Sukob u Ukrajini izazvao je deficit suncokretovog ulja na svjetskom tržištu. Obustavljena je prerada suncokretovog sjemena, ali i izvoz, što utiče na obim isporuke.

Kako je nedavno objavio portal Agroklub, ta zemlja je, inače, veliki proizvođač ulja i zajedno s Rusijom pokriva oko 80 odsto globalnog tržišta.

Mađarska je još ranije zabranila izvoz sjemena suncokreta, dok je Vlada Sjeverne Makedonije, u sklopu mjera za zaštitu standarda stanovništva, takođe obustavila plasman ulja na druga tržišta. Inače, svjetski mediji prenose da je stopiranje izvoza iz crnomorskih luka dovelo do smanjenja njegove upotrebe i povećanja potražnje za drugim biljnim uljima (repičinim, sojinim, palminim i kukuruznim).

Međutim, zamjena će biti upitna zbog ograničene ponude, navodi “Oilworld”. EU je uvezla 1,52 miliona tona ukrajinskog suncokretovog ulja u periodu oktobar–decembar 2021. To je manje u odnosu na 2,16 miliona tona u istom periodu 2020. godine. Međutim, ono je činilo 86 odsto ukupne isporuke te robe u EU.

Globalno tržište ne može da nadomjesti ovaj gubitak od 1,2 do 1,3 miliona tona mjesečno bez znatnog smanjenja potrošnje ulja i masti. Sankcije Rusiji su dodatno doprinijele vrtoglavom rastu cijena sačme od uljane repice u Evropi. Rusija je do sada činila više od trećine uvoza te stočne hrane u EU.

Portal prenosi da je Argentina u EU izvezla samo 10.000 tona suncokretovog ulja. U toj zemlji je 2. marta krenula žetva i požnjeveno je oko 1,64 miliona tona sjemena na 30 odsto zasijanih površina. Iako je cijena argentinskog suncokretovog ulja porasla, u prvoj nedjelji marta, njihova je ponuda ograničena, a izvoz može da dostigne u najboljem slučaju 0,8 miliona tona u periodu januar–septembar 2022, što je povećanje od 0,1 milion tona u odnosu na isti period prethodne godine.

Cijene goriva posljednjih dana u Bosni i Hercegovini vrtoglavo rastu. Građani Federacije BiH, kako bi znali kako se na kojim pumpama kreću cijene, inače, mogu pratiti putem aplikacije FMT FBiH oil info, jer Federalno ministarstvo trgovine kreiralo je aplikaciju koja se besplatno može koristiti.

Aplikacija omogućuje građanima da na jednom mjestu, na jednostavan i efikasan način, dobiju sveobuhvatnu i pravodobnu informaciju o cijenama kako bi im bili olakšani izbor i kupovina po najpovoljnijim cijenama.

Trenutno, prema podacima ove aplikacije cijena dizela u Sarajevu se kreće od 2,91 KM do 3,46 KM, a benzina od 2,71 KM do 3,21 KM.

U Tuzli cijena dizela ide od 2,86 KM do 3,36 KM. Benzin se kreće od 2,66 KM do 3,06 KM.

U Mostaru gorivo malo skuplje u odnosu na ostale gradove. Pa tako dizel ide od 2,91 KM do 3,61 KM, a benzin od 2,61 KM do 3,16 KM.

Mobilna aplikacije FMT FBiH oil za Android uređaje mobilna aplikacija je dostupna na platformi Google Play Store i za Apple mobilne uređaje iPHONE i iPAD na App Store servisu.

Dom penzionera, jedan od nekada najljepših objekata u Doboju, trebalo bi da bude ispražnjen do kraja juna, a za njegovu sudbinu veoma su zainteresovani ne samo penzioneri, nego i Dobojlije koje su daleko od treće dobi.

