IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Prve benzinske stanice, kako je i najavljeno jučer, zatvorene su u Hrvatskoj. Otkrio je to jutros na HRT-u Armando Miljavac iz Udruženja malih trgovaca naftnim derivatima. Konkretno, on je zatvorio svoju benzinsku stanicu.

“Morali smo. Gubitak koji radimo na toj postaji… To je jedno demonstrativno zatvaranje da ljudi shvate da to nije hir, mi smo u velikim problemima. Da ne pričamo samo, htjeli smo poduzeti korake koji su neminovni u ovoj situaciji”, istaknuo je.

Dodao je da je prema njegovim saznanjima zatvoreno još 5,6 stanica.

“Zbog nedostatka i nedostupnosti goriva. Na tržišta nema dovoljnih količina, nismo ih ni dosad imali. Mi smo kao tvrtka dobivali 50 posto potrebnih količina. Bojimo se da sve ovo neće dobro završiti i da će biti poremećaja na tržištu”, naglasio je.

Zahvalio se Vladi što pomaže s fiksiranjem cijena, no istaknuo da se i dalje radi s osjetnim gubitkom.

“Naš problem je što mi to radimo već devet mjeseci. Radimo s maržama koje nisu dostatne za pokrivanje troškova, a sad više nemamo ni novaca. Jednostavno nemamo kamo”, istaknuo je.

Podsjetimo, Miljavac je jučer kazao da očekuje zatvaranje oko 240 benzinskih.

“Zatvorit će se sigurno benzinske stanice, neke se već zatvaraju jer nemaju goriva i nemaju s čim kupiti gorivo, a kroz sljedećih par dana, kad vidimo što nam ova uredba znači, očekujemo zatvaranje 240 benzinskih pumpi na teritoriju Hrvatske. Koliko će ljudi ostati bez posla u našoj branši, što se tiče pumpaša, velik dio. Recimo da je hiljadu ljudi koji direktno radi, očekujem da 50 posto neće uspjeti naći alternativne poslove i da će morati otpuštati”, kazao je jučer Miljavac.

(BHRT)

Nakon perioda zatišja ponovo registriramo blagi porast broja slučajeva COVID-19 koji reflektira i situaciju u Evropi gdje se od sredine juna registrira ovaj porast, izjavio je danas Sanjin Musa, šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

“U proteklih sedam dana u Federaciji Bosne i Hercegovine registrirana su 372 nova slučaja COVID-19, prijavljeno je 38 slučajeva hospitalizacija i nažalost jedan smrtni slučaj”, rekao je Musa nakon sjednice Kriznog stožera/štaba Federalnog ministarstva zdravstva, na kojoj je razmatrana trenutna epidemiološka situacija u Federaciji BiH.

Prema riječima Muse porast broja slučajeva pokrenut je pojavom podlinija omikron varijante koronavirusa, za koje je karakteristično da pokazuju imunološki odmak od postojeće zaštite bilo da je u pitanju vakcinacija ili imunitet stečen nakon preboljevanja COVID-a

Goran Čerkez, pomoćnik Federalnog ministra zdravstva i član Kriznog stožera rekao je da 27 zemalja Evropske unije bilježi rast broja slučajeva oko 40 posto u odnosu na prethodnu sedmicu, a da je smrtnost povećana za 2,1 posto, pri čemu se u 88,7 posto slučajeva radi o smrtnosti osoba iznad 65 godina starosti.

“Ono što je evidentno je brzo širenje, međutim kliničke slike su relativno blaže i u skladu s tim mi smo odlučili, na današnjem Kriznom stožeru da mjere koje postoje, a one se prvenstveno odnose na zdravstveni sektor, budu produžene za narednih 60 dana, s tim da ćemo mi nastaviti pratiti situaciju”, kazao je Čerkez.

Istakao je da ne bi trebalo širiti paniku, navodeći da pretpostavljaju da se neće vraćati u doba s početka virusa.

“Jedino što možemo preporučiti svakom stanovniku BiH koji je imunokompromitiran ili koji ima probleme hronične bolesti da primi četvrtu vakcinu po preporuci i da svi na neki način budemo odgovorni za svoje zdravlje”, naglasio je Čerkez pojašnjavajući da potrebno da se izbjegnu rizici.

