Usvojen jučer amandman kojim je federalni budžet za poljoprivredu uvećan za 4 miliona KM umjesto obećanih i usvojenih na Odboru za poljoprivredu 42 miliona je ništa drugo nego šamar svim poljoprivrednicima. U najtežoj godini nakon rata, usred inflacije i rasta cijena, Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije ispoštovao zakon prema kojem izdvajanja za poljoprivredu treba da iznose najmanje 3 posto od ukupnog budžeta. U budžetu za 2023. godinu podrška za poljoprivrednike iznosi 2,44 posto što je manje nego prošle godine kad je iznosila 3,2 posto.

Nova većina je obećavala da će biti bolje – i možda hoće biti bolje njihovim zastupnicima i budućim ministrima. Sudeći po izhodu jučerašnjeg glasanja poljoprivrednicima bit će sve gore.

Ovakav odnos prema poljoprivredi će dovesti do neminovnog pada proizvodnje i izazvati rast cijena poljoprivrednih proizvoda. Kad do toga dođe građani treba da se obrate kreatorima ovakvog nakaradnog budžeta: HDZ-u, NiP-u, SDP-u, Našoj stranci, SBiH, NES, PDA, BHI Fuada Kasumovića i POMAK-u.

Poljoprivrednici će o svojim dalnjim koracima obavijestiti javnost u narednom periodu.

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH

Novi Savjet ministara BiH tek je stupio na dužnost, a već bi se mogao suočiti s prvim izazovom… Naime, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU u Sarajevu, EU od BiH traži da kao zemlja kandidat uvede vize za državljane Ruske Federacije.

“Neopravdani i ničim izazvani rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti te ugrožava evropsku i globalnu sigurnost i stabilnost. EU je ujedinjena u svom odgovoru na invaziju i donijela je opsežne mjere. Od BiH, kao zemlje kandidata, očekujemo da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU. Za dobro funkcionisanje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom”, rekli suoni u četvrtak.

Dodali su da u okviru Mehanizma za praćenje liberalizacije viznog režima pažljivo prate na koji način vlasti BiH sprovode pitanja koja su vezana za migracije i viznu politiku.

“U petom izvještaju, objavljenom u decembru 2022. godine, potvrđeno je da BiH i dalje ispunjava kriterijume za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom te je preporučeno da BiH ‘prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU'”.

Iako je pitanje viznog režima s Rusijom bilo aktivno još i ranije, nakon što je BiH postala kandidatkinja za članstvo u EU, pitanje usklađivanja s viznom politikom EU dobilo je na važnosti i EU očekuje da to pitanje dođe na dnevni red, posebno nakon što je formirana nova vlast na nivou države.

EU od BiH, takođe, traži da BiH osigura da sve osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita imaju efikasan pristup procedurama azila, te da, kako je navedeno, spriječi svaki rizik od nasilnog povratka u zemlje u kojima bi osobe mogle biti izložene progonu.

Osim po pitanju viza, EU očekuje od BiH da primjenjuje sankcije EU prema Rusiji, koje su u nekoliko navrata usvajane na nivou Savjeta EU u proteklih desetak mjeseci. Jedan evropski zvaničnik nam je nedavno rekao da je BiH formalno prihvatila sankcije, ali da ih ne sprovodi.

U posljednjim zaključcima Evropskog savjeta iz decembra prošle godine, u kojima je dodijeljen status kandidata za BiH, spominje se i potreba usklađivanja viznog režima s EU i primjena restriktivnih mjera. Iako se Rusija ne spominje imenom, iz konteksta se može zaključiti da se radi o toj zemlji. U 92. paragrafu BiH se poziva na punu primjenu sankcija, dok se u paragrafu 89. govori o potrebi usklađivanja vizne politike BiH sa EU.

I u Izvještaju o napretku Evropske komisije ističe se da BiH treba da uvede vize Rusiji, napominjući da BiH ima još i bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom i Turskom.