Duže od četvrtinu vijeka Dom se koristi kao alternativni smještaj za izbjegle i raseljene, ali za njegove sadašnje korisnike privodi se kraju izgradnja zgrade u prigradskom naselju Bare.

Rajko Gligorić, predsjednik dobojskog Udruženja penzionera, kaže da je vlasnik Doma penzionera Vlada RS, koja ga je ustupila na privremeno korištenje Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica.

Stav članstva je, navodi prvi dobojski penzioner, da se Dom vrati umirovljenicima, kojih u Doboju ima oko 11.000, a na području regije skoro 32.000.

"Dom je devastiran i u jako lošem stanju, to je činjenica. Međutim, ako postoji dobra volja i jedan plan, nije neizvodivo da se ovaj objekat dovede u onakvo stanje kakav je bio. Što se tiče penzionera, nas ne interesuje kome će ovaj objekat da pripadne. Ja bih volio da ga Vlada RS da na raspolaganje lokalnoj zajednici, da lokalna zajednica nađe investitora, izvođača, koji će ovaj objekat uzeti, neka ga kupi ako treba za jednu marku, samo da ga renoviraju, ali pod uslovom da ga stave u stanje, odnosno da ima svoju funkciju kakvu je imao prije rata", rekao je Gligorić.

Da Dom penzionera treba vratiti izvornim korisnicima smatraju i u Savezu penzionera i potomaka RS, koji tokom ove sedmice prikupljaju potpise kako bi Vladi RS i nadležnim institucijama uputili zahtjev da nakon tri decenije ovaj objekat ponovo pripadne najstarijoj populaciji.

"Prva nam je želja i cilj da vratimo Dom da nam ga ne bi srušili, kao što su počeli da ruše po Doboju i Dom vojske i sportsku halu i druge objekte, a poslije toga tražićemo ili donacije ili pomoć od Vlade RS i ministarstva koji su koristili taj Dom 30 godina. Kada pogledate u kakvom je stanju Dom, prizemlje, gdje su se nalazili kuhinja, restoran, čitaonica, biblioteka, frizeraj, kancelarije i dvije bolesničke sobe sa po tri kreveta, sve je u ruševnom stanju. Od poplave 2014. godine nije metla ušla da očisti, nema prozora, nema vrata, lift zakovan", izjavio je Rato Radonjić, član Saveza penzionera i potomaka RS.

Dom penzionera otvoren je 1988, gradio ga je Fond PIO Socijalističke Republike BiH uz pomoć devet opština regije, od Odžaka, Šamca, Broda, Dervente, do Teslića, Maglaja i Tešnja.

Kapacitet objekta su 93 jednokrevetne i 67 dvokrevetnih soba, odnosno oko 230 korisnika može da ima smještaj sa svim pratećim sadržajima.

Iako je daleko od onoga što je nekad bio, penzioneri poručuju da bi nakon temeljne rekonstrukcije rado mirovinu proveli u tom zdanju.

"Ako bi taj dom bio reprezentativan, a ja pretpostavljam da će biti reprezentativan u onoj mjeri u kojoj je bio prije rata, ja se prvi javljam da živim u njemu s obzirom na moje godine i na moj radni staž koji sam proveo u 'Trudbeniku'. Imam puno poznanika i prijatelja koji takođe dijele moje mišljenje", kazao je Mesud Mujaković.

"Kada bi bio onakvog sadržaja kao prije, ja bih boravio u Domu. Često obilazim ove privatne domove, posjetim bolesne penzionere, ono je neću reći čovjek u azilu, ali ima samo smještaj", rekao je Petar Lazić, te dodao da bez učešća države teško da bi većina penzionera mogla snositi troškove boravka u Domu penzionera koji željno očekuju.

(N.N.)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec februar 2022. godine iznosi 2.389,12 KM.

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec decembar 2021. iznosila je 1.046,00 KM (posljednji podatak objavljen iz Federalnog zavoda za statistiku).

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 43,78 posto.