Naveo je da postoji preporuka za sve ranjive skupine da nose maske, naglašavajući da svi moraju biti odgovorni sami za sebe i za one koji ih okružuju.

“Mi ne mislimo da ćemo u ovom trenutku morati uvoditi bilo kakve mjere prosto iz razloga – klinička slika nije takva kao što je bila na početku ni sa deltom ni sa prethodnim sojevima. Ovdje se radi o relativno blažim slikama”, rekao je Čerkez.

Govoreći o procentu vakcinisanih Sanjin Musa je rekao da je kada su u pitanju vakcine koji su distribuisali potpuno vakcinisano oko 30 posto stanovništva.

“Prema nekim studijama koje smo radili, presječnim studijama, taj obuhvat se kreće i do 50 posto. Takođe, trećom dozom je vakcinisano sedam posto, a od maja 2022. godine na osnovu preporuke Stručnog zdravstvenog tijela za imunizaciju počela revakcinacija sa četvrtom dozom, i nekih pedesetak ljudi je primilo četvrtu dozu”, kazao je Musa.

Odgovarajući na pitanja novinara on je rekao da im je na raspolaganju 420.000 doza vakcina protiv COVID-19 na raspolaganju, a da je do sada otpisano oko 500.000 doza biće uništene u skladu sa zakonskom procedurom.

Na današnjoj sjednici učesnici su se osvrnuli se na pitanje majmunskih boginja, a prema riječima Čerkeza u BiH nije zabilježen ni jedan slučaj.

Naglasio je da je zdravstveni sistem spreman, da je dogovorena dijagnostika na Veterinarskom fakultetu, a sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom dogovorena je nabavka testova, kojih već ima u BiH, pa se očekuje distribucija po relevantnim ustanovama u sljedećoj sedmici.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 06.07.2022.(srijeda) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Džamija Piljužići br.1089, od 08:30 do 12:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Danas su u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu finalizirali su izradu vladine uredbe o programu pomoći kategorijama stanovništva koje su posebno pogođene inflacijom.

Na današnjem radnom sastanku su prisustvovali federalni premijer Fadil Novalić i njegovi zamjenici, federalna ministri finansija Jelka Milićević, rada i socijalne politike Vesko Drljača, te pomoćnik federalnog ministra za boračka pitanja Mirza Terzo.

Uredba koja sadrži niz mjera usmjerenih podršci stanovništvu posebno pogođenom rastom indeksa potrošačkih cijena, naći će se na sjednici Vlade Federacije BiH u četvrtak.

Uredbom se, također, predlaže poslodavcima da svojim uposlenicima isplate jednokratne podrške u visini prosječne neto plate u FBiH. Sve one koji to učine, Vlada FBiH će osloboditi plaćanja doprinosa na ove isplate svojim radnicima.

“Naravno da građani traže i moraju dobiti adekvatan odgovor vlasti na ove teške izazove. Mi u Vladi Federacije ovom uredbom nastavljamo s provođenjem mjera na ublažavanju posljedica poskupljenja izazvanih globalnom inflacijom. Na ovome nećemo stati. I sa ostalim resorima poput energetike i rudarstva, te obrazovanja, već iznalazimo i druge načine pomoći našim građanima”, izjavio je Novalić.

Danas je Novalić potpisao i inicijativu upućenu Vijeću ministara BiH za privremenu suspenziju akciza za naftne derivate. Inače, Vlada će uštedama kroz federalni budžet osigurati potrebna sredstva za provedbu mjera predviđenih Uredbom.

(klix.ba)

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona i Pedagoški zavod Zeničko-dobojskog kantona okončali su realizaciju projekta ''Kvalitetno obrazovanje kroz kurikularnu reformu'', koji je implementiran uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini te pomoć ambasada Republike Italije i Kraljevine Norveške.

