U rijeci Spreči sve je manje ribe, što je rezultat velikog zagađenja, i krajnje je vrijeme da se nešto učini, rečeno je na jednodnevnoj konferenciji "Ekološka valorizacija biodiverziteta faune vodenih ekosistema sliva rijeke Spreče", koju su organizirali Centar za savremena biološka istraživanja i Odsjek za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Rijeka Spreča je najveća tekućica u TK. Nažalost, trpi različita zagađivanja i njen ekološki status je sve teži, pokazalo je jednogodišnje istraživanje. Avdul Adrović, profesor sa Odsjeka biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu Tuzla, istraživao je ribe u Spreči i kaže da nema ohrabrujuće rezultate.

"Ako poredimo to da je nekada u rijeci Spreči egzistiralo preko 40 vrsta riba, što je bilo jedinstveno za Evropu, danas je to nekih 16 vrsta i  to su zbilja poražavajući rezultati. Ribe koje su opstale imaju najšire valence za niz ekoloških faktora, odnosno imaju visok stupanj tolerancije na visok intenzitet zagađenja", pojašnjava Adrović.

On naglašava da se Spreči desilo sve ono loše što se moglo desiti jednoj rijeci jer, osim što trpi različite oblike zagađenja, pregrađena je u središnjem dijelu te je od tekućice napravljena akumulacija, što je za posljedicu imalo promjene u životnim zajednicama koje egzistiraju.

"Rješenje je teško naći jer je Spreča platila cijenu razvoja nakon Drugog svjetskog rata, kada se o ekološkim pitanjima nije mislilo dok nisu nastali problemi. U ovoj situaciji je rješenje gotovo nemoguće", priča Adrović i dodaje da bi stanje moglo popraviti odvoz smeća iz okolnih naselja te rješavanje problema otpadnih voda iz domaćinstava i industrijskih postrojenja.

On naglašava da su rezultati istraživanja u stvari alarm koji poziva nadležne na konkretne korake. Profesori će apel za spas Spreče uputiti relevantnim institucijama na svim nivoima vlasti.

"Namjera nam je bila da prvo identifikujemo stanje, šta imamo u tim tekućicama, koje organizme. Onda izvršiti popise eventualnih zagađivača na ovom slivu, a onda poduzeti mjere. To trebamo svi. Ne samo nadležni. Oni jesu najodgovorniji, ali obrazovni sistem u svojim programima treba educirati učenike, a nevladine organizacije stanovnike", kazao je Isat Skenderović, profesor na pomenutom fakultetu.

Na rijeci Spreči su česti ekološki incidenti, ali nikada niko nije odgovarao za to te je i prošle godine zabilježen veći pomor ribe.

(N.N.)

Laboratorijsko istraživanje Instituta za virusologiju Medicinskog univerziteta u Insbruku pokazalo je da osobe koje su preležale infekciju omikron sojem virusa korona, a nisu bile vakcinisane, gotovo da ne stiču imunitet protiv kovid-19.

Virusolog Žanin Kimpel, u izjavi agenciji APA, objasnila je da samo višestruki kontakt sa virusom štiti.

Ko se inficirao omikron sojem trebalo bi, kaže, svakako da se vakciniše.

Kimpel je objasnila da vakcinisani imaju visok imunitet, kao i oni koji su se po drugi put zarazili.

Osobe koje do sada nisu preležale kovid 19, niti su vakcinisane, stvorile su neutrališuća antitijela samo protiv omikrona, a ne i drugih sojeva virusa korona, dodala je ona.

(N.N.)

U Njemačkoj je u protekla 24 sata potvrđeno 248.838 novih slučajeva zaraze koronavirusom i prijavljeno je 170 smrtnih slučajeva uzrokovanih takvom infekcijom, javlja Anadolu Agency (AA).

Institut “Robert Koch“ saopćio je da je to drugi dan zaredom da Njemačka bilježi rekordan broj novozaraženih s obzirom da je dan ranije potvrđeno 236.129 slučajeva.

Iz Instituta su također saopćili da omicron varijanta koronavirusa čini 98 posta novih slučajeva zaraze.

Stručnjaci Instituta su u nedavnom izvještaju rekli da bi dnevni broj slučajeva mogao premašiti 300.000 u narednim danima, a da bi vrhunac mogao biti dostignut sredinom do krajem februara.

