Najveće godišnje istraživanje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi utvrdilo je da je u 2020. godini do 19 posto kopnene mase Zemlje zahvaćeno ekstremnom sušom i upozorilo da klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti hrane, što već pogađa više od dvije milijarde ljudi.

Istraživanje Lancet Countdown utvrdilo je da je, u poređenju s historijskim prosjekom, globalna populacija starija od 65 godina proživjela 3,1 milijardi dodatnih ekstremno toplih dana u prošloj godini, javlja Al Jazeera Balkans.

Stanovništvo 134 zemlje sada je u većoj opasnosti od šumskih požara nego prije, a milioni poljoprivrednika i građevinskih radnika gube prihode zbog sve većeg broja ekstremno vrućih dana, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Klimatske promjene stvaraju idealne uvjete za zarazne bolesti, poput denga groznice, zika virusa, kolere i malarije, na daleko većim područjima svijeta, uključujući Evropu, nego prije samo nekoliko desetljeća.

– Klimatske promjene su tu i već vidimo štete po ljudsko zdravlje u cijelom svijetu – rekao je Anthony Costello, izvršni direktor Lancet Countdowna.

– Kako se kriza s COVID-19 nastavlja, svaka se zemlja suočava i s nekim aspektom klimatske krize – dodao je.

Analiza je pokazala da je pet godina s najviše područja pogođenih ekstremnom sušom bilo nakon 2015. godine.

Poremećaj ciklusa vode zbog globalnog zagrijavanja skraćuje vrijeme u kojem biljke dostižu zrelost, što rezultira malim prinosima i povećava pritisak na proizvodnju hrane.

Prema Lancetu, potencijal prinosa kukuruza, globalne osnovne hrane, već je pao šest posto u poređenju sa nivoima iz 1981-2010. godine.

Pšenica je doživjela pad potencijalnog prinosa od tri posto, a riža za 1,8 posto.

I morska hrana, o kojoj ovisi 3,3 milijarde ljudi, pod “sve većom je prijetnjom”, a prosječna temperatura mora raste u gotovo 70 posto teritorijalnih voda u poređenju sa stanjem prije samo 15 godina.

– Ove smo godine vidjeli ljude koji trpe jake vrućine, smrtonosne poplave i požare – rekla je voditeljica studije Maria Romanello.

– Ovo su sumorna upozorenja da, svakim danom kojim odgađamo odgovor na klimatske promjene, situacija postaje sve kritičnija. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica klimatskih promjena – istaknula je ona.

U uvodniku Lancet je pozvao svjetske čelnike da na predstojećem summitu COP26 preusmjere neke od milijardi koje troše na oporavak od COVID-19 na smanjenje nejednakosti i zaštitu zdravlja.

– Ovogodišnji pokazatelji daju sumornu perspektivu: globalne nejednakosti se povećavaju, a zdravstveni ishodi se pogoršavaju – navedeno je.

Mnogi penzioneri u zemljama regije Zapadnog Balkana spadaju u dio populacije koja živi u dosta teškoj socio-ekonomskoj situaciji koja je, kako i sami kažu, svake godine sve teža i neizvjesnija.

Reporterska ekipa Anadolu Agency (AA) istražila je visinu penzija u zemljama regiona, a zvanični podaci pokazuju da su prosječne penzije najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniže u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Prema podacima državnih institucija, Hrvatska je u augustu isplatila mirovine, odnosno penzije za 1.237.070 građana i prosječna je iznosila 2.802 kune, odnosno 373,1 euro, što je više za 20,3 posto u odnosu na 2013. godinu kada je bila 310.

Nakon Hrvatske, slijedi Crna Gora u kojoj penzioneri mjesečno u prosjeku primaju oko 293 eura. Podaci Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore pokazuju da je prosječna penzija u Crnoj Gori u augustu 2021. godine iznosila tačno 293,05 eura, a u zemlji ima ukupno 114.131 korisnika penzije. Prosječna penzija u Crnoj Gori u odnosu na 2013. godinu, kada je iznosila 278 eura, veća je za 5,3 posto.

