu fazu projekta kojeg zajedno realiziraju Zeničko-dobojski kanton i partner iz italijanske regije Pijemonte - Udruženje tehničara za solidarnost i međunarodnu saradnju iz Torina.

-Vrijednost aparata je skoro 200.000 KM, koji smo po dogovoru ustupili na korištenje Domu zdravlja Zavidovići. Time smo i geografski pokrili područje ZDK i naš projekt skrininga raka dojke, koji je vrlo značajan - kazao je Jupić.

Projekat je započeo u februaru prošle godine, ali je pandemija virusa korona usporila njegovu realizaciju. Njime je predviđena nabavka ukupno dva digitalna mamografska aparata koji će biti smješteni u Kantonalnoj bolnici Zenica i Domu zdravlja Zavidovići, razvoj softverske aplikacije koja će objediniti sve podatke o karcinomu dojke, uz mogućnost pozivanja žena putem pisma, te edukacija specijalista radiologa iz ovog kantona u Torinu.

Ranije je Vlada ZDK-a, shodno preuzetim obavezama, izvršila nabavku jednog mamografskog aparata kojeg je ustupila Kantonalnoj bolnici Zenica.

Press služba ZDK

U najvećem ribnjaku na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH) u Prnjavoru uginulo je nekoliko tona ribe koju niko ne uklanja. Uzrok pomora ribe nije poznat.

Povodom cijelog slučaja, predsjedavajući Vijeća ministara BiH će se 16. jula susresti sa načelnikom opštine koji je zatražio održavanje vanredne sjednice Skupštine opštine kako bi se utvrdilo uzrok pomora ribe u ribnjacima.

Prnjavorski "Ribnjak" jedno je od najvećih ribogojilišta u regiji.

(RSE)