Uprkos porastu broja novih slučajeva, prijem u bolnice zbog COVID-19 ostao je relativno nizak, a vlasti su prijavile u prosjeku pet hospitalizacija na 100.000 stanovnika.

Institut je pozvao građane da se vakcinišu kako bi zaštitili sebe i ljude oko sebe od teške bolesti.

Do danas je oko 74 posto stanovništva Njemačke u potpunosti vakcinisano protiv koronavirusa, a skoro 54 posto ljudi primilo je i dopunske doze.

U Njemačkoj je od početka pandemije potvrđeno više od 10,6 miliona slučajeva zaraze koronavirusom i blizu 118.500 smrtnih slučajeva.

U Maroku se nastavlja napori na spašavanju petogodišnjeg dječaka koji je pao u bunar dubok 32 metra, javlja Anadolu Agency (AA).

Glasnogovornik marokanske vlade Mustafa Baytas na konferenciji za novinare u glavnom gradu Rabatu dao je informacije o naporima za spašavanje petogodišnjeg Rayyana, koji je zarobljen u bunaru dubokom 32 metra u gradu Chefchaouen, na sjeveru zemlje.

Baytas je rekao kako su određena tri scenarija za spašavanje, prvi se odnosi na proširenje bušotine, s tim da je u toj opciji uzeta u obzir mogućnost obrušavanja zemlje i kamenja.

Drugi scenarij određen je tako da se jedan od spasilačkih timova spusti u bunar. Taj plan se pokušao provesti, ali se nisu mogli spustiti jer su naišli na prepreke. Kao treća mogućnost navedeno je da se paralelnim bušenjem želi otvoriti prolaz do bušotine i tako spasi dijete.

Baytas je također pozvao stanovnike da se ne okupljaju na mjestu događaja i da ne otežavaju rad spasilačkih ekipa.

Na fotografijama snimljenim kamerom koja je spuštena u bunar vidi se da je dijete još živo, a daje mu se i podrška kisikom.

Danas je u prostorijama Opće biblioteke održana press konferencija povodom otvaranja 19. Mulabdićevih dana kulture i tom prilikom predstavljen je program ove manifestacije.

Direktorica Nina Bunjevac-Salkić zahvalila se svima na podršci i istakla da će se ove godine pojaviti više izdanja domaćih autora.

"Biblioteka je jedina institucija koja se bavi izdavačkom djelatnošću na području općine Maglaj i činimo ono što možemo da promoviramo naše domaće autore, birajući najvrednije od onoga što je napisano. Ove godine će se pojaviti više naših izdanja. U okviru Mulabdićevih dana u februaru ćemo govoriti i promovirati njige Mirze Ahmetovića, Džeraldine Delić. U martu bi trebala da uslijedi promocija jednog našeg starog izdanja kojeg ćemo mi obnoviti i proširiti, to je Kulturno-historijsko naslijeđe Maglaja u slici i riječi. U aprilu povodom Dana dječije knjige, promovirat ćemo i slikovnicu Maglaj je moj grad, Fuada Čičušića", kazala je Bunjevac-Salkić.

Prisutnima se obratio i Mirza Ahmetović, koji će u okviru ove manifestacije promovirati knjigu "Zvečka".

"Prije svega moram reći da sam sretan i zahvalan što ove godine učestvujem u manifestaciji Mulabdićevi dani kulture. Smatram da je to događaj koji je izuzetno značajan za Maglaj i sve ljude koji ovdje žive. Potrebno je stalno se posjećati, edukovati, utjecati na ljude da ne zaboravimo ono što je Mulabdić za ovaj grad učinio. Posebno sam sretan što se u toku ove manifestacije dešava i promocija moje prve knjige, to je zapravo zbirka pjesama i pripovjedaka pod nazivom 'Zvečka'. To je knjiga posvećena prvenstveno ratnom stradanju, centralna priča u toj zbirci zove se Zvečka", kazao je Ahmetović.

