U srcu ratom razrušene Sirije, na sjeverozapadu zemlje, blizu grada Idliba, osvanuo je novi početak za mnoge porodice. Projekti koje je finansirao Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u saradnji s Muslimanskim dobrotvornim društvom "Merhamet" i turskom Humanitarnom organizacijom IHH donijeli su utočište i nadu narodu koji prolazi kroz teška iskušenja.

U naselju simboličnog naziva „Bosanska mahala“ izgrađene su 42 stambena objekta, u kojima su svoj dom našle porodice jetima, ukupno 212 ljudi.

Ulice ove male zajednice nose imena poput Bosanske, Rijaseta Islamske zajednice, Merhameta i trga nazvanog po rahmetli Aliji Izetbegoviću, lideru koji simbolizira borbu za opstanak i dostojanstvo, prenosi MINA.

Uz kuće, izgrađene su i dvije škole - jedna u gradu Soranu, druga u Čoban Beyu. Obje su dobile ime Bosna i Hercegovina i mogu primiti do 1.500 učenika. Obrazovanje, ključ za svjetliju budućnost, sada je nadohvat ruke sirijskoj djeci.

Džamija u Soranu, nazvana Džamija bosanskih šehida, kruna je ovog projekta. U gradu gdje su mnoge džamije porušene tokom razornih zemljotresa, nova džamija ne samo da je duhovno središte, već i arhitektonsko remek-djelo. Po svojoj veličini i ljepoti zauzima jedno od tri vodeća mjesta u ovom gradu.

Na svečanosti otvorenja, koja je održana u petak, 22. novembra 2024. godine, prisustvovali su predstavnici Rijaseta, Merhameta i IHH-a. Rukovodilac Ureda za društvenu brigu Rijaseta i izaslanik reisul-uleme Ibrahim Malanović, imao je čast predvoditi džuma-namaz, na insistiranje soranskog muftije. U svom obraćanju prenio je selame reisul-uleme i svih Bošnjaka, te izrazio radost zbog završetka ovog projekta.

Zahvalio je svim prisutnim - muftiji, gradskim zvaničnicima, a posebno "Merhametu" i predsjedniku Kenau Vrbanjcu, koji je koordinirao rad i realizaciju s Organizacijom IHH.

- U ovom mubarek danu, danu džume, otvorili smo džamiju. Kada se desio zemljotres prošle godine, odlučili smo da pomognemo narodu Turske i Sirije, skupili smo novac. Odlučili smo da sagradimo 42 kuće, te da sagradimo dvije škole i ovu prelijepu džamiju. Danas je poklanjamo narodu Sirije, a za one koji su dali svoj prilog, draga srca, molimo Allaha da im ukabuli i u sevap upiše - kazao je Malanović povodom svečanog otvorenja džamije.

U BiH u ovoj godini nisu rađene laboratorijske analize hrane i kontrola ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla, čime je direktno ugroženo zdravlje ljudi.

Glavni krivac za to je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS-a, koje nije dalo saglasnost Agenciji za sigurnost hrane u BiH na višegodišnji program kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla u BiH, prenio je BHRT.

Bez saglasnosti entitetskog ministarstva Agencija nije mogla provesti program monitoringa ostataka pesticida u hrani na godišnjem nivou koji radi u saradnji s Uredom za veterinarstvom BiH, Upravom BiH za zaštitu zdravlja bilja, entitetskim ministarstvima poljoprivrede i Odjelom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Distrikta Brčko, piše Večernji list BiH.

Stručnjaci skreću pažnju da nekontrolirana upotreba pesticida može prouzročiti nastanak malignih oboljenja. Većina ih sadrži arsen, za koji se zna da je kancerogen. Upotreba pesticida može uticati i na kognitivni razvoj, sve su češće dijagnoze endokrinih poremećaja, hormonskog statusa kod djece, trudnica i odraslih.

