Uprava JP Autoceste FBiH danas je donijela odluku o smanjenju jedinične cijene cestarine na autocesti A1 za 10 posto za klasu vozila IV.

Niža cijena cestarine za klasu vozila IV počet će se primjenjivati od 7. novembra 2022. godine.

"Smanjenjem cestarine za vozila IV kategorije želimo pomoći privrednim subjektima koji koriste ostale ceste, a koje nisu uglavnom dimenzionirane za teški saobraćaj pri čemu se pravi velika šteta lokalnim i regionalnim cestama. Mišljenja sam da ćemo ovom odlukom povećati broj korisnika autoceste za navedenu kategoriju a time i uvećati ukupne prihode od cestarine", kazao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.

Klasa vozila IV podrazumijevaju vozila sa četiri ili više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini većom od 1,3 m (kamioni sa ili bez prikolice sa četiri ili više osovina, tegljači sa poluprikolicom, autobusi sa ili bez prikolice sa četiri ili više osovina, kombi vozila sa prikolicom ili karavanom sa ukupno četiri ili više osovina, vozila najveće dozvoljene mase preko 3.500 kg, vozila registrirana preko 9 sjedišta).

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na današnjoj sjednici, na prijedlog Ministarstva za privredu, usvojila odluku o odobravanju i dodjeli sredstava
poticaja namijenjenih subvencioniranju projekata turističke infrasatrukture i suprastrukture u ukupnom iznosu od 541.905,13 KM.

Sredstva su dodijeljena putem dodatnog javnog poziva, a pravo na poticaje imale su općine, udruženja i privredni subjekti. Sredstva su dobile općine Maglaj i Kakanj, jedno udruženje te 20 privrednih subjekata.

Ministar za privredu Zlatko Jelić naglasio je da je usvajanjem ove odluke, kao i odluke koja je donesena u mjesecu aprilu, Vlada ZDK-a u 2022. godini za projekte turističke infrastrukture i suprastrukture izdvojila ukupno 1.040.000 KM.

- Iznos je značajan jer dolazi u vremenu globalne krize i poskupljenja. Naša želja je da pomognemo općine, udruženja i gospodarske subjekte koji se bave turističkom djelatnošću da poboljšaju nivo svoje usluge, a samim tim i svoje prihode - rekao je ministar Jelić.

Naglasio je da će ovo ministarstvo nastaviti podržavati projekte podrške u oblasti turizma, te da se uskoro očekuje formiranje upravnih tijela u novoj Turističkoj zajednici koja je formirana odlukom Skupštine ZDK-a čime se stvaraju "preduvjeti za što bolju i kvalitetniju realizaciju projekata u oblasti turizma".

Jelić je najavio da će u ponedjeljak, 7. novembra, biti raspisan i javni poziv za refundaciju troškova za nabavku opreme za gospodarske subjekte, a maksimalan iznos za ostvarenje tog poticaja iznosit će 20.000 KM, odnosno do 30 posto vrijednosti nabavljenog stalnog sredstva za rad.

Press služba ZDK

Vlada Republike Srpske je na današnjoj sjednici donijela Odluku o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta, kojom se propisuje najviša maloprodajna cijena peleta od drveta na 480 KM + PDV po toni u svim pakovanjima, u trgovini na malo na teritoriji Republike Srpske.

Kako su naveli iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade RS ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske", a prestaje da važi 31. marta 2023. godine.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na današnjoj sjednici usvojila odluku kojom su osigurane novčane nagrade za nastavnike osnovnih i srednjih škola koji su sa svojim učenicima osvojili 1., 2. ili 3. mjesto na takmičenjima iz različitih oblasti na kantonalnom, federalnom, državnom ili međunarodnom nivou.

Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić rekao je da je odobreno 56.072,8 KM za nešto više od 130 nastavnika osnovnih i srednjih škola.

Naveo je da je ovo pravo regulisano kolektivnim ugovorima za oblast osnovnog, odnosno srednjeg obrazovanja te da predstavlja dodatni stimulans nastavnicima da mogu što aktivnije raditi sa učenicima osnovnih i srednjih škola.

Press služba ZDK

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, te ga uputila u parlamentarnu proceduru u redovnom postupku.

Zakonom se uređuje upravljanje ribljim fondom, načela i nadležnosti, te ribolovne vode, ribolov, akvakultura i zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama. Također, uređuju se evidencija, nadzor i kaznene odredbe, kao i druga pitanja koja su od značaja za slatkovodno ribarstvo Federacije BiH.

Odredbe zakona usklađene su s propisima Evropske unije u ovoj oblasti, kao što su, između ostalog, Uredba Vijeća (EZ) 1224/2009 o uspostavi sistema kontrole Unije za osiguranje usklađenosti s pravilima zajedničke ribarske politike, Uredba Vijeća (EZ) 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, te Uredba (EU) 1380/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj ribarstvenoj politici.