PROGRAM MANIFESTACIJE ( februar)

10.02.2022.godine u 18,00 sati - Otvaranje Manifestacije: " O svemu poalo sa prvakinjom Narodnog pozorišta u Sarajevu, Merimom Lepić-Redžepović", gosti programa bend Albatros;

14.02.2022.godine - Zavičajni pisci o Maglaju i Maglajliji Edhemu Mulabdiću;

17.02.2022.godine- Promocija romana "Predodređeje" Edina Urjana Kukavice, dodjela nagrada najaktivnijim čitaocima za 2021.godinu;

22.02.2022.godine- Promocija novog izdanja JU Opća biblioteka Maglaj- knjiga "Zvečka" Mirze Ahmetovića;

28.02.2022.godine- Promocija novog izdanja JU Opća biblioteka Maglaj- knjiga "Kao laste" Džeraldine Delić;

(maglaj.ba)

Krizni štab za borbu protiv koronavirusa Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, na svom jučerašnjem zasjedanju u Zenici, donio je preporuku da osnovci i srednjoškolci koji se obrazuju po Nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku naredne sedmice vrate u školske klupe, potvrdio je za Zenicablog ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK prof. dr. Spahija Kozlić.  Naime, zbog pogoršane epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, početak drugog polugodišta u više od 60 osnovnih te 30 srednjiih škola, koje je trebalo početi 24. januara, prolongiran je dva puta po sedmicu dana.

– S obzirom da je nešto bolja epidemiološka sitiacija, Krizni štab je preporučio da od ponedjeljka, 7. februara, počne nastava i u ovim školama te da se odvija u punom kapacitetu. To znači da će se đaci vratiti u školske klupe – ističe ministar Kozlić.

Podsjetimo, drugo polugodište za đake u školama u općinama Žepče i Usora, u kojima je predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u nadležnosti lokalnih zajednica, počelo još 10. januara, jer su, zbog Božića, ranije i okončali prvo polugodište. U prve dvije sedmice nastava u drugom polugodištu u tim općinama odvijala se na daljinu, online, ali su se u općinu Usora đaci u školske klupe vratili 20., a u Žepču 24. januara, kada je počelo drugo polugodište i za đake osnovne i srednje škole Katoličkog školskog centra “Sveti Pavao” u Zenici. Drugo polugodište u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom počelo je također 10. januara.

Više od 2 miliona bh. državljana je u iseljeništvu, a svake godine ogroman novac uplaćuju u BiH. Posljednji podatak kaže da je pandemija dovela do osjetnog pada uplata i doznaka iz dijaspore. Ipak, oni koji nisu u BiH kažu kako će i dalje podržavati u ulagati u svoju matičnu državu. Bh dijaspora osim što šalje novac, dolazi turistički, ona je svakako i promotor BiH u svijetu. Pandemija je uticala da se i dolasci ali i ulaganja u BiH smanje.

“Mislim da je bh. dijaspora veoma emotivno vezana za zemlju porijekla, ono što će biti izazov je svakako mobilizacija resursa druge i treće tzv. generacije predstavnika dijaspore. Mi pokušavamo u okviru saradnje sa lokalnim samupravama da promovišemo tu vrstu umrežavanja i kroz sektoralni i transdisciplinarni pristup, gdje imamo i predstavnike i iz privrede i iz nevladinog sektora i također predstavnike javnih institucija i na osnovu tih projekata koje smo do sada razvijali koje smo nazvali lokalni meetup, identifikujemo potrebe i očekivanja i samim tim pokušavamo zajedničkim snagama doći do rješenja”, izjavio je Nikola Burić , direktor u organizaciji iDijaspora.

BiH ovisi o dijaspori BiH spada u red 10 zemalja u svijetu koje najviše ovise o dijaspori. Prema podacima Centralne banke BiH, tekući transferi u 2019. su iznosili 4,2 milijarde a u 2020. 3, 8 milijardi KM . Personalni transferi, novčane doznake iz inostranstva su iznosili 2,9 milijardi a u 2020. 2,5 milijardi KM.

“Ono što je evidentno i ono što smo prognozirali prošle godine jeste da će doći do značajnog pada podrške od strane dijaspore, zato što dijaspora ima svojih vlastitih problema u matičnim zemljama koje je pogodila globalna recesija usljed pandemije covid 19. Preliminarni rezultati pokazuju nekih 40% da je došlo do pada podrške od strane dijaspore međutim vjerovatno da ćemo dalje kako mjeseci idu tekuće godine imati finalne podatke , naravno razumjevajući da nikada ne možemo identificirati one neformalne transfere”, naveo je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Čavalić kaže kako poboljšanje priliva iz dijaspore ne očekuje u ovoj godini jer kako kaže s obzirom na iskustvo ranijih globalni kriza, poboljšanje možemo očekivati za dvije do tri godine.