Sama problematika pesticida je multidisciplinarna i oni ostaju dugo u hranidbenom lancu te time utiču na zdravlje ljudi. Toksični učinci, čak i niskih doza, mješavine pesticida na ljudsko zdravlje mogu biti jako opasni. Izlaganje može dovesti do akutnog trovanja koje se bilježi kod poljoprivrednika koji ih koriste. Kod hroničnog trovanja javljaju se bolesti kao što su leukemija, limfomi, sarkom mekog tkiva i mozga, kostiju, rak želuca…

Pesticidi mogu igrati ulogu u nastanku Parkinsonove bolesti i poteškoća u razvoju te utjecati na reproduktivno zdravlje. Unatoč opasnosti, u BiH trenutno nema laboratorijske kontrole ostataka pesticida. Direktor Agencije Džemil Hajrić istakao je za BHRT da bez redovne kontrole građani ne mogu biti sigurni u kvalitetu hrane koju konzumiraju:

Ne možemo sa sigurnošću znati kakvu hranu jedemo, rekao je Hajrić. Građani smatraju da su jeftiniji proizvodi često lošije kvalitete i sadrže opasne pesticide. Jedan od ispitanika rekao je:

Srećom, živim na selu i proizvodim većinu hrane. Mislim da u uvoznoj hrani ima puno pesticida.

Medicinski fakultet Univerziteta u Zenici bio je večeras domaćin tribine pod nazivom “Darivanje organa – nova šansa za život”, koju su organizirali zajednički a Donorskom mrežom u Bosni i Hercegovini te Udruženjem dijaliznih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.

Studentima tog zeničkog fakulteta predavanja o važnosti doniranja organa održali su vodeći ljudi tih organizacija, kao i bolnička koordinatorica za eksplantaciju organa Kantonalne bolnice Zenica mr. Senada Kubat–Čaušević i njena kolegica dr. Nermina Rizvanović.

Zenička bolnica, kako je podvukla predsjednica Donorske mreže BiH akademik i profesor emeritus Halima Resić, upravo zbog angažmana doktorica Kubat-Čaušević i Rizvanović, već godinama nosi i epitet najbolje donor bolnice u BiH.

– Transplant koordinatori KBZ-a, uvijek se zahvaljujem dr. Čaušević i dr. Rizvanović, zaista su svojim entuzijazmom pokazali da kada želite, kako se to može uraditi.

Znači, morate biti motivirani da to uradite. Normalno, pored edukacije i svega drugog. Ova je godina, zaista, rekordna po broju transplantacija i po broju kadaveričnih transplantacija i donora.

Zato je ova promocija donorstva izuzetno značajna i drago mi je da smo na Medicinskom fakultetu u Zenici, među budućim ljekarima koji su ti koji trebaju da šire ovu ideju donorstva.

Jer, bez donora nema transplantacije. Mi možemo imati, ja to naglašavam, dobre stručnjake i dobru opremu, ali ukoliko nemamo donora- ako familija ne da saglasnost, onda nema ni transplantacije- podvukla je akademik Resić.

Svi klinički centri u BiH, istakla je, imaju uslove za utvrđivanje moždane smrti i otkrivanje potencijalnih donora organa, ali treba motivirati bolničke transplant-koordinatore da to rade.

– Zenica je bila ta koja je prije nekoliko godina u to krenula, kao što je, naprimjer, u Hrvatskoj Varaždin bio najpoznatija donorska bolnica. Ne moraju to biti klinički centri. Mislim da je tu ključna stvar osobe, koje su izabrane da to rade i koliko su motivirane da se time bave – smatra Resić.

Ona je dodala kako je u tom cilju nužno provoditi i kontinuirane kampanje na buđenju svijesti kod stanovništva o potrebi doniranja organa te da ne smatra kako je religija razlogom nedovoljnom broju saglasnosti porodica za doniranje organa sa njihovog preminulog člana porodice.

– Ja mislim da je razlog tome nedovoljna informisanost. Znači, nijedna se religija, apsolutno, ne protivi transplantaciji organa i donorstvu, zato što je to čin koji spašava ljudske živote. Znači, ti organi odlaze u zemlju, a mi na taj način obezbjeđujemo našim sugrađanima, koji bi sutra preminuli, da im život produžimo. Nema plemenitije i humanije borbe od borbe da nekome produžite život – istakla je Resić, koja je upozorila kako “svi možemo biti sa druge strane žice”.