“BiH ne izdaje vize na državnoj granici. Da bi BiH imala sistem migracija koji dobro funkcioniše u sigurnom okruženju, zemlja mora da se uskladi s viznom politikom EU”, naglašeno je u tom izvještaju.

Dana, 26.1.2023.godine oko 06,25 sati na magistralnom putu M.4 Tuzla-Doboj u mjestu Donja Orahovica, grad Gračanica dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali terensko motorno vozilo „Sang Yong“ kojim je upravljao D.K., rođen 1997.godine iz Donje Orahovice i pmv. „Golf IV“ kojim je upravljao A.T., rođen 2002.godine iz Donje Orahovice.

U ovoj saobraćajnoj nezgodi, vozač A.T. je zadobio povrede o čijem stepenu se ljekari SHMP Doma zdravlja Gračanica nisu izjasnili, dok je njegova saputnica F.T., rođena 1975.godine zadobila tešku tjelesnu povredu konstatovanu od strane ljekara UKC-a Tuzla, gdje je zadržana na daljem liječenju.

O navedenom je obaviješten kantonalni tužilac, a potrebne mjere i radnje su preduzeli policijski službenici PS i OKP PU Gračanica.

Vlada Danske predlaže da vojna služba u zemlji bude obavezna za žene zbog sve snažnijih kritika njenih zapadnih saveznika u vezi s nedostacima u oblasti odbrane, javlja Anadolija.

Plan je otkrio ministar odbrane i zamjenik premijera Jakob Ellemann-Jensen u intervjuu za lokalne medije.

Nakon porasta tenzija u regionu od početka rusko-ukrajinskog rata prošlog februara, ova skandinavska država teži povećanju broja pripadnika Oružanih snaga.

Ministar je istakao da će uključivanje žena u Oružane snage pomoći Danskoj da ispuni zahtjeve NATO-a, dodajući da će njihovo prisustvo također biti korisno u svakom smislu.

Trenutno se Dankinje mogu dobrovoljno pridružiti vojsci, dok muškarci imaju zakonsku obavezu da služe najviše četiri mjeseca ukoliko su pozvani po sistemu lutrije.

Saopštenje je objavljeno nakon što je Ministarstvo odbrane objavilo zaključke dvogodišnje revizije NATO-a u kojoj se izražava zabrinutost zbog neuspjeha Danske da investira u svoje vojne snage u skladu s geostrateškim zahtjevima.

Ranije ove sedmice, Danska se obavezala da će Ukrajini na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog donirati 19 artiljerijskih sistema haubica Cezar francuske proizvodnje.

Premijerka Zeničko-dobojskog kantona Amra Mehmedić, sa saradnicima, razgovarala je danas sa delegacijom Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini o "Projektu unapređenja kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini" (Air Quality Improvement Project - AQIP), koji ova međunarodna finansijska institucija planira implementirati u četiri kantona u Federaciji BiH, među kojima je i Zeničko-dobojski kanton.

Projekat se sastoji od tri suštinske komponente, uz dodatnu komponentu za upravljanje projektom, a bit će realizovan kreditom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) od 50 miliona američkih dolara.

Prva komponenta podrazumijeva institucionalno jačanje monitoringa i upravljanja kvalitetom zraka, druga je fokusirana na povećanje održivog grijanja i energetske efikasnosti u domaćinstvima, dok treća komponenta podrazumijeva podršku tranziciji na javni transport s niskim emisijama u Kantonu Sarajevo.

Yuriy Myroshnychenko, voditelj projekta i viši specijalist za energiju, rekao je da su tri komponente međusobno povezane, pri čemu prva komponenta, za koju je planirano 5 miliona dolara, igra ulogu strateškog institucionalnog krova za cijeli projekat i predstavlja temelje za povećanje kvaliteta zraka u FBiH i nakon završetka projekta.

Premijerka Mehmedić je naglasila da je energetska efikasnost među ključnim prioritetima Vlade Zeničko-dobojskog kantona, te da ovaj kanton ulaže napore i izdvaja značajna sredstva za ove projekte posebno u oblasti obrazovanja.