- U Sjevernoj Makedoniji prosječna penzija 255 eura -

Potom slijedi Sjeverna Makedonija u kojoj je, kako pokazuju podaci Udruženja saveza penzionera Sjeverne Makedonije, prosječna isplaćena penzija u junu ove godine iznosila 255 eura (15,705 makedonskih denara), što je više za 77 posto u odnosu na prije osam godina kada je prosječna penzija iznosila 144 eura.

U Srbiji, prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srbije, prosječna penzija u augustu ove godine iznosila je 29.368 dinara, odnosno 249,9 eura. To je 14,1 posto više u odnosu na 2013. godinu kada je prosječna penzija u Srbiji iznosila 219 eura.

Na začelju je Bosna i Hercegovina u kojoj, prema posljednjim podacima, penzioneri u prosjeku mjesečno primaju oko 215 eura, što je više za 25,7 posto u odnosu na prije osam godina kada je prosječna penzija iznosila 171 euro.

Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna penzija u Federaciji BiH u septembru ove godine iznosila je 428,22 KM, ili 218,9 eura, a broj korisnika penzije iznosio je 427.428. Podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske također pokazuju da je prosječna penzija u tom bh. entitetu u septembru ove godine iznosla 414,12 KM, odnosno 211,7 eura.

Penzije u mnogim drugim zemljama u Evropi mnogo su više od primanja penzionera u regiji Balkana. Poređenja radi, prosječna mjesečna penzija u Njemačkoj iznosi oko 1.290 eura, u Italiji 1.100 eura, Češkoj 599,8 eura, Sloveniji 549 eura...

- Penzioneri u teškoj ekonomskoj situaciji -

Penzioneri u Bosni i Hercegovini također ističu da žive u dosta teškoj ekonomskoj situaciji, koja je posljednjih mjeseci dodatno pogoršana zbog porasta cijena osnovnih životnih namirnica.

Murat, penzioner iz Sarajeva, ističe da penzioneri u Bosni i Hercegovini žive teško.

"Meni je penzija 2014. godine bila 430 KM, a sad je 470 KM. Imam 41 godinu radnog staža. Šta da vam kažem? Uporedite samo cijene proizvoda tada i sada. Cijene samo u zadnja dva - tri mjeseca su mnogo rasle i našoj vladi nemam šta poručiti. Mogu samo reći nek se stide", kazao je ovaj penzioner.

Penzionerka Hedija je također kazala da je situacija za populaciju penzionera u BiH, ali u drugim zemljama regije, svake godine sve teža.

"Penzioneri žive vrlo loše. Mi penzioneri smo na umiranju, na vodi i hljebu, mlijeko ako možemo da kupimo, ako ne ona i nemamo mlijeka. Ovo je užas. Plaćam tablete 37 KM, za šećer i za cirkulaciju. Neka žive oni koji imaju dobre plate, a mi ćemo polako umirati", rekla je Hedija.

Penzionerka Zlata iz Sarajeva koja ima pristojnu penziju i koja se, kako kaže, kreće među penzionerima s najmanjim penzijama, ali i sa onima koji imaju veće penzije, ističe da općenito penzionerska populacija u Bosni i Hercegovini živi u veoma teškim uvjetima.

"Nekako trpe, nažalost. Jako teško žive penzioneri. Sada je došlo vrijeme da imaju nešto para ali ne mogu kupiti jer je sve skupo", istakla je ova penzionerka, dodajući da su, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaze, penzioneri najurednije platiše režija:

"Šteta da su one beneficije ukinute jer se za minimalnu penziju manje plaćalo jer je bila oslobođena nekog postotka, ali i to je ukinuto”.

U nedjelju stupa na snagu nova odluka – sve osobe koje nisu vakcinisane ili nisu preležale koronavirus, a dolaze u Nemačku iz visokorizičnih zemalja, među kojima je i BiH moraće u desetodnevnu izolaciju po dolasku, saopšteno je danas iz Epidemiološkog instutita Robert Koh.

Samoizolaciju mogu da prekinu nakon pet dana tako što će priložiti negativan PCR test.

Za sve povratnike u Njemačku obavezna je prijava prije dolaska u Njemačku, a vakcinisane i osobe koje su preležale koronavirus mogu prilikom prijave da prilože i svoj sertifikat o vakcinaciji, čime su oslobođene karantina nakon povratka.