Na kurikularnoj reformi radilo je dvije godine više od 100 eksperata iz različitih oblasti i veliki broj recenzenata, koji su sačinili nacrte ukupno 53 predmetna kurikuluma za redovne osnovne škole i gimnazije baziranih na ishodima učenja. Kurikulimi su usklađeni s dokumentom Zajednička jezgra nastavnih planova i programa definirana na ishodima učenja u BiH, koji je donesen od strane Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u BiH.

Direktorica Pedagoškog zavoda Aida Salkić najavila je da će se primjena inoviranih nastavnih planova i programa (predmetnih kurikuluma) odvijati sukcesivno, počevši od školske 2022/2023. godine (u 1. i 6. razredu osnovne škole, te u 1. i 3. razredu gimnazije). U prvoj godini primjene realizira se posljednja projektna aktivnost koja se odnosi na pilotiranje, odnosno eksperimentalnu primjenu predmetnih kurikuluma.

-Poslije godinu dana ćemo sumirati rezultate i uporediti stare nastavne planove i programe i nove kurikulume. Kurikulum je veoma bitan jer sve zemlje u okruženju, zemlje EU, rade po kurikularnim nastavnim planovima i programima. Zahvaljujući Misiji OSCE-a našem stručnom timu su pružali pomoć najbolji stručnjaci praktičari u ovoj oblasti - rekla je Salkić.

Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahiaj Kozlić rekao je da je kurikularna reforma jedan od stubova obrazovanja te da se gotovo četiri godine radi na najboljim rješenjima u ovoj oblasti.

-Rezutati PISA istraživanja iz 2019. bili su jedan od bitnih motiva pravac u kojima trebamo djelovati i to je jedan od ciljeva da se poboljša i popravi funkcionalna pismenost naših učenika, jer vjerujem da će ova kurikularna reforma to i uraditi. U tom smislu, predstoji reforma srednjeg stručnog obrazovanja, posebice u dijelu jačanja praktičnih kompetencija koje trebaju steći učenici srednjih stručnih škola. U tom smislu radimo nekoliko uporednih projekata i očekujemo da ćemo vrlo brzo krenuti u tom pravcu kako bismo otvorili jednu veliku priču koja se zove dualno obrazovanje u ZDK - rekao je Kozlić.

Naglasio je da se istovremeno sa kurikularnom reformom radilo i na stvaranju boljih uslova za izvođenje nastave, kroz projekte rekonstrukcije 60-tak školskih objekata, koja će biti završena do kraja mandata ove vlade, kao i poboljšanje materijalnih uslova oko 6.000 zaposlenih u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju.

-Znatno smo materijalno popravili položaj zaposlenih, planiramo to ove godine dodatno unaprijediti i na taj način mi šaljemo poruku da je obrazovanje nulti prioritet ove vlade i ovog ministarstva - rekao je Kozlić.

Podršku Vladi i resornom ministarstvu u implementaciji kurikularne reforme pružili su i predstavnici OSCE-a te ambasada Republike Italije i Kraljevine Norveške, koji su istakli da je reforma nastavnih planova važan korak ka približavanju EU, a podršku je iskazao i Sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Kada Evropa ublaži komplikacije oko radnih dozvola, odlazak iz BiH bit će još intenzivniji, a posebno kod onih koji sada završavaju srednje škole

Masovni odlazak ljudi iz BiH se nastavlja, a samo u ovoj godini, prema procjenama Saveza samostalnih sindikata BiH, državu bi moglo napustiti 350.000 ljudi, dok je BiH prošle godine napustilo 170.000 ljudi, piše Večernji list BiH.

Veliki broj njih odlazi kako se nikada više ne bi vratio. U posljednjih 20 godina državljanstva BiH odreklo se 93.210 ljudi, a samo u prošloj godini do 10. decembra iz knjige državljana ispisale su se 2802 osobe. Trend odricanja bh. državljanstva nastavljen je uprkos pandemiji koja je doslovno paralizirala svijet.

Od 2000. do 20021.

Za najveći broj građana BiH Njemačka je “obećana zemlja” koje se nastoje domoći pod svaku cijenu. Dejan Kovač, hrvatski ekonomista, na svom je Facebook profilu objavio podatke koliko je državljana zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije uzelo državljanstvo Njemačke od 2000. do 2021. godine.