Podsjetila je da je već ranije u kantonu uspostavljen sistem mjernih stanica za praćenje zagađenosti zraka te Centar za okoliš na Institutu "Kemal Kapetanović", koji Vlada u narednom periodu želi jačati u organizacionom i kadrovskom smislu.

Navela je da značajne napore ulažu i lokalne zajednice, navodeći primjer Grada Zenice i projekta "Toplana Zenica", realizovanog s kompanijom "ArcelorMittal" i ostalim dioničarima, kojim je za potrebe daljinskog grijanja ugradnjom novih gasnih kotlova potpuno eliminisana upotreba uglja te osigurana stabilna i kontinuirana isporuka toplotne energije.

Istakla je da je u toku i implementacija Projekta za poboljšanje energetske efikasnosti u Kantonalnoj bolnici Zenica, finansiran kreditom EBRD-a, kojim će se, između ostalog, postojeća kotlovnica na ugalj zamijeniti novim savremenim postrojenjem koje će kao izvor energije koristiti prirodni gas.

Premijerka je naglasila da je Zeničko-dobojski kanton zainteresovan za projekat Svjetske banke, a posebnu za drugu komponentu kojom bi osigurali djelimične grantove uz doprinos domaćinstava za ulaganja u održivo grijanje, isključivo za invididualne stambene objekte, a što podrazumijeva zamjenu tradicionalnih peći i kotlova na čvrsta goriva (ogrjevno drvo ili ugalj) modernim i čistim tehnologijama grijanja (kotlovi na pelet, toplotne pumpe zrak-zrak/zrak-voda).

Implementacijom ovih aktivnosti će se doprinijeti smanjenu emisija iz malih kućnih ložišta, a što je jedna od mjera koje vode ka poboljšanju kvaliteta zagađenja zraka.  

Press služba ZDK

Radnicima u javnim vlastima u Holandiji rečeno je da se klone TikToka zbog rastuće zabrinutosti širom EU i SAD da platforma za razmjenu videa u kineskom vlasništvu predstavlja rizik za privatnost.

Holandska ministarstva i agencije uglavnom slijede preporuku da se klone TikTok naloga i zaustave vladinu komunikaciju i oglašavanje na platformi, rekla su dva vladina zvaničnika za POLITICO. Ova reakcija je uprkos naglom porastu popularnosti aplikacije u Holandiji, gdje ima oko 3,5 miliona korisnika.

Holandske vlasti od TikToka slijede savjet ministarstva općih poslova da se "obustavi korištenje TikToka za vladu dok TikTok ne prilagodi svoju politiku zaštite podataka" objavljen u novembru. Iako preporuka liči na nedavnu odluku američke vlade iz decembra da zabrani upotrebu TikToka na državnim uređajima, holandske smjernice su daleko ograničenije u obimu i primjeni.

Ovo je najnoviji primjer kako se TikTok, u vlasništvu kompanije ByteDance sa sjedištem u Pekingu, suočava s neugodnim vjetrovima u Evropi, što povećava probleme i u SAD-u. Kompanija je već pod istragom zbog slanja podataka o korisnicima Evropske unije u Kinu. Jedan od najžešćih europskih kritičara ove video aplikacije je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je TikTok nazvao „varljivo nevinim“ i uzrokom „prave ovisnosti“ među korisnicima, kao i izvorom ruskih dezinformacija.

Holandski zvaničnici posljednjih mjeseci pokušavaju ojačati veze s Washingtonom dok SAD zagovaraju veću kontrolu izvoza prodaje osjetljive tehnologije Kini, uključujući mašine koje je napravio holandski gigant za štampanje čipova ASML. Holandski premijer Mark Rutte sastao se ovog mjeseca sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom, gdje su razgovarali o tome kako "iskreno odgovoriti na izazove Kine", rekao je američki lider novinarima uoči sastanka.