Obavještavamo boračke populacije da je počela primjena Uredbe o izmjenama i dopunama uredbe o pomoći u rješavanju stambenog zbrinjavanja branilaca i članova njihovih porodica, a ista se odnosi na sufinansiranja priključka na infrastrukturalne mreže.

Pravo na subvencioniranje mogu ostvariti pripadnici boračke populacije, koji posjeduju valjanu dokumentaciju za izgradnju ili kupovinu i priključak na infrastrukturalne mreže (voda i kanalizacija, električna energija, gas) stambenog objekta. Pomoć se vrši dodjelom bespovratnih jednokratnih novčanih sredstava u svrhu sufinansiranja troškova priključka na infrastrukturalne mreže po računu iz prethodne i tekuće kalendarske godine.

Po pojedinačnom zahtjevu mogu biti odobrena sredstva do iznosa od 1.500,00 KM po jednom priključku.

Pravo na novčanu pomoć može se ostvariti podnošenjem zahtjeva tokom cijele godine nadležnoj općinskoj službi. U zahtjevu je navedena sva potrebna dokumentacija.

Primjena ostalih prava iz stambenog zbirnjavanja (gradnja, kupovina i dr.) vršit će se po javnom pozivima.

Zahtjev za novčanu pomoć u svrhu stambenog zbrinjavanja branilaca i članova njihovih porodica može se preuzeti na prijemnim kancealarijama Općine Tešanj i na web stranici Općine Tešanj.

Zahtjev možete preuzeti OVDJE

Uredbu možete pogledati OVDJE

Općina Konjic u ovoj godini prijavila je Turističkoj zajednici HNK više noćenja od Općine Neum, kazao je Feni zamjenik direktora te turističke zajednice Semir Temim navodeći kako je situacija kad je u pitanju prijava gostiju i naplata boravišne takse "najblaže rečeno katastrofalna".

"Turistička zajednica HNK ima svoju stranicu prijava.ba koja je urađena po najvišim standardima. Općina Konjic je na našu stranicu ove godine prijavila veći broj noćenja od Općine Neum, što znači da ne prijavljuju goste turističkoj zajednici", kazao je Temim.

Napomenuo je kako su davaoci usluga smještajnih kapaciteta obavezni da prijave goste i da plate boravišnu taksu.

"Tu taksu plaćaju turisti, ne plaćaju izdavači smještajnih kapaciteta, međutim definitivno su porazni i katastrofalni rezultati kad je u pitanju i prijava gostiju i naplata boravišne takse.

'Korona zakon', koji je prošle godine donijela naša vlada, oslobodio je plaćanja boravišne takse sve one koji se bave iznajmljivanjem soba i kreveta na period od tri mjeseca, međutim i po prestanku te uredbe nastavilo se s praksom da se gosti ne prijavljuju i da se ta taksa ne plaća", navodi Temim.

Dodaje je kako je ove godine prava katastrofa kad je u pitanju prijava i plaćanje boravišne takse, navodeći kako na prvom mjestu misli na hotelske kapacitete, a onda i na sobe u domaćinstvu i kuće za odmor.

"Mi smo pokušavali na sve moguće načine i putem inspekcijskih organa da se na neki način izvrši pritisak da se boravišna taksa plaća jer se radi o sredstvima koja plaćaju turisti i ta sredstva se definitivno ulažu u turizam, i to kroz sufinansiranje velikog broja manifestacija, ali i kroz ostale promotivne aktivnosti vraćaju se općini iz koje dolaze", ističe Temim.

Po njegovim riječima, podaci u ovom kantonu su porazni, pogotovo za glavne turističke destinacije. 

"Nigdje nije ovakvo stanje kao u našem kantonu i nigdje nije gora situacija, a podaci su porazni na prvom mjestu kada je u pitanju Neum, a zatim i Mostar i Međugorje. Mi smo prethodnih godina uspjeli podići nivo boravišne takse, uraditi da se gosti prijavljuju, međutim prošle godine, a pogotovo ove vlada jedan apsolutni nered, jedno neodgovorno stanje. Ljudi ne plaćaju i jednostavno niko ih ne kontroliše.