Prema grafikonu koji je objavio, u razdoblju od 2000. godine zaključno s 2021. godinom, čak 43.905 državljana BiH uzelo je državljanstvo Njemačke. Svi oni morali su birati – ili državljanstvo koje imaju ili njemačko. Njemačka, naime, ne dopušta dvojno državljanstvo. Kada je u novembru prošle godine objavljen pakt o “semafor koaliciji”, nastalo je uzbuđenje zbog brojnih planiranih liberalizacija zakona o državljanstvu. Konkretno, obećanje da će se konačno dopustiti dvojno državljanstvo bilo je veliko olakšanje za strance u Njemačkoj koji su se borili s idejom da se odreknu svog državljanstva kako bi postali Nijemci.

Međutim, otkako je vlada na vlasti, čini se da nije bilo mnogo pomaka na tu temu. To je mnoge navelo da se pitaju je li to pitanje stavljeno po strani – i planira li vlada još uvijek uvesti promjene.

Ljudi koji žele postati naturalizirani državljani u Njemačkoj moraju dokazati da su živjeli u zemlji najmanje osam godina, iako se to može svesti na šest godina uz napredne jezične vještine i druge znakove integracije. Za one koji čekaju punih osam godina potrebna je položen nivo B1 njemačkog jezika, dokaz o finansijskoj stabilnosti, “integraciji u njemačke životne uslove” i poznavanje njemačkih zakona i kulture, što se dokazuje polaganjem ispita za državljanstvo.

Ljudi iz zemalja koje nisu članice EU-a također moraju potpisati obrazac da se odriču svog prijašnjeg državljanstva, osim ako im država iz koje dolaze ne dopušta da se odreknu državljanstva ili bi zbog toga pretrpjeli “financijske poteškoće”. Osobe koje su u braku s njemačkim državljaninom mogu podnijeti zahtjev za državljanstvo nakon samo tri godine u zemlji (i pune dvije godine braka), ali se također moraju odreći postojećeg državljanstva ako su iz zemlje koja nije članica EU-a.

Djeca njemačkih državljana, koja automatski imaju pravo na državljanstvo, imaju tu sreću da budu iznimka od zabrane dvojnog državljanstva, što znači da mogu zadržati dvije ili više pasoša doživotno. Osobe iz drugih zemalja EU-a također su iznimke. Ali za djecu onih koji nisu Nijemci i državljana EU-a, rođenu u Njemačkoj, situacija je malo teža: Ova skupina ima pravo na njemačko državljanstvo samo ako njihovi roditelji žive u zemlji najmanje osam godina i imaju trajno pravo na prebivalište u zemlji. Čak i tada moraju birati između njemačkog državljanstva i državljanstva svojih roditelja do svoje 23. godine. Po svemu sudeći, odricanja bh. državljanstva u korist njemačkog bit će još dosta s obzirom na masovnost odlazaka u ovu zemlju.

Masovno iseljavanje

BiH bilježi sve manji broj stanovnika. Iseljavanje je odavno poprimilo formu egzodusa. Građanima je odavno dosadilo čekati bolje sutra koje im se obećava već 30 godina, a inflacija i izostanak rasta plaća i one najveće protivnike odlaska natjerao je na promjenu mišljenja.

Odlaze sve nacije – BiH je od 2013. napustilo više od 484.000 građana prema istraživanju koje je provela Unija za održivi povratak i integracije BiH. Bilježi se trend povećanja iseljavanja, pa je tako 2019. BiH napustilo 56.987 osoba, iduće godine 85.000, a 2021. brojka dosegla je 170.000 ljudi.

Prevoznici u bh. entitetu RS su rano jutros, kao što su i najavili, parkirali kamione i na taj način prekinuli dopremu robe. Isto su najavili i prevoznici iz Federacije BiH.

Nezadovoljni su zbog visokih cijena goriva.

“Od danas počinje bojkot točenja goriva i ne tovarimo robu na svim destinacijama. I to će trajati 10 dana”, rekao je predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić, gostujući u Jutarnjem programu RTRS.