Holandska politika o TikToku, koja je zapravo pauza, a ne zabrana, uglavnom je usmjerena na zaustavljanje upotrebe TikToka u "medijske" svrhe, rekao je glasnogovornik ministarstva općih poslova, i ne nalaže eksplicitno vladinim zvaničnicima da izbrišu aplikacija sa telefona.

Glasnogovornik je rekao da je teško procijeniti koliko su se vladine službe striktno pridržavale savjeta jer ministarstvo ne prati korištenje aplikacije od strane zasebnih službi. Ali dvojica zvaničnika rekli su da je savjet izazvao jasan pomak od aplikacije u vlasništvu Kine, u skladu sa rastućim sigurnosnim problemima širom Zapada.

Koaliciona stranka mlađe holandske vlade pozvala je u novembru na potpunu zabranu aplikacije "u njenom sadašnjem obliku". Na pitanje novinara šta misli o ovom prijedlogu, Rutte je rekao da je to "mišljenje pet mjesta u donjem domu Holandije".

TikTok je početkom novembra priznao da neki od njegovih zaposlenih u Kini mogu pristupiti evropskim korisničkim podacima TikTok-a. Također je bio pod intenzivnom kontrolom u SAD-u zbog izvještaja u magazinu Forbes u decembru da su zaposleni pristupili podacima kako bi pratili lokaciju novinara koji prate TikTok.

Ovog mjeseca, izvršni direktor TikToka Shou Zi Chew posjetio je Brisel kako bi ublažio zabrinutost na sastancima sa evropskim komesarima, uključujući izvršnu potpredsjednicu Margrethe Vestager, potpredsjednicu za vrijednosti Věra Jourová i komesara za pravosuđe Didiera Reyndersa.

„Računam na TikTok da će u potpunosti izvršiti svoje obaveze u pogledu poštovanja zakona EU i povratka [povjerenja] evropskog regulatora“, rekla je Jourová u snimku upozorenja kompaniji. Ne smije biti sumnje da su podaci korisnika u Evropi sigurni i da nisu izloženi ilegalnom pristupu vlasti trećih zemalja, rekla je ona.

TikTok još nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Neimenovani holandski haker ukrao je adrese i lične podatke svih stanovnika Austrije – navodi austrijska policija.

Haker je ponudio sve podatke na prodaju na internet forumu, predstavljajući ih kao: “puno ime, pol, punu adresu i datum rođenja” svakog građanina u Austriji.

Ukradena hakerska “zbirka” sastoji se od skoro devet miliona skupova podataka, ističe policija.

Austrija ima otprilike 9,1 milion stanovnika.

Haker je na prodaju stavio i “slične skupove podataka” iz Italije, Holandije i Kolumbije.

Budući da su ti podaci o stanovnicima Austrije bili dostupni na internetu, apsolutno se mora pretpostaviti da su sada, u cijelosti ili djelimično, u rukama kriminalaca – upozorava policija.

Haker, osumnjičeni 25-godišnjak, uhapšen je u svom stanu u Amsterdamu.

Put do rasta plata i do rasta minimalne plate vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje, izjavio je za BHRT premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić.

“Reforma je imala četiri stuba, mi smo završili tri. Sa ta tri sam jako zadovoljan. Finansijski zakoni koji su doveli likvidnost u Federaciju, pa i u cijelu Bosnu i Hercegovini, jako popravili pa gotovo i udvostručili budžet. Broj dva su socijalni zakoni, kao što je penzioni, kao što je dječiji doplatak, Zakon o demobiliziranim borcima itd. Treći stub te reforme je bilo radnopravno zakonodavstvo koje nam je podarilo 64.000 novouposlenih radnika u Federaciji koji su donijeli novu ekonomsku snagu u FBiH”, kazao je Novalić u emisiji Aktuelni intervju BHT1, govoreći o reformama koje je provela Vlada Federacije BiH u proteklom mandatu.