Definitivno, na neki način morat ćemo izvršiti pritisak da se gosti moraju prijavljivati i takse plaćati jer od nas i općine i gradovi očekuju da ih podržavamo te da podržavamo manifestacije kao Turistička zajednica i to je naša obaveza, a to je i razlog da turisti dođu na ove prostore i da se ovdje zadrže", naglasio je zamjenik direktora Turističke zajednice HNK.

Zbog svega navedenog, kako je istakao, Turistička zajednica HNK nema sredstava za podršku općinama i gradovima.  

"Mi definitivno tih sredstava nemamo i nismo u mogućnosti podržati ni jednu jedinu, pa ni najmanju manifestaciju, a do 2019. godine smo pomagali i sufinansirali ogroman broj i manifestacija i događaja.

 Jednostavno, Turistička zajednica nema 'alate' kojima bi mogla natjerati sve one koji se bave turizmom da izvršavaju svoje obaveze i ovo je stvarno jedna katastrofa", poručio je Temim.

Iz tog razloga, kako je kazao, ne mogu imati ni relevantne podatke niti ih koristiti za ono zašto im trebaju, a potrebni su im kako bi mogli vidjeti odakle najviše dolaze gosti, koje su ciljne grupe kojima se moraju obraćati, koja im je starosna dob, gdje usmjeriti promociju, gdje je pojačati i slično.

Policija je u Tesliću uhapsila vozača čiji su S.I. sa područja ove opštine, kod koga je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 3,39 promila.

Ova osoba je uhapšena juče, saopšteno je iz dobojske Policijske uprave.

Teslićka policija dostavila je juče Okružnom javnom tužilaštvu Doboj izvještaj protiv osobe B.P. sa područja ove opštine zbog osnova sumnje da je 13. avgusta oko 3.00 časa izvršilo provalu i ukralo 200 KM iz dva samouslužna aparata za usisavanje vozila i tri samouslužna aparata za pranje vozila vlasništvo osobe S.N.

Policija je juče u Modriči tokom pretresa kuće i pomoćnih objekata koje koristi lice čiji su inicijali A.S. pronašla dva paketića sa drogom "spid" ukupne težine od 11,2 grama, digitalnu vagu, gasni pištolj i vazdušnu pušku.

U protekla 24 časa na području Policijske uprave Doboj evidentirano je jedno krivično djelo, jedno narušavanje javnog reda i mira i tri saobraćajne nezgode.

Zemlje u regiji Zapadnog Balkana već godinama se suočavaju s lošom demografskom slikom, a stručnjaci smatraju da tome najviše doprinosi sveukupni društveni ambijent, visoka nezaposlenost i odlazak velikog broja mladih ljudi u inostranstvo, javlja Anadolija.

Zvanični podaci jasno pokazuju da je negativan prirodni priraštaj (kada broj umrlih nadmašuje broj živorođenih) posebno izražen u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, dok su ostale zemlje u regiji u mnogo boljoj situaciji.

– U Srbiji dugi niz godina raste negativan prirodni priraštaj –

Srbija je jedna od država regiona u kojoj je već dugi niz godina broj rođenih značajno manji u odnosu na broj umrlih.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, u periodu januar -august 2021. godine, broj živorođenih iznosio je 39.965. U odnosu na isti period prethodne godine, kada je broj živorođenih iznosio 40.559, bilježi se pad od 594. Broj umrlih u Srbiji u periodu januar – august ove godine iznosio je 82.681 te je u odnosu na isti period prošle godine, kada je broj umrlih bio 70.322, veći za 12.359 osoba.

Broj umrlih u odnosu na broj živorođenih u 2016. godini u Srbiji bio je veći za 36.100, a naredne godine negativni prirodni priraštaj je dodatno povećan na 38.828, da bi tokom 2018. godine iznosio 37.680. Sljedeće godine, broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 37.059, a tokom 2020. godine za 55.158.

Hrvatska također godinama bilježi negativan prirodni priraštaj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u 2016. godini u Hrvatskoj je registrovano 37.537 živorođenih beba te 51.542 umrlih, čime je negativan prirodni priraštaj iznosio 14.005.

Već sljedeće godine, broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 16.921. Tokom 2018. godine, broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 15.761. U 2019., negativni prirodni priraštaj je iznosio 15.659, a tokom 2020. godine 21.178.