Evropske zemlje, kaže ona, stalno provode ovakve kampanje te godišnje imaju i po 15.000 transplantacija, a imaju oko 80.000 potpisanih donorskih kartica na cijelom području BiH, jer “organi ne biraju naciju, ime ni prezime, jer organ treba svakome”.

Upravo je, naglašava, tako veliki broj potpisanih donorskih kartica medicinskim profesionalcima podstrek da nastave borbu za doniranje organa i njihovo transplantiranje.

– Tačno je da smo najbolja donorska bolnica, jer je iz naše ustanove od 2014. godine – kada smo imali prvu eksplantaciju organa i prvog donora, do sada smo imali realizovanih 17 kadaveričnih eksplantacija. Ukupno, iz naše ustanove donirano je 69 organa – 69 života, 69 osoba-bolesnika bolje i kvalitetnije živi, kao i njihove porodice. U toku ove godine, u BiH smo imali ukupno šest kadaveričnih eksplantacija. Međutim, jedna ekspalantacija desila se u Kliničkom centru Tuzla, a ostalih pet eksplantacija bilo je u KBZ-u, što znači da smo mi i dalje vodeća donorska bolnica – kazala je Kubat-Čaušević, koja je istakla kako je ova godina i za tu ustanovu bila rekordna po broju donora i eksplantiranih organa.

Nada se kako će tako i nastaviti, da će maksimalno iskoristiti svakog svog donora te da će pomoći drugim pacijentima da bolje žive, jer je za neke transplantacija organa jedina opcija za život.

Predsjednik UDiTB FBiH Tomislav Žuljević kazao je kako je, prema njihovim informacijama, ove godine na području FBiH izvršena transplantacija 27 organa. To je, dodao je, ogroman napredak, jer “prije dvije godine urađeno osam ili 10, a prošle godine 16 transplantacija”.

– Sigurno je da je svijest kod ljudi porasla. Međutim, to je živa stvar i o tome se treba pričati svaki dan, jer čim malo padne pozornost medija i građana, naravno da imamo problem pa zbog toga i radimo ovakve tribine – kazao je Žuljević, koji je istakao kako je važno da mediji prenesu poruke do građana.

Transplantacijska medicina, podvukao je, jedina grana medicine koja je zavisna od građana, koji mogu biti i potencionarni donori, ali i primatelji organa. Veća je vjerovatnoća, kaže, da ćemo biti primatelji organa.

– To nas direktno veže za Eurotransplant, koji je najveća nevladina organizacija za razmjenu organa. Kada nemate šta da razmijenite, onda, jednostavno, niste ni kandidat za Eurotransplant. Na stranu svi ostali problem – kazao je Žuljević.

Zakonske regulative te nedostatak ministarstva zdrvastva na razini države, dodaje, mogu se prevazići preko Ministarstva za civilne poslove BiH, koje je već pokrenulo procedure i dobilo Mapu puta za ulazak u Eurotransplant.

Prema sadašnjim podacima, kazao je, oko 180 čeka transplantaciju bubrega, oko 40 koji čekaju na transplantaciju jetre, 25 na transplantaciju srca…

– Naravno, ima određeni broj koji čeka i na transplantaciju rožnice. Hvala Bogu da smo ove godine uradili i prvu transplantaciju srca u BiH, što je jako važno za BiH. Imamo problem kada je u pitanju transplantacija jetre – tu smo malo stali i na tome moramo raditi. Ove smo godine imali transplantaciju bubrega i od živih i od preminulih osoba – kazao je Žuljević.