Prema odrebama ovog zakona slatkovodno ribarstvo je ekonomska i društveno korisna djelatnost koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korištenja i stalnog poboljšanja kvaliteta ribljeg fonda, te staništa, akvakulture i drugih ribolovnih resursa.

Riblji fond je državna svojina i prirodno dobro od opšteg interesa, kojim se upravlja na stručan i održiv način, te koji doprinosi cjelokupnoj zaštiti ribljeg fonda i prirodnih staništa, kao i očuvanju biološke raznolikosti u slatkim vodama. Ribe se u slatkim vodama mogu loviti i/ili uzgajati pod uslovima utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Odredbe ovog zakona odnose se i na lov, uzgoj i zaštitu rakova, školjki, žaba, kao i svih drugih organizama koji žive u ribolovnoj vodi.

Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima vrši se na način kako je to regulirano odredbama propisa o zdravlju životinja.
Zakon se primjenjuje na sva pravna i fizička lica, javne ustanove, udruženja ili organizacije sportskih ribolovaca koje obavljaju djelatnost u privrednom, sportskom, privredno-sportskom, selektivnom i sanacionom ribolovu, te ribolovu u naučno-istraživačke svrhe i akvakulturi na ribolovnim vodama Federacije.

Ovaj zakon se zasniva na načelima da je riblji fond u državnoj svojini i prirodno dobro od opšteg interesa, te da ga mogu koristiti svi ravnopravno u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, kao i zakona o zaštiti prirode i vodama. Također, riblji fond se koristi i njime se upravlja na stručan i održiv način. Načela su i da se osigurava učešće zainteresovanih strana u donošenju akata i pristupa javnosti potpunim, tačnim i pravovremenim informacijama o stanju u oblasti ribarstva, te planiranje, promocija i kontrola uzgoja ribe radi poribljavanja, kao i sprječavanje unošenja stranih vrsta riba i njihovo širenje u kopnenim vodama.

U obrazloženju je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, pored ostalog, navelo da će se ovim zakonom, u skladu sa evropskim standardima urediti ribarstvo, kao privredna grana i svi vidovi ribolova. Također, istaknuto je da prilikom donošenja važećeg zakona 2004. godine nije postojala obaveza usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima EU. Nemogućnost aktuelnog Zakona o ribarstvu da pruži adekvatnu osnovu za efikasno upravljanje ribljim fondom, prvenstveno s ciljem zaštite i održivog korištenja ribljeg fonda manifestira se kroz određene nedorečenosti. Nije dovoljno dobro definiran način utvrđivanja ribarskih područja, kao ni kriteriji za odabir subjekata za davanje na korišćenje ribarskog područja, te načini upravljanja ribljim fondom u ribolovnim vodama.

Donošenje ovoga zakona predloženo je u redovnom postupku kako bi se sva pitanja što detaljnije i jasnije uredila, a posebno rad inspekcije, ovlaštenje naučno-stručnih ustanova za poslove ribarstva, pitanje akvakulture, te se opravdali privredni razlozi donošenja zakona i stvorile zakonske pretpostavke za davanje ovlaštenja za obavljenje naučno-stručnih poslova za ribarstvo. Potom i da se svi podzakonski propisi na temelju kojih se provode odredbe zakona usklade i jasno definiraju kako bi se stvorio zaokruženi pravni okvir za održivo ribarstvo.

Navedeno je da je su u proteklom periodu dodijeljena ribolovna prava na osnovu kojih ovlaštenici upravljaju ribolovnim vodama, povlastice za akvakulturu na osnovu kojih se obavlja uzgoj slatkovodne ribe i drugih vodenih organizama i povlastice za privredni ribolov na rijeci Savi. Tokom primjene važećeg zakona uočeni su određeni nedostaci u pojedinim članovima zakona koji su onemogućavali kvalitetnije upravljanje ribolovnim vodama i zaštitu ribljeg fonda, kao što je naknada štete pričinjene ribljem fondu. Također, na bolji način su riješena pitanja dostave podataka u akvakulturi, te stručnog vođenja i upravljanja ribolovnim vodama, kao i preciznije definiranje pojedinih pojmova.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 04.11.2022.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Simetrale br.1133- NN stambene zgrade, od 08:00 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Bosna i Hercegovina i dalje je jedina zemlja u Evropi koja nije uvela mjeru "plavog dizela" za poljoprivrednike. Iako ratari već godinama upućuju brojne apele i zahtjeve za uvođenje "plavog dizela", institucije ovu temu vješto zaobilaze.