Iako u manjoj mjeri u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, BiH proteklih pet godina konstantno bilježi negativan prirodni priraštaj. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tokom 2016. godine u zemlji je registrovano ukupno 29.276 živorođene djece, te 35.530 umrlih osoba, čime je negativan prirodni priraštaj iznosio 6.254.

Tokom 2017. godine u BiH je broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio veći za 7.178 osoba, a u 2018. godini za 7.750. BiH je i 2019. imala negativan prirodni priraštaj, odnosno broj umrlih bio je veći za 9.975 u odnosu na broj rođenih.

U 2020. godini zabilježeno je 25.994 živorođene djece i 42.803 umrlih, čime je broj umrlih bio veći za 16.809 u odnosu na broj rođenih, velikim dijelom i zbog utjecaja pandemije koronavirusa koja je odnijela brojne živote.

Ostale zemlje u regiji proteklih godina su, u većini slučajeva, bilježili pozitivan prirodni priraštaj, isključujući 2020. godinu kada je pandemija koronavirusa značajno utjecala i na demografsku sliku.

– Albanija i Kosovo konstantno bilježe pozitivan prirodni priraštaj –

Kosovo na nivou regije Zapadnog Balkana prethodnih godina ubjedljivo bilježi najbolje rezultate u oblasti demografije i nataliteta. Kosovo je prethodnih godina konstantno bilježilo pozitivan prirodni priraštaj, odnosno imalo je mnogo više živorođenih nego umrlih.

Prema podacima Agencije za statistiku Kosova (ASK), u 2016. godini broj rođenih u odnosu na broj umrlih bio je veći za 14.170, a naredne godine za 13.732. Tokom 2018. godine, broj rođenih u odnosu na broj umrlih bio je veći za 12.770, a 2019. za 11.238 osoba.

Isto tako i Albanija je jedna od zemalja u regiji koja je prethodnih godina konstantno imala pozitivan prirodni priraštaj.

Kako pokazuju podaci albanskog instituta za statistiku INSTAT-a, 2016. godine broj rođenih u odnosu na broj umrlih u Albaniji bio je veći za 10.345, a sljedeće godine za 8.637. Iako je narednih godina pozitivan prirodni priraštaj u zemlji smanjen, i dalje je ostao na visokom nivou, te je broj rođenih u odnosu na broj umrlih 2018. bio veći za 7.130, 2019. godine za 6.624, a prošle pandemijske godine za 470 osoba.

Kako pokazuju zvanični podaci, i Crna Gora je proteklih godina imala dobru demografsku sliku.

Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), tokom 2016. godine u Crnoj Gori je zabilježeno 7.569 živorođenih beba te 6.464 umrlih osoba, čime je pozitivan prirodni priraštaj iznosio 1.105. Sljedeće godine pozitivan prirodni priraštaj je iznosio 909, a 2018. godine 760. U 2019. godini prirodni priraštaj u Crnoj Gori je također bio pozitivan i iznosio je 628.

U Sjevernoj Makedoniji je tokom 2016. godine broj rođenih u odnosu na broj umrlih bio veći za 2.581. Naredne godine pozitivan prirodni priraštaj je bio 1.436, a 2018. godine je povećan na 1.606. Međutim, tokom 2019. godine u zemlji je zabilježen negativan prirodni priraštaj, odnosno broj umrlih u odnosu na broj živorođenih je bio veći za 601. Tokom prošle, pandemijske godine, broj umrlih u zemlji u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 6.744.

Prema mišljenju stručnjaka, demografska slika u zemljama regije zasigurno će utjecati na brojne sfere društva, posebno na ekonomiju.

– Negativan prirodni priraštaj izaziva domino efekat u svim sferama –

Amer Osmić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu smatra da negativan prirodni priraštaj izaziva domino efekat u svim sferama društva i države.

“Škole imaju problema sa zapošljavanjem nastavnog kadra, odnosno sa zatvaranjem škola. Ekonomija će imati iznimno težak problem u pronalasku određene radne snage. Sad već tu vidimo probleme. Negativan prirodni priraštaj ili loša demografska slika države uzrokuje jasan domino efekat koji podrazumijeva poteškoće koje se ogledaju u svakoj sferi društvenog života. Zdravstveni sektor će nam biti opterećeniji, jer nam je stanovništvo značajno starije”, pojasnio je Osmić.