Iz Sindikata napominju da u iznos potrošačke korpe nisu ušle enormno visoke cijene koje se bilježe od početka marta, dodajući da će iznos potrošačke korpe za taj mjesec biti znatno viši.

– Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine prehrana 44,52%, stanovanje i komunalne usluge 14,25%, higijena i održavanje zdravlja 8,04%, obrazovanje i kultura 8,37%, odjeća i obuća 13,40%, prijevoz 5,77%, održavanje domaćinstva 5,65% – saopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata u BiH.

Usljed velikog interesovanja i potražnje brašna od inostranih i regionalnih kupaca, kompanija Klas odlučila je maksimalno reducirati, a nekim državama i obustaviti izvoz brašna kako bi osigurala dovoljne količine za domaće tržište.

Odluka da se reducira izvoz brašna prema velikim izvoznim tržištima strategija je Uprave kompanije Klas, a sve u cilju stabilnosti i sigurnosti domaćih potrošača.

Podatak da je potražnja za brašnom i do tri puta veća od uobičajene, dovodi u pitanje stabilnost i snabdjevenost domaćeg tržišta koje je u ovom trenutku prioritet.

"Prilagođavanje trenutnoj situaciji i sve strožijim ograničenjima uvoza pšenice i ostalih sirovina, bh. potrošači moraju osjećati sigurnost u smislu da će na policama biti dovoljne količine Klasovog brašna. Primarni zadatak jeste zaštititi građane BiH u uslovima više nego otežane nabavke sirovina kako to, u ovim momentima za svoje domaće potrošače, rade i sve druge evropske i regionalne države", saopćeno je iz Klasa.

Trenutno se na tržištu pšenice dešava konsolidacija i redefinisanje količina i uslova poslovanja koju iniciraju proizvođači pšenice, pa shodno tome kompanija Klas redovno prati situaciju i vrši procjenu stanja zaliha svih sirovina u cilju kontinuiranog i stabilnog snabdijevanja tržišta.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona ima zaključen trogodišnji ugovor vrijedan 1.100.000,00KM sa četiri banjsko-klimatska lječilišta i to: JZU Banjsko-rekreativni centar "Aquaterm" Olovo, JU Rekreativno-rehabilitacioni centar "Reumal" Fojnica, JZU Centar za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i banjsko liječenje "Ilidža" Gradačac te Banja “Terme” Ilidža-Sarajevo.

Ministarstvo već duži niz godina izdvaja značajna sredstva za medicinsku rehabilitaciju branilaca i članova njihovih porodica te je samo u ovoj godini ovaj transfer povećan za dodatnih 60.000,00KM i iznosi 370.000,00KM. Sve ovo pokazuje jasan stav Vlade spram branilačke populacije, a zbog sve veće potrebe pripadnika branilačke populacije za medicinskom rehabilitacijom.

-Po usvajanju Budžeta i Programa utroška sredstava ministarstva obavijestili smo naše nadležne općinske/gradske službe za boračko-invalidsku zaštitu o mogućnosti podnošenja zahtjeva, i od 51 pristigli zahtjev banjsko-klimatsko liječenje je odobreno za 35 korisnika. Za pet zahtjeva zatražena je dopuna nedostajuće propisane dokumentacije, dok je sedam zahtjeva odbijeno s obzirom da su u prethodnoj godini koristili usluge medicinske rehabilitacije, a kako bi i drugi branioci imali priliku koristiti usluge banjko-klimatskog liječenja. Također, dva korisnika su odbijena jer nemaju status korisnika prava propisanog Uredbom, dok su dva korisnika upućena na nadležni CBR kako bi obavili prethodno neophodne tretmane prije upućivanja na medicinsku rehabilitaciju -ističe resorni ministar Fahrudin Čolaković.