Za Đorđa Vakčića iz semberskog sela Mala Obarska najveći trošak ovogodišnje jesenje sjetve je gorivo. Iako ima pravo na regresirano gorivo,  zbog ogromnih poskupljenja, ova mjera ne pravi veliku razliku.

"Prošle godine znamo da je oko marku i po bilo gorivo, ove godine 3,40 KM. Znači sve govori šta i kako je. Više nego duplo je skuplje, stvarno nenormalno", kaže Vakčić.

Obični i plavi dizel potpuno su isti po sastavu, samo se razlikuju u boji, jer se na obični plaća PDV, a plavi je oslobođen poreza. Poljoprivredna proizvodnja postaje neodrživa bez ove mjere koja je za ratare i dalje u domenu obećanja.

"Juče ujutro sam sipao 850 maraka goriva, ne vidim šta ja danas mogu uraditi s tim traktorom da zaradim tih 850 maraka. Po meni je van svake pameti raditi poljoprivredu i sipati gorivo koje košta tri i po marke, nije isto raditi zemlju u traktoru, trošiti gorivo i koristiti u vozilu", rekao je poljoprivrednik Boško Radić.

Uz novi embargo na rusku naftu koji je 1. novembra stupio na snagu, plavi dizel za bosanskohercegovačke poljoprivrednike je postao nedostižan. 

NEDŽAD BIĆO, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH

"On je nama uvijek dalje, vlasti su jednom pokrenule to, međutim nikad  od tada do danas ništa se nije uradilo, a inicijative s naše strane postoje  stalno, ali oni politički ne mogu da se dogovore."

VLADIMIR USORAC, predsjednik Udruženja poljoprivrednika – mljekara Republike Srpske 

"Nema nikakvog pomaka, država neće da se odrekne plavog dizela do posljednjeg seljaka. Pod ovakvim okolnostima ne vjerujem, dok ne propadne sve i jedan seljak. Kad propadnu svi seljaci onda će uvesti jer ga nema ko koristiti."

Iako su početkom godine, kada inicijativa o uvođenju plavog dizela nije uvrštena na dnevni red sjednice Zastupničkog doma PSBiH, parlamentarci uvjeravali da će to pitanje nametnuti, o plavom dizelu od februara ni riječi. Na potezu je nova vlast koja tek treba da bude  formirana.

Evropa se u posljednja tri desetljeća zagrijala više nego dvostruko od ostatka svijeta i doživjela najveći porast temperature od bilo kojeg kontinenta, navodi se u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije.

Izvještaj o stanju klime u Evropi prati ovogodišnje ekstremno ljeto.

Rekordno jak toplotni val zahvatio je Veliku Britaniju, alpski ledenjaci nestali su brzinom bez presedana, a dugotrajni morski toplotni val zahvatio je vode Mediterana, javlja Reuters.

– Evropa predstavlja sliku svijeta koji se zagrijava i podsjeća nas da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od uticaja ekstremnih vremenskih događaja – rekao je generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas u izjavi.

Od 1991. do 2021. temperature u Evropi zagrijavale su se u prosjeku za 0,5 stepeni Celzijusa po desetljeću, navodi se u izvještaju, dok je globalni prosjek bio samo 0,2 stepena Celzijusa.

Prošle su godine ekstremni vremenski događaji pogoršani klimatskim promjenama, posebno poplavama i olujama, nanijeli štetu veću od 50 milijardi dolara u Evropi.

Razlog zašto se Evropa zagrijava brže od ostalih kontinenata ima veze s činjenicom da se veliki dio kontinenta nalazi u subarktiku i Arktiku, regiji koja se najbrže zagrijava na Zemlji.

U većem dijelu BiH jutros je sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 949 hPa, za 4 hPa je viši od normalnog i lagano raste.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 16 do 22, na jugu do 24 stepena.

U Sarajevu sunčano. Dnevna temperatura oko 20 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

U petak će biti pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Padavine se očekuju poslije podne i u večernjim satima. Intenzivnije padavine na području Hercegovni i jugozapadne Bosne, gdje je moguća i pojava grmljavine. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, južni u jugoistočni.

Jutarnja temperatura od 8 do 14, a dnevna od 15 do 21, na sjeveroistoku Bosne do 24 °C.

U subotu će biti oblačno vrijeme sa kišom. U večernjim satima na vrhovima planina je moguć slab snijeg. Očekivana količina padavina u većem dijelu zemlje između 15 i 30, lokalno do 50 l/m2. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu do 14, a dnevna od 8 do 13, na jugu do 16 °C.

U nedjelju će biti u Bosni oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom. U Hercegovini jutro oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od 4 do 9, na jugu do 13, a dnevna od 7 do 12, u Hercegovini od 14 do 18 °C.

U ponedjeljak će u Bosni pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U Hercegovini pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 3 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, u Hercegovini do 19 °C.