(zenicablog.com)

Na osnovu ukazane potrebe društvo HIFA d.o.o. Tešanj raspisuje:

KONKURS

za prijem u radni odnos KOMERCIJALISTA – 1 izvršilac (Tešanj)

Opis poslova: 

• Uspostavlja kontakt sa kupcima, pregovara i prima narudžbe
• Zaključuje Ugovore o poslovnoj saradnji sa novim kupcima i ažurno vodi evidencije za sve kupce sa kojima sarađuje
• Formira bazu kupaca, vrši njihovu kategorizaciju prema dogovorenim uslovima i stara se o redovnom ažuriranju baze kupaca
• Brine se o redovnim narudžbama i isporukama goriva
• Prati razvoj kupaca i predlaže strategiju nastupa kod kupaca
• Vrši prodaju robe na razne načine: putem direktne ili neposredne prodaje (prodaja putem telefona, faxa i drugo)
• Obilazak novih i postojećih kupaca
• Prati naplatu potraživanja od kupaca
• Svi ostali poslovi po nalogu nadređenog

Uslovi: Pored zakonom propisanih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati trebaju da ispunjavaju i slijedeće uslove:

• VSS ili viša stručna sprema
• Poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima
• Napredno znanje Microsoft office -a, prije svega Word -a i Excel -a;
• Visok stepen organizovanosti, urednosti i pedantnosti.
• Dobre komunikacijske vještine
• Samostalnost u donošenju odluka
• Poželjno poznavanje Engleskog jezika
• Vozačka dozvola B kategorije

Mjesto rada: Tešanj

STIMULATIVNA PRIMANJA

MOGUĆNOST NAPREDOVANJA

Prijave na Oglas sa dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu: HIFA d.o.o. Tešanj, Bukva 9, 74260 Tešanj lično, putem pošte, na e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS". Prednost će imati kandidati koji imaju radno iskustvo na istim ili sličnim pozicijama. Svi zainteresovani kandidati mogu poslati CV u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja Oglasa a najkasnije do 12.12.2024. godine.

Napomena: HIFA d.o.o. Tešanj nije u obavezi vraćanja dokumentacije koja se prilaže uz molbu te zadržava diskreciono pravo u odabiru kandidata prilikom eventualnog zapošljavanja. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

HIFA d.o.o. Tešanj   

Obavještavamo Vas da će dana 29.11.2024 godine (Petak) doći do prekida u isporuci električne energije u termin od 09:00 h do 10:00 h  na trafo područiu: Rosulje Asfalt, Sankovac.

Do prekida će doći zbog radova na elektroenergetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ususret “crnom petku” i prazničnim popustima, potrošačka groznica i u Bosni i Hercegovini. “Crni petak” u našoj zemlji prošle godine oborio je rekorde potrošnje, budući da su kupci potrošili više od 372 miliоna maraka, samo u tom danu.

Uprkos izazovima ekonomske situacije, šoping centri u našoj zemlji očekuju pune ruke posla, a građani veće popuste. No, jesu li sniženja stvarna, te kako izbjeći zamke, pita se u svom prilogu BHRT.

Zadnji petak novembra rezervisan je za kupovinu po sniženim cijenama. Groznica “crnog petka” kod dijela trgovaca proširila se na cijelu sedmicu, pa su sniženja u pojedinim radnjama već aktuelna.

Fenomen iz Amerike

Da “crni petak” u BiH nije ono što je u Americi, odakle potiče ovaj fenomen koji je pokorio većinu zemalja svijeta, jasno je čim uđete u radnje. Iako na reklamama nerijetko privlače kupce nudeći popuste i do 70 odsto, stvarna sniženja se kreću od 20-40 posto.

-Mi stalno govorimo potrošačima – ako planirate nešto da kupujete i očekujete ‘Crni petak’, pogledajte kolika je cijena bila tog proizvoda u maju, junu, prije nego dođe popust. Jer kod nas je prisutan taj tzv. tihi rast cijena i onda se podigne za onoliko koliko je sad manje, tako da trgovac sigurno neće biti na gubitku, ističe Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono”.

Prividna ili ne, sniženja na “crni petak” pune tržne centre. Prošle godine u BiH građani su potrošili više od 370 miliona KM samo na taj dan.