Istakao je da nebriga o demografskoj politici jednog društva uzrokuje nebrigu za sve druge segmente koji su značajni za jedno društvo. Dodaje da je kontinuirano loša društvena situacija najvažniji faktor koji uzrokuje negativan prirodni priraštaj u zemljama regiona, posebno u Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji.

“Građani tih država imaju izrazito visok nivo nezadovoljstva prema društvenom standardu u tim zemljama i samim tim u tom najplodnijem periodu života za njih, napuštaju svoje zemlje. Ne možemo reći da je to isključivo zbog nezaposlenosti koja je svakako jedan od najvažnijih faktora, ali generalno gledano, to je cjelokupni društveni ambijent u kojem dugoročno živi stanovništvo zemalja Zapadnog Balkana i onda odlučuju da napuste svoje zemlje u tim najpotentnijim godinama za reprodukciju, ali i u smislu radne sposobnosti”, kazao je Osmić.

– Demografski problemi se ne rješavaju kratkoročno –

Naglasio je također da se mora imati u vidu činjenica da se demografski problemi jedne države ne rješavaju kratkoročno.

“Važno je da pravimo projekcije za 25 godina. Dakle, sada razmišljate o onoj djeci koja još nisu rođena i gradite ono što je najvažnije za društvo, a to je društvo jednakih šansi. To je ono što su građani iskazali kao najvažnije, sa aspekta zdravstva, pravosuđa, sigurnosti, obrazovanja, da svaki građanin ima jednak pristup svim uslugama”, rekao je Osmić te dodao:

“Drugo je da država stane iza građanina. Onog trenutka kad mu je iznimno teško, da je država tu da pomogne. Nažalost, mi bilježimo u zemljama Zapadnog Balkana koje nisu članice Evropske unije nepostojanje jasnih strategija”, istakao je ovaj stručnjak za demografiju.

Na kraju je naglasio da je jasno da se u zemljama regije vrlo malo osoba rađa, a sve više ljudi umire.

“Mnogo ljudi odlazi i to u toj najpotentnijoj dobi od 20 do 35 godina, a skoro da niko ne dolazi u ove zemlje, što znači da nismo atraktivan tržišni prostor niti smo atraktivni prema životnom standardu i na tome se mora raditi kratkoročno, srednjoročno i dugoročno”, kazao je Osmić.

Najduže "zaključan" grad na svijetu Melbourne izašao je iz posljednje serije ograničenja, uvedenih s ciljem suzbijanja širenja COVID-a 19, zbog čega su stanovnici tog australskog grada u ranim jutarnjim satima u petak pohrlili u gradske pubove, restorane i frizerske salone, prenosi Anadolu Agency (AA).

Drugi po veličini grad u Australiji proveo je 263 dana ili skoro devet mjeseci pod strogim ograničenjima tokom šest odvojenih zatvaranja, koji su bili na snazi od marta 2020. godine, što predstavlja najduži lockdown za bilo koji grad na svijetu.

Ukidanje mjera dolazi u trenutku kada je više od 70 posto odraslih građana Australije potpuno vakcinisano protiv koronavirusa.

Australija je jedna od zemalja u svijetu s najstrožim graničnim kontrolama. Čak je i svojim građanima zabranila napuštanje zemlje.

Mnogi stanovnici planiraju da ponovo lete u inostranstvo nakon što se međunarodne granične restrikcije počnu popuštati od novembra.

Premijer Australija Daniel Andrews izjavio je da je novi nacionalni plan sada vakcinisati 80 posto stanovništva, kako bi se nastavilo sa sigurnim otvaranjem zemlje.

Dodao je da potpuno vakcinisane osobe koje pokažu negativan test na COVID-19 po dolasku u Australiju neće biti stavljeni u hotelski karantin od 14 dana.

U državi je od početka pandemije registrovano 152.000 slučajava koronavirusa i 1.590 smrtnih slučajeva.

Mikrokreditna fondacija MI-BOSPO, prva mikrokreditna organizacija u Bosni i Hercegovini, svoje aktivnosti iz domena društvene odgovornosti pokazuje na brojne načine, a jedan od njih jeste pružanje prilike za obavljanje besplatnih ultrazvučnih pregleda za MI-BOSPO klijentice.