Istakao je da već danas očekuje poziv od institucija kako bi se riješio problem.

“U teškoj smo situaciji zbog cijena goriva. Svi koji su nezadovoljni cijenama goriva će nas podržati. Oni koji su zadovoljni cijenama gorima, neće nas podržati. Ovo će za nas napraviti velike gubitke, ali smo primorani na ovo”, istakao je Grbić.

Podsjetimo, u Sarajevu je u subotu zbog nekontrolisanog rasta cijena goriva održana protestna vožnja.

Jutros je u našoj zemlji bilo sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Temperature zraka u 8 sati: Bihać 18 stepeni, Ivan-sedlo 19, Bugojno, Drvar i Sokolac 20, Livno, Prijedor, Sanski Most i Sarajevo 22, Banja Luka, Srebrenica, Tuzla i Zvornik 23, Doboj i Zenica 24, Bijeljina, Grude i Trebinje 26, Gradačac 27, Mostar 30 stepeni. Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 945 milibara, za 3 milibara je viši od normalnog i sporo raste.

Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz umjeren porast oblačnosti tokom dana. Poslije podne lokalni pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom, se očekuju u centralnm, istočnim, jugoistočnim područjima Bosne i mjestimično u Hercegovini. Vjetar slab, uglavnom, sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 stepeni.

U Sarajevu prije podne sunčano, poslije podne umjeren porast oblačnosti. Tokom poslijepodneva su mogući lokalni pljuskovi. Najviša dnevna temperatura oko 35 stepeni.

Biometeorološka prognoza

Prijepodnevni sati će biti ugodniji. U nastavku dana poželjno je umanjiti aktivnosti, obzirom da će biti vruće, uz pojačan osjet sparine. Neophodno je maksimalno posvetiti pažnju zaštiti od visokih temperatura i UV zračenja. Manjak svježine u noći i nemogućnost odmora, mogli bi također uzrokovati probleme hroničnim bolesnicima.

Objavljena je prognoza do četvrtka:

Za 5.07.2022 (Utorak)., prije podne pretežno sunčano. Tokom dana u Bosni postupan porast oblačnosti praćen kišom, pljuskovima i grmljavinom. Lokalno je moguće jače grmljavinsko nevrijeme, praćeno intenzivnijim padavinama i jakim udarima vjetra. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a najviša dnevna temperatura od 29 do 35, na jugu do 39 stepeni.

Za 6.07.2022 (Srijeda)., jutro i veći dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima, a u ostatku dana prestanak padavina i razvedravanje. U ostatku zemlje pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a najviša dnevna temperatura od 26 do 33, na jugu do 36 stepeni.

Za 7.07.2022 (Četvratak)., prije podne sunčano. Tokom poslijepodneva postupno naoblačenje sa sjeverozapada. U kasnim večernjim satima kiša se očekuje u na krajnjem sjeverozapadu Bosne. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a najviša dnevna temperatura od 27 do 33, na jugu do 36 stepenu, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Mnogi bh. građani ovih dana putuju u Hrvatsku na odmor, a granična služba te zemlje detaljno je u svom uputstvu objasnila koju i koliko robe možete prenijeti preko granice. Stirktno je propisano koliko cigareta, mesa i drugih proizvoda možete prenijeti.

“Roba u osobnoj prtljazi putnika podrazumijeva osobne stvari opravdano potrebne za putovanje i izbivanja izvan mjesta stalnoga boravišta kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine, prijenosni elektronički uređaji (mobilni telefon, prijenosno računalo itd.) i sl., za osobnu uporabu putnika ili članova njegove obitelji, u razumnoj količini. Za navedenu robu, koju uvoze putnici s boravištem izvan carinskog područja Unije, odobrava se privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od uvozne carine i drugih javnih davanja.” navodi se na samom početku pojašnjenja.