Takva situcija nije iznenađenje, jer živimo u vrijeme kada su i najmanji popusti dobro došli.

-Na zapadu su marže mnogo veće nego kod nas i onda u momentu kada dođe do snižavanja, trgovci se odreknu marže s jedne strane, a sa druge odreknu se i dijela same vrijednosti da bi se oslobodili magacini, tako da to što se kod nas dešava je adekvatno našoj ekonomskoj situaciji, navodi ekonomista Zoran Pavlović.

Siromašno tržište

A kod nas je tržište siromašno i onda su, kao i cijene, i popusti u skladu sa ekonomskom situacijom. Psihološki gledano, “Crni petak” nam pokazuje koliko smo podložni masovnim sugestijama.

-Vrijeme u kojem se donosi puno neracionalnih, nerazumnih odluka, u kojem se kupuje puno toga što nam zapravo uopće ne treba, ali treba nam osjećaj zadovoljstva da smo i mi koji vrlo loše stojimo materijalno uspjeli nabaviti nešto jeftino, da smo čak nekoga ko ima mnogo više nadmudrili i eto, možda u tom dijelu zadovoljstva je opravdano, ali materijalno u svakom slučaju ne, ističe psiholog Marko Romić.

Potrošačko ludilo nastavit će se i nakon “crnog petka” jer slijede praznici. Stoga, stručnjaci pozivaju na racionalnu kupovinu, jer potrošačka groznica osim zadovoljstva može ostaviti i osjećaj praznine nakon impulsivne kupovine, ali i minuse na računu.

Zdravstvene vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) nemaju informaciju koliko se onkoloških pacijenata sa područja njihovog kantona nalazi na listi čekanja za propisanu terapiju Federalnog fonda solidarnosti.

Kazala je to za Faktor Aida Salčinović, ministrica zdravstva ZDK, navodeći da prema ministarstvu do sada nije bilo individualnih, ali ni molbi udruženja koja okupljaju oboljele, da im se pomogne u nabavci terapija.

Pomoć udruženjima

– Mi do ovog trenutka ne znamo kakvo je stanje na toj listi kada su u pitanju pacijenti sa područja ZDK, a ukoliko nam se neko od pacijenata obrati, učinit ću sve što je u mojoj moći kao ministrice da mu pomognem. Ministarstvo se zaista trudi da onkološkim pacijentima pruži najbolju moguću zdravstvenu zaštitu koju mogu dobiti. Ovdje svi imaju dobru volju i žele da pomognu najtežim pacijentima, a to smo pokazali u prethodnim mjesecima prihvatajući i pomažući onkološkim pacijentima iz Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona – ističe Salčinović.

Kaže da je u kontaktu sa svim udruženjima pacijenata sa malignim bolestima u ZDK i da su na putu rješavanja velikih problema sa kojima se suočavaju oboljeli.
Dodaje kako je nedavno u ZDK završen i Javni poziv za pomoć udruženjima pacijenata.

– Prvi put smo u historiji ovog ministarstva osigurali 50.000 KM za pomoć u edukaciji i nabavci grudnjaka i perika za pacijentice sa karcinomom dojke. Sva udruženja koja su nam se obratila sa projektom dobila su novac – naglasila je Salčinović.

Podsjetila je kako je Vlada ZDK, preko ministarstva, u kapitalnim transferima izdvojila novac i za kupovinu CT simulatora u Kantonalnoj bolnici Zenica, koji će pomoći u smanjenju listi čekanja za preglede, a izdvojena su sredstva i za dio plaće specijalizanata.