Premijer Novalić napominje kako nije zadovoljan “četvrtim stubom” reformi, koji se odnosi na fiskalne zakone – Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak.

“Nismo usvojili, možda zato što nije bilo većine ili hrabrosti u Parlamentu. Mi smo ga poslali prije pet godina u Parlament, a neki dan smo ga čak i popravili jer je ekonomska situacija dopustila da još snizimo obaveze i da još povisimo neoporezivi dio u Zakonu o dohotku. S tim nisam zadovoljan i poslao sam već urgenciju da prva stvar poslije usvajanja budžeta budu ti zakoni. Ti su nam zakoni definitivno potrebni jer vode put do smanjenja obaveza. Federacija stoji jako dobro ekonomski, a to je put do povećanja plata koji nam je tako potreban”, naglasio je Novalić.

Na pitanje da li su odlukom Vlade FBiH o najnižoj plati u iznosu od 596 KM zadovoljene potrebe građana u trenutnim ekonomskim uslovima, Novalić kaže da je ta odluka donesena prema uredbi koju je Vlada FBiH uradila sa Svjetskom bankom.

“To je povećanje od 53 KM. Ni 200 KM nije neka cifra u današnje vrijeme. Ja sam mnogo puta ponovio da put do rasta plata i do rasta minimalne plate, pa sam čak procijenio da bez problema ona može biti i 700 KM, vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje. Ako usvojimo zakone gdje opterećenje nije više 70 posto nego 50 posto, logično je da će i minimalna plata moći biti ne 600 KM, nego 700 ili 750 KM. Znači, prvo ta dva zakona, a onda može sve ostalo. Znate li na šta bi se svelo da mi sada dignemo na 700 KM? Samo bi Federacija BiH kroz povećanje obaveza dobila 120 miliona KM, a mi ih više iz tog izvora ne želimo. Ne želimo iz privrede uzimati novac koji treba da ide u povećanje plata”, rekao je Novalić, dodavši da je zahtjev sindikata da iznos minimalne plate bude 1000 KM trenutno nerealan.

U razgovoru za BHRT, premijer Novalić je, između ostalog, govorio i o budžetu Federacije za ovu godinu, reformi zdravstva i uvezivanju radnog staža za više od pet hiljada radnika.

Ključne razloge zbog kojih bi ljudi najčešće odbili ponudu za posao ili odustali od nekog poslodavca – pokazuje istraživanje o budućnosti zapošljavanja koje je proveo portal MojPosao.ba u partnerstvu sa globalnom mrežom portala The Network i Boston Consulting Group.

Osim finansijske kompenzacije, na drugom mjestu nalazi se potreban balans između privatnog i poslovnog života koji poslotražioci ističu kao jedan od najvažnijih faktora. U BiH čak 35% ispitanika navodi ovaj razlog važnim prilikom zapošljavanja.

Istraživanje se temelji na anketi od 90.547 ispitanika iz 160 zemalja, a otkriva šta kandidati za posao žele da poslodavci znaju.

U nastavku vam donosimo najvažnije zaključke ovog istraživanja.

Kandidati znaju svoju vrijednost i znaju pregovaratiTržište rada je i dalje nestabilno, pa tako 42% kandidata otkriva da traži aktivno posao u novoj kompaniji (u BiH čak 56%), a 8% traži novu poziciju u svojoj trenutnoj kompaniji. Potom, većina kandidata za posao svjesna je svoje atraktivnosti poslodavcima, budući da 74% ispitanika širom svijeta više puta tokom godine dobiju razne prilike za posao, a 39% njih čak dobije svaki mjesec. Najtraženiji kandidati su oni iz domena IT-a, rada u digitali i prodaji, a potom ih slijede kandidati iz ugostiteljstva, te transporta i logistike. Naučnici i učitelji dobiju najmanje prilika za posao, vjerovatno zbog najmanje dinamike u ovim oblastima gdje su uobičajeni ugovori sa državnim institucijama.