Ove godine, MI-BOSPO je u kampanji „ROZE OKTOBAR 2021“ za ukupno 30 aktivnih klijentica obezbijedio ultrazvučni pregled dojke u specijalizovanim klinikama. MI-BOSPO klijentice iz Banja Luke, Laktaša, Istočnog Sarajeva, Ilidže, Hadžića, Zavidovića i Žepča dobile su priliku da obave preventivne ultrazvučne preglede dojki.

22.10.2021. u tri grada MI-BOSPO je organizovao tri promocije, posvećene značaju prevencije, pod nazivom „Roze oktobar 2021“.
„Naši ciljani klijenti su žene,mi ovu kampanju radimo svake godine, u oktobru, ponudimo klijenticama, za one koje iskažu interes izvršimo uplatu ultrazvučnih pregleda u specijalizovanim klinikama. Ovim aktivnostima želimo pružiti konkretnu podršku klijenticama, potpuno svjesni brzog ritma života i stresnog okruženja u kojem se zanemari preventivno djelovanje, kao i činjenice da ova bolest dođe neopaženo, ne boli, te da je izuzetno mali procenat žena koje vrše preventivne preglede.“

Novina u kampanji su promocije na terenu, cilj je ukazati na značaj prevencije zdravlja žena.

MI-BOSPO je tokom ove kampanje ostvariouspješnu saradnju sa klinikama Euromedic Banja Luka, Sirius Medical Istočno Sarajevo, koji su podržali inicijative, i pored što će izvršiti uplaćene preglede za MI-BOSPO klijentice, klinike su dale doprinos kampanji tako što su i oni darovali gratis preglede, što do sada nije bila praksa.

Vaučeri za ove preglede biće uručeni ženama koje posjete MI-BOSPO info pultove u Banja Luci i Istočnom Sarajevu. Banja LUKA,  u Tržnom centru Delta Planet, od 12h do 14h, Istočno Sarajevo na Trgu Srbija od 12h do 14h.

Mnogi aktivisti širom svijeta će na 22.10.2021. imati slične aktivnosti i upravo je to razlog zašto je za promocije odabranovaj datum.

„Namjera nam je da održavanjem ovih promocija damo doprinos u provođenju ove, po zdravlje žena veoma važne kampanje, da istaknemo važnost obavljanja ultrazvučnih pregleda dojke, bitnost prevencije, te ukažemo na pozitivan impakt MI-BOSPO-a na društvo u cjelini, sa fokusom na žene“ – poruka je iz MI-BOSPO-a

MKF MI-BOSPO Tuzla

Turski operater Turkcell ponovo je u igri za kupovinu BH Telecoma i to u omjeru većem od 51 posto, saznaje Voice.

Pregovori s turskim zvaničnicima, prema navodima izvora, aktualizirani su uoči pandemije koronavirusa, potom stopirani i trenutno se priprema aranžman po kojem bi se Turkcellu dao većinski paket.

– U ovoj priči o prodaji BH Telecoma pojavila se još jedna strana, a sastanak početkom novembra koji treba biti održan u Sarajevu s čelnicima Vlade FBiH sve su prilike da će odrediti u kojem pravcu će vlasti ići u ovom procesu, mada su Turci favoriti. Procedura prodaje ne može se brzo odvijati, kaže izvor.

Podsjećamo, mediji su objavili da je još 2015. godine Turska na stol stavila ponudu u iznosu od 1,2 milijarde KM za kontrolni paket dionica BH Telecoma, iako su još i ranije njemačke kompanije nudile dvije milijarde KM.

Turkcell je htio na naše tržište i 2013. i 2014., ali tadašnja vlast nije bila spremna na prodaju ove državne firme. Turska štampa pisala je da Turkcell “izbliza prati rad sarajevskog BH Telecoma”.

Nekada najprofitabilnija kompanija u većinski državnom vlasništvu čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice, od kojih je oko 90 posto vlasništvo Federacije BiH, a 10 posto vlasništvo PIF-ova (privatizacijskih investicionih fondova) i malih dioničara, već godinama kaska za konkurencijom na tržištu.

(indikator.ba)