– Onkološki pacijenti, zato i ulažemo u opremu. Što se tiče plaća specijalizantima, Vlada ZDK iz konsolidacijskih kredita izdvaja novac za tu namjenu, s obzirom na to da znamo kakva nam je situacija sa zdravstvenim kadrom u cijeloj državi. Želja nam je da ljekare zadržimo, a osiguranjem novca za dio plaće specijalizanata, osiguravamo bolje uvjete u bolnici kako bi ustanova mogla novac preusmjeriti u nešto drugo. U fazi su i pregovori za dogradnju nove Onkologije kako bi se povećali kapaciteti, jer smo nedavno bili svjedoci velikih gužvi na hemoterapiji, iako smo zaposlili pet tehničara. S obzirom na to da se radi o toksičnim sredstvima, jedan tehničar može u komori pripremati terapije dva sata, a onda mora izaći i zamijeniti ga drugi. Nesretnom igrom slučaja troje je moralo na bolovanje, jer su imali saobraćajni udes. Reagirao je direktor bolnice, brzo je našao adekvatan kadar da ih zamijeni – pojašnjava Salčinović.
Pregledi i kod privatnika

U cilju smanjenja listi čekanja za CT i magnetnu rezonancu, Udruženje onkoloških pacijenata “Snop” prethodnog ljeta održao je sastanke sa zdravstvenim vlastima ZDK i premijerom Nezirom Pivićem, nakon čega je, prema riječima Salčinović, objavljen Javni poziv za privatne ustanove u kojima bi se vršili pregledi.

Sa Zavodom zdravstvenog osiguranja ZDK dogovoreno je da se ranije stavka za preglede na CT-u i magnetnoj rezonanci, koja je iznosila 1.600.000 KM, u idućoj 2025. godini poveća na 2.600.000 maraka.

– To znači da ukoliko ne bude mjesta u bolnici, spomenute preglede naši pacijenti će moći obavljati u privatnim zdravstvenim ustanovama, a Zavod će snositi troškove – naglasila je Salčinović.

Podsjetimo, krajem septembra Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo saopćio je da će do kraja 2024. godine osigurati dodatnih pet miliona KM kako bi se smanjile liste čekanja za onkološke pacijente iz KS.

Iz Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde ranije su za Faktor kazali kako su među prvima pomogli svojim pacijentima sa liste čekanja Fonda solidarnosti. Trenutno Zavod zdravstvenog osiguranja BPK snosi troškove terapije za četiri pacijenta, a mjesečni troškovi za sve njih iznose 21.500 KM.

Denis Husić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, prije nekoliko dana za Faktor je kazao kako se trenutno na listama čekanja za propisane terapije pri Federalnom fondu solidarnosti, nalazi otprilike 200 onkoloških pacijenata sa područja tog kantona.

– Što se tiče TK, pošto naš zavod nema nadležnost da ugovara ovu kategoriju finansijskog liječenja, mi ćemo u saradnji sa Vladom TK i UKC-om Tuzla pokušati iznaći modalitete kako bismo do konačne instalacije linearnog akceleratora barem u određenom dijelu suzbili liste čekanja onkoloških pacijenata – rekao je Husić.

(faktor.ba)

HIFA d.o.o. Tešanj raspisuje konkurs za prijem u radni odnos

PRODAVAČ GORIVA   

MJESTO RADA:  BENZINSKA PUMPA HIFA TEŠANJ-ROSULJE, Rosulje 25, 74260 Tešanj

KANDIDATI TREBAJU ISPUNJAVATI SLJEDEĆE USLOVE:

- opći uslovi propisani Zakonom o radu FBiH;

- završena srednja škola;

- poznavanje rada na računaru.

- temeljitost, predanost poslu;

- samostalnost u obavljanju poslova,

- spremnost na timski rad,

Nudimo Vam:

- dugoročan posao,

- obučavanje i uvođenje u proces rada,

- rad u ugodnoj atmosferi,

Konkurs ostaje otvoren do 15.12.2024.godine

Svi zainteresovani kandidati svoje prijave uz CV sa brojem telefona mogu poslati:

na mail:

Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. (uz naznaku Prijava za posao prodavač goriva HIFA d.o.o. Tešanj)

ili lično dostaviti na Benzinsku Pumpu HIFA d.o.o. Tešanj, Rosulje 25, Tešanj

Kandidati koji budu zadovoljili uslove konkursa HIFA d.o.o. Tešanj će kontaktirati radi intervjua za posao.