Osim toga, 68% ispitanika smatra da su u dobroj pregovaračkoj poziciji kada traže posao, dok 69% očekuje određenu otvorenost za pregovaranje o uslovima nakon što dobiju ponudu. Samo 14% ispitanika smatra da poslodavci drže ‘konce’ u pregovorima o ponudi. U pregovorima, najviše samopouzdanja imaju oni kandidati koji rade u domenu finansija, razvoja biznisa i prodaje, dok najmanje imaju fizički i neprofitni radnici, te volonteri.

Ipak, 52% ispitanika bi odbilo atraktivnu ponudu ako bi imali negativno iskustvo tokom procesa zapošljavanja. Dakle, loše iskustvo kandidata je veći problem nego što poslodavci misle.

Kako kompanije mogu privući kandidate?

Većina ispitanika ne želi više da živi da bi radilo. Oni žele da rade da bi živjeli. Čak 69% priželjkuje stabilnu karijeru sa dobrim balansom između posla i privatnog života.

Ipak, finansije ostaju prepreka pri prihvaćanju ponude – balans između posla i privatnog života je na drugom mjestu. Ostali najvažniji faktori su: sigurnost posla, fleksibilno radno vrijeme/lokacija radnog mjesta, plaćeni odmor ili praznici.

Kandidati iz BiH koji ne traže aktivno posao, naveli su da bi im pažnju o poslu mogao privući lični kontakt iz njihove poslovne mreže, preporuka prijatelja ili kontaktiranje od strane portala/platformi za zapošljavanje gdje su registrovani. Najčešće stvari koje gledaju u tekstu oglasa za radno mjesto su: plata (ako je dostupna informacija), sadržaj, tj. opis posla, te vještine i iskustvo koje je potrebno. Odmah potom nalazi se i ‘remote’ opcija rada koja je i kandidatima u BiH itekako važna.

Da bi definitivno odbili poslovnu ponudu, poslotražioci u BiH naveli su sljedeće najčešće razloge: loše iskustvo u procesu zapošljavanja (npr. diskriminirajuća pitanja, loš pristup regrutera..), neprofesionalan selekcijski proces (neorganizovanost, sporost u pružanju povratnih informacija), te manjak fleksibilnosti u ponuđenoj opciji ponude (radno vrijeme, finansijski paket..).

54% ispitanika smatra hibridni rad najidealnijim modelom rada, međutim kada je riječ o radnom vremenu i vrsti poslodavca, ipak se (možda iznenađujuće) preferiraju tradicionalni modeli (5 radnih dana u sedmici i rad u velikim kompanijama).

Na koji način zapošljavati i šta poslodavci mogu promijeniti

Digitalna rješenja mogu uljepšati i ubrzati put regrutacije, ali također mogu ‘pokvariti’ iskustvo kandidata. Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika i dalje više preferira lični kontakt, odnosno razgovore uživo gdje se može steći transparentniji dojam o kandidatu.

Iako su društvene mreže popularan izvor informacija, većina ljudi pronalazi posao putem platformi za zapošljavanje.

Modernizacija procesa zapošljavanja nije dobro prihvaćena, čak ni kod mlađe populacije. Riječ je o naprednim digitalnim rješenjima kao što su: chatbot, Al-led intervju, video snimanje i sl., stoga poslodavci moraju razmisliti o pravoj kombinaciji alata i softvera.

Jedan od ključnih razloga odlaska radnika iz kompanije jeste nemogućnost karijernog napredovanja, stoga je važno da kompanija omogući najprije postojećim internim resursima priliku za karijerni razvoj prije nego se okrene eksternom pronalasku zaposlenika.

Poslodavci bi trebali osigurati da korporativna kultura ispunjava očekivanja modernih poslotražioca.

Veća plata i karijerni napredak mogu biti dovoljni da privuku kandidate – ali ono što dugoročno traže je dobar balans i fleksibilnost između posla i privatnog života. Ovo može uključivati mogućnost rada od kuće, fleksibilno radno vrijeme, te imati pristup različitim uslugama podrške porodici.

