Uprkos optimističnim najavama o oporavku bh. privrede, broj zaposlenih u BiH još nije dostigao cifru iz doba kada naša ekonomija nije bila direktno pogođena korona krizom.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 819.857 zaposlenih, a u februaru 2020. godine, kada virusa korona u BiH nije bilo, posao je imalo 832.200 ljudi.

Ekonomskom analitičaru Igoru Gavranu ovaj podatak djeluje mnogo realnije od, kako kaže, bajkovitih samohvaljenja domaćih vlasti.

"Jedino što je sigurno, a što ovi podaci potvrđuju, jeste da je ekonomija doživjela veliku štetu u pandemiji, da je zaposlenost znatno umanjena kao njena posljedica i da smo još jako daleko od oporavka. Ekonomija je bila u lošem stanju i nezaposlenost previsoka i davno prije pandemije", naveo je Gavran u izjavi za "Nezavisne novine".

Činjenica je, prema riječima Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, da vlasti svih nivoa nemaju apsolutno nikakav plan niti strategiju kako izaći iz ove situacije.

"Izjave koje su bile zapravo su predstavljale bacanje prašine u oči, na šta smo i navikli u proteklom periodu. Generalno, ovih 80.000 ljudi koji su napustili BiH u prvih šest mjeseci, nažalost, neće biti konačna brojka. Strahujemo da će ona biti puno veća kada dobijemo podatke za drugo polugodište. Mislim da je vrijeme ne samo da se promijeni vlast, nego i kompletan odnos, politika, spram ekonomije, životnog standarda i radnika, odnosno građana u BiH", rekao je Šatorović.

Priznaju i u poslovnoj zajednici da se bilježi odliv radne snage, odnosno da radnici idu ka Zapadu, prije svega prema Sloveniji, iako je, kako naglašavaju, došlo do povećanja plata u privredi.

"Sve mjere koje je Privredna komora Republike Srpske predložila Vladi imale su za cilj da se zadrže radnici i sačuvaju preduzeća. Ako gledamo podatke od kraja prošle godine, došlo je čak do blagog rasta broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ipak, situacija izazvana virusom korona iscrpila je znatan broj preduzeća", ističe Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

Kako dodaje, pojedini privrednici već se suočavaju s novim odlascima radnika prema zapadnoevropskim zemljama.

"Sigurno je da to dodatno otežava poslovanje preduzeća, ali i direktno utiče na broj zaposlenih. S druge strane, privrednici, da bi nadoknadili broj radnika koji im nedostaju i da bi povećali svoju konkurentnost, sve više ulažu u nove tehnologije, koje podrazumijevaju i manju potrebu za radnicima", rekao je Blagojević za "Nezavisne novine".

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 395.383 nezaposlenih, što je u odnosu na mjesec ranije više za 0,4 odsto (tada je bez posla bilo 393.781). Zanimljivo je da smo u februaru 2020. godine, sudeći prema podacima ove agencije, imali 402.888 nezaposlenih. Ova razlika bi se mogla objasniti i tvrdnjama da su brojni bh. građani u međuvremenu posao pronašli u inostranstvu.

OŠ "Safvet-beg Bašagić" Breza bila je domaćin centralnog obilježavanja 5. oktobra - Svjetskog dana učitelja za Zeničko-dobojski kanton.

Čestitke prosvjetnim radnicima uputio je premijer po ovlaštenju i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić, odajući im priznanje za sve što su činili i čine tokom pandemije virusa korona, iznalazeći, kako je rekao, različite modele savladavanja gradiva uprkos ograničenim resursima kojima raspolažu.

- Vi radite ono što je najplemenitije i najodgovornije u zajednici, a to je voditi djecu pravim putem - rekao je ministar Kozlić.

Naglasio je da je zajednička zadaća pružiti odgovor na sve izazove u društvu i prilagoditi obrazovni sistem vremenu u kojem živimo.

- U tom smislu nadam se da će kurikularna reforma ići u pravcu da popravimo funkcionalno znanje i da olakšamo način izvođenja nastave. U narednom vremenu trebamo daleko više ulagati u odgoj, zbog prostora koji se zove internet stvarnost, a školu pretvoriti iz prostora obaveze u mjesto htijenja, volje i želje za znanjem - istakao je.