O značaju bh dijaspore govorio je u ambasador SAD-a u BiH koji je istakao da se BiH pokreće investicijama iz dijaspore te da doznake iz dijaspore učestvuju sa 14% u domaćoj ekonomiji.

“Investitori iz bosanskohercegovačke dijaspore služe kao most prema budućem prosperitetu, većem prosperitetu, čije iskustvo izvan zemlje može pomoći da se pokrenu ekonomske reforme, ovdje kod kuće. U isto vrijeme oni koriste poznavanje domaće privrede, koje drugim investitorima manjka i to pokreće ekonomiju BiH već danas”, kazao je Eric Nelson, ambasador SAD-a u BiH.

Međutim održavanje veza sa Bosnom i Hercegovinom onih koji su iz nje otišli prije dvadeset i nešto godina ili čak onih koji su se van nje rodili veliki je izazov, ali bh. dijaspora godinama pomaže BiH, ulaže, šalje novac i promoviše u najboljem svjetlu. Pandemija je smanjila ali ne i zaustavila ulaganja, koja kažu da će se nastaviti i dalje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, rast je zabilježen u proizvodnji kapitalnih proizvoda, energije, proizvoda za široku upotrebu i drugim granama, dok godišnji pad za devet posto bilježi samo segment vađenja ruda i kamena.

Procenti rasta samo su rezultat poređenja loše s lošijom godinom, slažu se ekonomisti.

Analitičar Igor Gavran tvrdi da je rast minimalan i nedovoljan da bi nadoknadio gubitke iz pandemije i perioda prestanka poslovanja u mnogim sektorima.

Ekonomija je bila u lošem stanju i prije pandemije, pa su nam potrebne mnogo više stope rasta da bismo mogli govoriti o održivom oporavku i stvarnom napretku. Još smo daleko od toga. I tamo gdje je određeni napredak ostvaren, on se malo ili nimalo ne odražava na životni standard građana, jer ne garantuje rast primanja, a u međuvremenu su inflacija i lanac poskupljenja obezvrijedili i prihode onih sretnika koji imaju stalno zaposlenje i stabilne prihode – ističe Gavran.

Prof. dr. Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže da, osim globalnih poremećaja, poput “uskih grla” u lancima snabdijevanja, sve većeg nesrazmjera između ponude i potražnje za radnom snagom i globalnog rasta cijena energenata, oslabljenu bh. ekonomiju čeka i dodatni inflatorni udar.

Očekuje se da će posljednje povećanje cijena električne energije uzrokovati povećanje troškova privrede čak i do 20 posto, što donosi i novi val poskupljenja za građane. Iako svi akteri u elektroenergetskom sistemu deklarativno ističu da ga neće biti, veći troškovi za preduzeća znače i više cijene njihovih finalnih proizvoda – dodaje Pilav-Velić.

Otpuštati zaposlene

Dugoročnijim izazovom Pilav-Velić smatra negativan utjecaj poskupljenja struje na najzdraviji dio bh. ekonomije – proizvodne lance u najznačajnijim sektorima, njihov obim proizvodnje, ali i na zaposlene u tim sektorima.

Očekivanja su da će čak i najveća preduzeća biti primorana otpuštati zaposlene. Dakle, iako Strategija razvoja FBiH 2021.-2027. za metalski sektor, a posebno namjensku industriju, projektira značajan rast, pozicionirajući ih kao industrije od strateškog značaja, čini se da će novi inflatorni udar imati za posljedicu suprotan efekt – ističe prof. Amila Pilav-Velić.

Za kompanije u međunarodnom transportu na snagu je stupilo novo pravilo iz Uredbe EU 1054/2020 kojim i za vozače vozila sa digitalnim tahografom važe obaveze koje su do sada imali vozači vozila sa analognim tahografom, saopšteno je iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Vozač u digitalni tahograf unosi simbole zemalja u kojima je započeto i završeno dnevno radno vrijeme, a od danas unosi i simbol zemlje u koju uđe nakon prelaska granice države članice na početku prvog zaustavljanja u toj državi članici.

“To prvo zaustavljanje obavlja se na najbližem mogućem mjestu za zaustavljanje ili nakon granice. Kada se granica države članice prelazi na trajektu ili vozu, vozač simbol zemlje upisuje u luci ili na stanici dolaska”, isitiču iz Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uredba EU 1054/2020 objavljena je 31. jula 2020. godine i dostupna je na ovom LINKU.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)