Poslodavci ne mogu priuštiti da ih pogrešni koraci pri zapošljavanju ostavljaju bez kvalitetnih i stručnih zaposlenika koji su im potrebni—ili, još gore, mogu oštetiti svoj brend u smislu na način koji otežava privlačenje novih kandidata. U borbi za ljudske resurse, u potpunosti je moguće da poslodavci pristupe kandidatima, ukoliko to urade na otvoren, fer i fleksibilan način.

Danas se u Stokhlomu sastaju ministri unutrašnjih poslova EU. Fokus je na saradnji sa trećim zemljama kako bi se povećao broj povrataka odbijenih tražilaca azila.

Sastanak ministara unutrašnjih poslova EU u Stokholmu odvija se u pozadini naglog povećanja broja neregularnih ulazaka. Prošle godine bilo je više od 330.000 ljudi, od kojih većina nema pravo na status međunarodne zaštite, ali uprkos tome podnose zahtjev za azil, kaže komesarka unutrašnjih poslova Ilva Johanson.

Godinama nema pomaka u povratku odbijenih tražilaca azila. Stopa je znatno ispod cilja od 70 odsto.

Svake godine postoji oko 300.000 odluka o povratku u zemlje EU, ali samo oko 70.000 ljudi se zapravo vrati u svoju matičnu zemlju. To treba povećati.

Saradnja sa trećim zemljama je ključna

Zato ministri unutrašnjih poslova EU u Stokholmu treba da govore prije svega o saradnji sa trećim zemljama u pogledu povratka. Biće riječi i o tome da EU svojom viznom politikom izvrši pritisak na zemlje koje nisu spremne da primaju odbijene tražioce azila.

Kritičari vjeruju da ovaj pristup zapravo zaobilazi problem. Kornelija Ernst, članica Evropskog parlamenta za Ljevicu smatra da je to prodavanje magle.

A kada magla nestane, ispostavi se da ovi azilanti dolaze iz zemalja koje ili više ne primaju one koji treba da budu deportovani ili ne mogu da budu deportovani u zemlje poput Avganistana ili Irana iz veoma dobrih razloga.

Azilantska politika stagnira godinama

Savjet 27 zemalja, Komisija EU i Parlament godinama tapkaju u mjestu u evropskoj politici azila i migracija. Kao jedan od svojih prvih zvaničnih akata, Predsjedništvo Švedske je stoga zakazalo samit o migracijama za 9. i 10. februar u Briselu.

Dakle, bio bi dobar znak kada bi ministri u Savjetu unutrašnjih poslova danas mogli da pokrenu zajednički evropski sistem povratka migranata, koji su na ilegalan način ušli u EU, smatra Lena Dupont, ekspertkinja za unutrašnje poslove grupe CDU/CSU u Evropskom parlamentu.

Istovremeno, Savjet mora pomoći i u pripremi sadržaja samita o migracijama koji će uslijediti u februaru. Pregled: Gdje se nalazimo u pregovorima? Sada imamo jedinstvenu priliku da presiječemo Gordijev čvor, a takođe moramo da iskoristimo ovaj zamah da takođe postignemo kraj ovog zakonodavnog perioda u oblasti azila i migracija.

Dogovor malo vjerovatan

Međutim, da bi se to postiglo, morao bi biti postignut osnovni dogovor u narednih dvanaest mjeseci, što je u najmanju ruku malo vjerovatno s obzirom na mnoga neriješena pitanja i ozbiljne razlike u mišljenjima.

Uoči današnjeg sastanka, nekoliko zemalja EU, poput Holandije, Austrije, Francuske i Belgije, obnovilo je poziv da se takozvano Dablinsko pravilo dosljedno primjenjuje. To znači da migranti treba da ostanu u zemljama dolaska dok se ne donese odluka o njihovom zahtjevu za azil, što će vjerovatno rezultirati malom spremnošću za saradnju, posebno u Italiji i drugim zemljama južne Evrope.

(DW)