Dana 18.01.2024. godine, u 16,20 sati, na putu M–17 u mjestu Pečuj, od strane lica H.T., H.S., H.E. i E.H. svi iz Zenice, izvršeno je krivično djelo “Nasilničko ponašanje” prema H.M. (rođen 1979. godine) i njegovoj supruzi H.A. (rođena 1975. godine) iz Tuzle.

Tom prilikom je H.M. zadobio lakše tjelesne povrede konstatovane u Kantonalnoj bolnici Zenica.

Na lice mjesta izašli su policijski službenici Policijske stanice Centar i Odsjeka kriminalističke policije, te je izvršen uviđaj uz upoznavanje dežurnog tužioca.

Izrael je u petak bombardovao južnu Gazu nakon što se javno sukobio sa svojim glavnim saveznikom Sjedinjenim Državama oko mogućnosti palestinske države.

Izrael je u petak bombardovao južnu Gazu nakon što se javno sukobio sa svojim glavnim saveznikom Sjedinjenim Državama oko mogućnosti palestinske države, čije stvaranje Washington vidi kao jedini put ka trajnom miru.

Svjedoci su izvijestili o pucnjavi i zračnim napadima u petak rano u Khan Yunisu, glavnom gradu na jugu Pojasa Gaze, gdje Izrael kaže da se kriju mnogi članovi i vođe palestinskog islamističkog pokreta Hamas.

Palestinski Crveni polumjesec izvijestio je o “intenzivnoj” artiljerijskoj vatri u blizini bolnice Al-Amal, dok je ministarstvo zdravlja u Gazi, koje vodi Hamas, saopćilo da je 77 ljudi ubijeno, a desetine povrijeđeno tokom noći.

Izraelska vojska je saopćila da se njena brigada Givati ​​bori toliko daleko na jugu koliko su njene trupe došle u kampanji.

“Vojnici su eliminirali desetine terorista u bliskoj borbi i uz pomoć tenkovske vatre i zračne podrške”, navodi se.

Ujedinjene narodi kažu da je u ratu, koji je počeo neviđenim napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra, raseljeno otprilike 85 posto od 2,4 miliona stanovnika Gaze.

Mnogi su nagurani u skloništa gdje se bore da dobiju hranu, vodu, gorivo i medicinsku njegu. Agencije UN-a kažu da je hitno potreban poboljšan pristup pomoći jer glad i bolest prijete.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je preko noći da je izbrojala 24 slučaja hepatitisa A i “hiljade” slučajeva žutice vjerovatno povezanih sa širenjem virusne infekcije jetre.

U skladu sa zakonom o strancima, Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske je u razdoblju od 1. januara do 31. decembra 2023. godine izdalo ukupno 172.499 boravišnih i radnih dozvola, od čega oko 10.000 za građane Kosova, prenosi Kosovo online.

Od ovih dozvola najveći broj je u građevinarstvu, turizmu, industriji, prometu i trgovini.

Za novozaposlene je izdana 112.981 dozvola, za produženje 40.660, a za sezonske radnike 18.858, od čega najviše u turizmu (16.882). Od ovog broja dozvola, preko 38.000 izdano je građanima iz BiH.

Oko 10.000 građana Kosova dobilo je boravišnu i radnu dozvolu u Hrvatskoj tijekom prošle godine. Što se tiče zemalja Balkana, najmanje radnih dozvola u Hrvatskoj imaju građani Albanije s oko 4.200 dozvola.

Snijeg je počeo intenzivno da pada u sjevernim i sjeverozapadnim krajevima Bosne i Hercegovine.

Iz BIHAMK-a stižu upozorenja za određene putne pravce:

Zbog zimskih uslova vožnje u Hrvatskoj, na GP Izačić na snazi je zabrana kretanja za teretna vozila sa prikolicom i šlepere. U ostatku BiH saobraća se po mjestimično vlažnom ili mokrom kolovozu, a upozorava se i na povećanu opasnost od odrona na brojnim dionicama.

Zbog učestalih odrona izdvajaju se putevi: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Turbe-Karanovac, Sarajevo-Foča, Crna Rijeka-Jajce-Donji Vakuf i Bugojno-Kupres, kao i prevoje Rostovo (Novi Travnik-Bugojno) i Makljen (Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje.

Na dionici Ključ-Sanski Most zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznicu.

U toku su i radovi na magistralnim putevima Grude-Vitina i Čevljanovići-Nišići, a na mjestima izvođenja radova saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja u prometu putničkih vozila, saopćeno je iz IC BiHAMK-a.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Na teritoriji Tuzlanskog kantona proglašena je epidemija morbila.

Ukupno 46 potvrđenih slučajeva dominanto kod djece mlađeg uzrasta iz Živinica, Tuzle i Kalesije razlog su za pojačane mjere zaštite i prevencije daljeg širenja.

Trideset osoba zaraženih morbilama je hospitalizovano na UKC-u Tuzla.

Niska stopa vakcinacije protiv morbila glavni je razlog nastanka epidemije kazali su iz Zavoda za javno zdravstvo TK.

Od svih zaraženih, 70 posto su djeca do 6 godina starosti, a među zaraženima ima i onih do 50 godina života.