Naglasio je da je ovaj saziv Vlade ZDK-a uložio najviše sredstava u obnovu školskih objekata, kroz projekt energetske efikasnosti vrijedan 11 miliona KM putem kojeg se ove i naredne godine obnavlja 30 škola, ali i druge projekte. Sredinom ovog mjeseca počinju radovi na utopljavanju OŠ "Safvet-beg Bašagić" Breza.

-Plan Vlade je da do kraja mandata obnovi najmanje 60 škola. Na taj način ćemo popraviti infrastrukturni segment, a istovremeno vodimo računa o materijalnom položaju zapolenih u obrazovanju. Povećali smo plaće i na tome nećemo stati, nego ćemo tražiti prostora za novi iskorak u dogovoru sa prosvjetnim sindikatima - rekao je Kozlić.

Vlada i resorno ministarstvo, dodao je, radit će i na tome da se posveti više prostora djeci sa poteškoćama, kroz nove normative i standarde koji će omogućiti prisutniji angažman asistenata.

Zvanicama su se obratili direktorica OŠ "Safvet-beg Bašagić" Mersiha Šehić, predstavnik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja ZDK Šaban Bubalo te načelnik Općine Breza Vedad Jusić, a učenici su priredili prigodan kuturno-zabavni program.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 06.10.2021.(srijeda) i 07.10.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 06.10.2021.(srijeda):
- PJD Tešanj
1.Trafo područje Jelah Polje br.1086, od 08:00 do 15:00 sati
2.Trafo područje Huskići br.1111, od 09:00 do 15:00 sati

Dana 07.10.2021.(četvrtak):
- PJD Tešanj
Trafo područje Bukva džamija br.1306, od 08:00 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132

U drugom kvartalu 2021. godine, odnosno u periodu april – juni, u Bosni i Hercegovini radnu snagu činilo je 1,38 miliona osoba, od kojih je 1,13 miliona (82 posto) zaposlenih i 250.000 (18 posto) nezaposlenih osoba, prenosi Anadolu Agency (AA).

Broj osoba izvan radne snage u Bosni i Hercegovini, u drugom kvartalu 2021. godine iznosio je 1,51 miliona i u odnosu na prethodni kvartal manji je za 0,7 posto.

Radnu snagu ili aktivno stanovništvo čine sve zaposlene osobe starosti od 15 do 89 godina i nezaposlene osobe starosti od 15 do 74 godine.

U odnosu na prethodni kvartal, broj zaposlenih osoba se povećao dva posto, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 4,5 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u drugom kvartalu 2021. godine od ukupnog broja osoba koji čine radnu snagu, 839.000 (60,5 posto) su muškarci, a 548.000 (39,5 posto) su žene.

Od ukupne radne snage 64,4 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 24,6 posto starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 9,3 posto starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 1,8 posto ima 65 i više godina.

Najveće učešće u obrazovnoj strukturi osoba koje čine radnu snagu imaju osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom i to 70,1 posto, zatim slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 19,6 posto i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 10,3 posto.

Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da 69,2 posto njih ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 21,1 posto i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 9,7 posto.

Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 74,2 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 13,1 posto i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 12,7 posto.

Struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenosti pokazuje da najveće učešće u zaposlenosti imaju zaposlenici 84,8 posto, zatim samozaposlenici 13,6 posto i neplaćeni pomažući članovi 1,6 posto.

Anketa je provedena na uzorku koji je u drugom kvartalu 2021. godine obuhvatio 10.721 domaćinstvo. Anketirani su svi rezidentni članovi privatnih domaćinstava.

Cijena gasa u Evropi nastavila je divlji rast i ponovo oborila istorijski rekord dostižući danas nivo od gotovo 1.200 dolara za 1.000 kubnih metara.

Cijena novembarskih fjučersa u holandskom gasnom čvorištu TTF skočila je na jutrošnjem otvaranju trgovanja na 100 evra po MWh, odnosno na 1.199,44 dolara za 1.000 kubnih metara, ali se kasnije spustila za 1,7 posto na oko 1.150 dolara, javlja Tas.