“Sadržaj osobne prtljage putnika podrazumijeva i ostalu robu, koja ne ulazi u navedenu kategoriju osobnih stvari opravdano potrebnih za putovanje, koju uglavnom čini trgovačka roba raznog opisa, vrste i količine kao što su npr. prehrambeni, higijenski i slični proizvodi za osobnu uporabu, predmeti opće uporabe, potrošačka elektronika, suveniri, predmeti kućanstva, luksuzni predmeti, odjeća, obuća itd. Karakteristično za predmetnu robu je da je neposrednim nadzorom relativno jednostavno utvrditi da je ne čine predmeti opravdano potrebni za putovanje, pri čemu njena vrsta, izgled, namjena, količina, način držanja, vrsta prijevoza te priložene isprave uglavnom ukazuju da je ista kupljena ili na drugi način pribavljena izvan carinskog područja Unije ili je njen unos u to područje zabranjen ili ograničen.” dodaju.

Roba nekomercijalne naravi, koja se uvozi u osobnoj prtljazi putnika koji putuju iz trećih zemalja , oslobođena je od plaćanja carine, PDV-a i trošarine pod uvjetom da ne premašuje ukupnu vrijednost ili količinu koja se navodi u nastavku, pri čemu narav ili količina robe u osobnoj prtljazi ne smije ukazivati na uvoz robe komercijalne naravi ili iz komercijalnih razloga.

Uvoz ostale robe u osobnoj prtljazi putnika, koja ne ispunjava naprijed navedene uvjete, podliježe obračunu i naplati uvoznih davanja.

Vrijednosni limiti za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika
Oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne premašuje:

– 3.200,00 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu,

– 2.200,00 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza,

– 1.100,00 kuna za putnike mlađe od 15 godina, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju.

​Premašuje li vrijednost pojedinog predmeta navedene vrijednosne limite, podjela vrijednosti takvog predmeta nije dopuštena, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dvije ili više osoba. Isto tako, nije dopuštena kumulacija ukupne vrijednosti robe na koju se može ostvarivati pravo na oslobođenje na dvije ili više osoba.

Količinsko oslobođenje trošarinskih proizvoda od uvoznih davanja

Neovisno o naprijed navedenim vrijednosnim ograničenjima pri uvozu se oslobođenje od carine, PDV-a i trošarina odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda te odgovarajuće kombinacije istih, a ujedno se njihova vrijednost ne uključuje u vrijednost ostale robe nekomercijalne naravi.

Za putnike u zračnom prometu:

– duhanske prerađevine:

– 200 cigareta,

– 100 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

– 50 cigara,

– 250 grama duhana za pušenje.

– alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra,

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre.

– mirno vino: 4 litre.

– pivo: 16 litara.

– duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama:

– 50 grama grijanog duhanskog proizvoda,

– 10 mililitara e-tekućine,

– 50 grama novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Za putnike u drugim oblicima prometa (cestovni, željeznički itd.):

duhanske prerađevine:

– 40 cigareta,

– 20 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

– 10 cigara,

-50 grama duhana za pušenje.

– alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra,

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre,

– mirno vino: 4 litre.

-pivo: 16 litara.

– duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama:

– 50 grama grijanog duhanskog proizvoda,

– 10 mililitara e-tekućine,

– 50 grama novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Oslobođenje na gore navedene trošarinske proizvode ne može se primijeniti na putnike mlađe od 17 godina.

Od plaćanja uvoznih davanja oslobođeno je gorivo u standardnim spremnicima svakog prijevoznog sredstva, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo.

Dopušteni unos većih količina trošarinskih proizvoda uz obračun uvoznih davanja

Unos trošarinskih proizvoda u količinama većim od količina naprijed propisanih za primjenu oslobođenja, dopušten je uz obračun i naplatu svih uvoznih davanja (pod uvjetom da su isti prijavljeni carinskom službeniku te da ih unosi fizička osoba starija od 17 godina te da ih ista sama prevozi za osobne potrebe). Pri tome, oslobođenje se primjenjuje na naprijed navedene ograničene količine a za ostale količine obračunavaju se i naplaćuju uvozna davanja. Pod prihvatljivim količinama trošarinskih proizvoda koje se unose za osobne potrebe smatraju se količine ne veće od:

– 800 komada cigareta,

– 400 komada cigarilosa,

– 200 komada cigara,

– 1,0 kilogram duhana za pušenje,

– 10 litara jakog alkoholnog pića,

– 20 litara međuproizvoda,

– 90 litara vina,

– 110 litara piva,

– 1,0 kilogram grijanog duhanskog proizvoda,

– 100 mililitara e-tekućine,

– 1,0 kilograma novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Unos količina većih od navedenih nije dopušten. Količine iznad navedenih (ako ih je putnik prijavio carinskom službeniku) moraju se vratiti u inozemstvo usmenim nalogom, a ako putnik ne prijavi količine veće od dopuštenih zadržat će se pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnog postupka.

Ograničenja unosa nekomercijalne robe za osobe iz pograničnih područja, radnike na granici i posade prijevoznih sredstava

Vrijednosna i količinska ograničenja za primjenu oslobođenja pri uvozu nekomercijalne robe koju putnici iz trećih zemalja unose u svojoj osobnoj prtljazi ne vrijede za osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemlja, radnike u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemalja te posade prijevoznih sredstava u prometu između susjednih trećih zemalja i Republike Hrvatske, prilikom putovanja u obavljanju svojega posla.

Navedene osobe mogu, uz oslobođenje od uvoznih davanja, dnevno u svojoj prtljazi unijeti robu čija je vrijednosti do 300,00 kuna, pri čemu se oslobođenje od uvoznih davanja odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda te odgovarajuće kombinacije istih:

duhanske prerađevine:

– 25 cigareta,

– 10 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

– 5 cigara,

– 25 grama duhana za pušenje,

– alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 0,25 litre,

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 0,25 litre,

– mirno vino: 1 litra,

– pivo: 1,5 litra,

Duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama

– 25 grama grijanog duhanskog proizvoda,

– 4 mililitara e-tekućine.

Naprijed navedeni vrijednosni i količinski limiti neće se primjenjivati ako gore navedene osobe dokažu carinskim službenicima da putuju dalje od pogranične zone ili da se ne vraćaju iz pogranične zone susjedne treće države (npr. računom izdanim izvan pograničnog područja susjedne treće zemlje).

Pogranična zona smatra se dio državnoga područja Republike Hrvatske i susjedne treće zemlje uz zajedničku državnu granicu, koji se prostire u širini određenoj važećim međudržavnim sporazumom o pograničnom prometu potpisanim sa susjednom trećom zemljom.

Unos proizvoda životinjskog podrijetla, mješovitih proizvoda i proizvoda dobiveni od nusproizvoda životinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi putnika
Carinski službenici na graničnim prijelazima vrše službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla izuzetih od službenih kontrola na graničnim kontrolnim postajama, koji čine dio osobne prtljage putnika i koji su namijenjeni za osobnu potrošnju, ako pripadaju jednoj od kategorija proizvoda koji se navode u nastavku.

Količinska ograničenja i zabrane uvoza hrane životinjskog podrijetla koju putnici u osobnoj prtljazi mogu unositi bez pregleda graničnog veterinarskog inspektora navedena su u tablici. Navedena ograničenja i zabrane odnose se i na i na male pošiljke robe koje se šalju fizičkim osobama (poštom ili kurirskom uslugom) i nisu namijenjene stavljanju na tržište.

Količine koje premašuju količine navedene u tablici podliježu veterinarskom pregledu graničnoj kontrolnoj postaji (Bajakovo, Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići, Luka Rijeka, Luka Ploče, Zračna luka Zagreb). Takve pošiljke moraju ispuniti uvjete za komercijalne pošiljke, što znači da takve pošiljke mora pratiti propisani veterinarski certifikat, a pri čemu je putnik kao uvoznik dužan prijaviti prispijeće pošiljke nadležnoj GKP radi obavljanja veterinarskog pregleda.

Proizvodi životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju naprijed navedene uvjete smatraju se nesukladnima te se obvezno oduzimaju od putnika radi njihovog uništavanja. Također, propust da ih se izričito prijavi carinskim službenicima predstavlja kažnjivu radnju za koju je propisana novčana kazna.