U međuvremenu, raste i broj zaraženih velikim kašljem. Do sada je 11 potvrđenih slučajeva na području Tuzlanskog kantona.

U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme. Kiša će uglavnom padati na području Hercegovine, Krajine i jugozapadu Bosne. U većem dijelu Bosne lokalno može pasti malo kiše.

Vjetar umjeren do jak južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 19 stepeni Celzijusa.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Povremeno može pasti malo kiše. Najviša dnevna temperatura zraka oko 16 stepeni.

Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH kiša će padati uglavnom u Hercegovini. U Bosni se tokom dana očekuje zahlađenje i kiša bi prelazila u susnježicu i snijeg. Na planinama sa snijegom. Vjetar slab do umjerene jačine, u Bosni sjeverozapadnog smjera, a u Hercegovini južnog smjera. Topliji dio dana u Bosni je u jutarnjim satima, zatim postupno zahlađenje. U Hercegovini bi se zadržalo toplo sa temperaturama od 8 do 14 stepeni.

U subotu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje na jugu može pasti i malo kiše, a u centralnim i istočnim područjima i malo snijega. Jutarnja temperatura zraka većinom između -7 i -1, na jugu do 4, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -3 i 3, na jugu do 7 stepeni.

Na području Zeničko-dobojskog kantona registrovan je prvi slučaj afričke svinjske kuge i to na imanju na području općine Žepče, u mjestu Goliješnica.

Kako nam je rečeno iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ovo je ujedno prvi slučaj pojave ove bolesti na području kantona. Sve veterinarske službe (veterinarska inspekcija i ovlaštene veterinarske stanice) su aktivno uključene u provođenje propisanih mjera kontrole u cilju suzbijanja, ranog otkrivanja i sprječavanja širenja ove bolesti.

Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna bolest od koje oboljevaju isključivo domaće i divlje svinje i nije opasna niti za ljude, niti za druge vrste životinja.

Smrtnost svinja kod ove bolesti može ići i do 100 posto i stoga predstavlja ozbiljan rizik za sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš.

"Divlje i domaće svinje mogu se međusobno zaraziti direktnim kontaktom, posebno putem krvi zaražene svinje. Svinje se mogu zaraziti i konzumiranjem nedovoljno termički obrađenih proizvoda od svinjskog mesa, strvina ili napoja. Do zaraze može doći i indirektno, putem zagađenog alata i opreme (odjeća, obuća, noževi, prijevozna sredstva, i dr.)", kažu nam iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ZDK.

ASK se manifestira različitim kliničkim znakovima. Obično se javlja gubitak apetita, ležanje i depresija, a svinje brzo i iznenada uginu. Rijetko se pojavljuju drugi klinički znakovi: potištenost, gubitak tjelesne težine, krvarenja na koži (vrhovi uški, rep, noge, grudna i trbušna regija), otežano kretanje i pobačaji krmača. Klinički znakovi se teže uočavaju u divljih svinja.

Od najvažnijih mjera preporučuju se: strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, svi vlasnici svinja moraju osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je u potpunosti onemogućen svaki direktan i indirektan kontakt domaćih svinja s divljim životinjama, zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom, veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuju znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih divljih svinja, obavezno je testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja ASK te vlasnici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tokom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.

(klix.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Očekuje se da će isporuke lijekova za izraelske taoce i palestinske civile početi stizati u Gazu u srijedu prema dogovoru u kojem su posredovali Katar i Francuska, nakon noći smrtonosnih bombardovanja na jugu te teritorije.

Militanti su uzeli oko 250 talaca tokom krvavih napada 7. oktobra koji su započeli rat, a oko 132 su još uvijek u Gazi, uključujući najmanje 27 za koje se vjeruje da su ubijeni.

Sudbina onih koji su ostali u zatočeništvu obuzela je izraelsko društvo, dok je šira humanitarna kriza na opkoljenoj teritoriji obilježena prijetnjom glađu i bolestima podstakla međunarodne pozive na prekid vatre.

U izjavi za službenu novinsku agenciju Katara (QNA), Doha je u utorak objavila dogovor “između Izraela i (Hamasa), gdje će lijekovi zajedno s drugom humanitarnom pomoći biti isporučeni civilima u Gazi… u zamjenu za isporuku lijekova potrebna za izraelske zarobljenike u Gazi”.

Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majid Al-Ansari rekao je za QNA da će lijekovi i pomoć u srijedu krenuti iz Dohe u egipatski grad El-Arish prije nego što budu prevezeni u pojas Gaze.

Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua potvrdio je dogovor.

Očekuje se da će 45 talaca dobiti lijekove prema sporazumu, navodi francusko predsjedništvo.

Najmanje 24.285 Palestinaca, od kojih je oko 70 posto žena i djece, ubijeno je u Gazi u izraelskim bombardiranjem i kopnenim operacijama, prema teritorijalnom ministarstvu zdravlja.

Ministarstvo je rano u srijedu izvijestilo da je još 81 osoba ubijena u napadima tokom noći, uključujući i glavni grad Khan Yunis na jugu zemlje.

(FENA)