Jedan od razloga ovako oštrog rasta cijene možda leži u činjenici da je protok gasa kroz gasovod Jamal-Evropa pao rano jutros za skoro tri puta, nakon čega je oporavljen na oko 0,5 miliona kubnih metara na sat. Protok gasa ovim cjevovodom je u četvrtak iznosio 2,2 miliona kubnih metara na sat, dodaje ruska agencija.

Početkom ove nedjelje, cijene gasa u Evropi su prvi put u istoriji premašile 1.000 dolara za 1.000 kubnih metara, nakon čega su nastavile uspon prekoračivši nivo od 1.100 dolara.

Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona potpisao je s Ginekološkom poliklinikom “Korak do života” iz Tuzle ugovor za obavljanje postupka biomedicinski potpomognute oplodnje na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za osiguranje lica tog zavoda – kazala je Feni pomoćnica direktora ZZOZDK Haša Begić.

Navodi da su se na raspisani javni poziv javile samo dvije ustanove, a ponuda ustanove iz Mostara stigla je nakon isteka roka za prijavu.

-Ugovor je potpisan do kraja ove godine, jer ćemo nakon usvajanja Finansijskog plana ZZOZDK za 2022. godinu, raspisati novi javni poziv. Tada očekujemo i prijavu iz više medicinskih ustanova, a našim zdravstvenim osiguranicama će biti omogućen izbor ustanove po vlastitoj želji – najavljuje Begić.

Očekuje se da će u narednim danima na Odjelu za ginekologiju i akušerstvo Kantonalne Zenica biti formirana i komisija, koja će, kako je kazala, pregledavati dokumentaciju te upućivati pacijentice na Komisiju ZZOZDK, koja će također biti formirana.

-Ovo je novost i za nas i za pacijentice, jer smo mi među prvim zavodima koji je na ovakav način počeo ispunjavati zakonske obaveze iz ove oblasti. Prelaskom na ovakav način rada u postupku biomedicinski potpomognute oplodnje, prestaje važiti ranija odluka o odobravanju subvencije iznosa od 2.600 KM za taj postupak – dodaje Begić.

U kontekstu čestih interesovanja i upita sredstava informisanja o načinu nabavke i korištenja medicinskog kisika u zdravstvenim ustanovama, iz Kantonalne bolnice Zenica su uputili obavijest koju prenosimo u cijelosti.

– JU Kantonalna bolnica Zenica, za liječenje svojih pacijenata, medicinski kisik nabavlja od dobavljača MESSER. Imamo potpisan ugovor o nabavci nakon provedene procedure javne nabavke. U vrijeme Pandemije nismo imali nikakvih smetnji u nabavci kisika – navode iz Kantonalne bolnice Zenica.

Podsjećamo, nabavka medicinskog kisika je jedna od najaktuelnijih tema ove sedmice u našoj zemlji nakon što je prvo gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković otkrio da UKC RS koristi industrijski kisik, umjesto medicinskog, a početkom ove sedmice i mediji u FBiH su došli do podataka da je i JU “Dom zdravlja” Zenica nabavljao kisik od neovlaštenog dobavljača za medicinski kisik, zbog čega je i Tužilaštvo ZDK formiralo predmet po ovom osnovu.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) nastavlja aktivnosti na povećanju i unapređenju saradnje u svim oblastima zaštite bilja, životinja i ljudi, kroz aktivnosti službi i Zavoda unutar Instituta, posebno kad je u pitanju saradnja sa lokalnim zajednicama.

Nakon što je protekle sedmice održan sastanak sa čelnim ljudima Općine Kakanj, ove sedmice domaćini delegaciji Instituta, koju je predvodio direktor dr. Senad Huseinagić, bili su zvaničnici općinskih administracija općina Usora i Doboj Jug.

- Sastanak je bio vrlo uspješan i nadam se skorom potpisivanju Ugovora o produljenju suradnje. Institut je opremljen, ima stručne ljude i vidimo veliki niz "polja" u kojima možemo zajedno djelovati, ponajviše za poljoprivredu, uzgoj voća, povrća, gdje možemo očekivati podršku Instituta. Odranije imamo saradnju u našim školama, posebno tokom ove pandemije, koristimo Institut za kontrolu uzoraka kvaliteta vode iz svih naših susata, kao i za deratizaciju u cijeloj Općini Usora, ističe načelnik Usore Zvonimir Anđelić.

Kako je istakao, cilj općinske administracije je proširiti saradnju na druga polja, korištenja svih mogućih kapaciteta stručnosti i znanja INZ-a, kao što su mjerne jedinice za nivo polena, praćenje meteo-stanja za manje, ali kvalitetnije i zdravije korištenje pesticida i drugih sredstava u poljoprivredi.

- Nama cilj da budemo u svemu tome, želja nam je produbiti suradnju i približiti građanima sve ono što rade u Institutu, od veterine, kontrole proizvedene hrane, do pretraga zdravstvenog stanja kućnih ljubimaca, istakao je Anđelić.

Prvi čovjek susjedne, Općine Doboj Jug Mirnes Tukić ponovio je obostranu opredjeljenost da se radi na dobrobit građana općine i Kantona.

- Siguran sam da ćemo pružiti svoj maksimum i ići u sve vrste projekata koje pokrene i predloži Institut, ali i mi kao lokalna zajednica ćemo odgovoriti na sve zahtjeve. Mi imamo izreku da želimo da Općina Doboj Jug bude mjesto ugodnog življenja i siguran sam da ćemo ovim djelovanjem učiniti korak ka tome, istakao je Tukić.

Prema riječima direktora Instituta dr. Senada Huseinagića, posjetama poput ove želi se naglasiti da su Institutu sve općine i gradovi, bez obzira na veličinu, baš kao i svi stanovnici ZDK podjednako bitni i važni, te da Institut svoje aktivnosti provodi u svim sredinama.

- Na ovaj način stvaramo prostor da Institut svoje stručne i laboratorijske kapacitete stavi na raspolaganje lokalnim zajednicama, a one bolje mogu prepoznati svoje lokalne potrebe i tako ih kanalisati prema INZ-u, koji onda bolje odgovori na njihove zahtjeve. Naša djelatnost je fokusirana na zdravlje ljudi, a vezano i životinja i bilja, što znači posredno i unapređenje proizvodnje hrane. Uvjeren sam da će ova saradnja sa lokalnim zajednicama, dodatno kroz mogućnost zajedničkog nastupa u većim projektima, značiti obostranu dobit, istakao je Huseinagić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Platforma za video sadržaje YouTube će zabraniti sadržaj koji tvrdi da su uobičajeno korištene vakcine, odobrene od zdravstvenih institucija, neefikasne ili opasne.

Zabrana se ne odnosi samo na one protiv korone nego i na sadržaj koji širi propagandu protiv vakcina poput onih protiv ospica i malih boginja.

YouTube će blokirati sav propagandni sadržaj protiv vakcinacije, stoji u saopćenju ove platforme.

Platforma koja je u vlasništvu Googlea blokirat će sadržaj za koji se tvrdi da vakcine uzrokuju hronične posljedice po zdravlje ili sadrži dezinformacije o tvarima u vakcinama.

Kompanija je ranije blokirala videe koji iznose te tvrdnje o vakcinama protiv koronavirusa, ali ne i one za druge vakcine, poput onih protiv ospica ili malih boginja.

YouTube također zabranjuje objavljivanje sadržaja istaknutim aktivistima protiv vakcinacije, uključujući Roberta F. Kennedyja mlađeg i Josepha Mercolu, i ukinuo im je nekoliko kanala.

Taj potez je uslijedio nakon sve veće zabrinutosti zbog uloge koju su aktivisti protiv vakcina odigrali u usporavanju stope vakcinacije širom SAD-a podstičući skepticizam.

Popularna platforma društvenih medija svakodnevno prenosi više od milijardu sati sadržaja. Zvaničnici javnog zdravstva borili su se suprotstavljanjem aktuelnim internetskim dezinformacijama o vakcini protiv Covid-19 predstavljajući činjenice.

"YouTube nije proširio zabranu ranije jer se fokusirao na dezinformacije posebno o vakcinama protiv koronavirusa", rekao je Halprin.

Kada je kompanija primijetila da netačne tvrdnje o drugim vakcinama doprinose strahu od vakcina protiv Covid-19, proširila je zabranu.

(Antena Radio/klix.ba)