Po strukturi korisnika odobrenih zahtjeva, radi se o 19 demobiliziranih branilaca, 10 ratnih vojnih invalida, dva člana porodica šehida, jedan dobitnik najvećeg ratnog priznanja, jedan član porodice umrlog ratnog vojnog invalida te dva pratioca za lica koja nisu u mogućnosti samostalno obaviti medicinsku rehabilitaciju. Ministarstvo za boračka pitanja će i u narednom periodu nastaviti sa upućivanjem branilaca, a sve do konačnog utroška sredstava na transferu medicinske rehabilitacije.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 17.03.2022.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Tešanj 2
Naselja: Bedaci, Lepenica Brdo i Hamzići, od 09:00 do 09:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Bosna i Hercegovina bi prije kraja godine mogla dobiti kandidaturu za članstvo u EU, međutim uslovi su da državne institucije profunkcionišu, da počne rješavanje 14 ključnih prioriteta i da demonstrira usklađivanje svoje spoljne politike sa spoljnom politikom EU, saznaju "Nezavisne".

Ova informacija i nije veliko iznenađenje imajući u vidu izjave koje su evropski zvaničnici davali u proteklo vrijeme, otkad je počeo rat u Ukrajini, jer EU želi da demonstrira da ima punu kontrolu i uticaj u našem regionu.

Posljednja u nizu takvih izjava došla je od Analene Berbok, njemačke ministarke spoljnih poslova, prilikom njene posjete Sarajevu.

"Došla sam s jasnom porukom: Njemačka će ovdje, u vašoj zemlji i na zapadnom Balkanu pokazati više prisutnosti. Zbog toga smo prvi put imenovali posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan", rekla je ona.

Što se tiče kandidature za BiH, kako saznajemo, u Njemačkoj smatraju da će sada biti lakše uvjeriti skeptičnije članice EU, poput Nizozemske i Francuske, da se taj proces ubrza, posebno imajući u vidu da će jače prisustvo Zapada i kroz diplomatsku aktivnost i kroz prisustvo EUFOR-a dodatno motivisati domaće političare da se posvete reformama, posebno onim iz 14 prioriteta Evropske komisije.

Faris Kočan, ekspert za proširenje i zapadni Balkan iz Slovenije,  kaže da je samo prije petnaestak dana ubrzanje procesa pristupanja BiH EU bilo nezamislivo, ali da je Ukrajina sve promijenila.

"Kandidatski status bi bio jako dobar signal i relativno neproblematičan za EU, jer zeleno svjetlo ne znači ništa drugo osim proces dugog pregovaranja. Tako da u tom smislu je to realno, ali ne mogu u ovom trenutku reći hoće li za taj kandidatski status biti važnija Rusija ili vraćanje predstavnika RS u državne institucije", smatra on.

S druge, pak, strane, Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, skeptičan je da će BiH do kraja godine uspjeti doći do kandidatskog statusa.

"U ovom trenutku ne vidim naznake da bi Europska komisija mogla promijeniti svoju raniju poziciju, a zemlje članice još manje. Umjesto traženja kandidatskog statusa, BiH kao i sve zemlje zapadnog Balkana bi učinile i sebi i EU uslugu ukoliko bi baš u ovom trenutku tražile pojašnjenje od EU šta je to realni, ostvarivi i međusobno korisni cilj kojem zemlje regiona mogu da teže i koji mogu ostvariti ako provode reforme i usklađuju se sa EU, u narednih pet do sedam godina", kaže on za "Nezavisne".

Ćerimagić kaže da je BiH trebalo još prije desetak godina da dobije kandidatski status i otvori pregovore o članstvu.

"EU je već kazala vlastima u BiH da bi uz usvajanje tri zakona vezana za pravosuđe i borbu protiv korupcije, provedbu izmjena Izbornog zakona i s time povezanih ustavnih promjena, BiH mogla računati na preporuku Europske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Onda bi se zemlje članice EU jednoglasno morale saglasiti da takvu odluku i donesu", kaže on.

Napredak ka Evropskoj uniji komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, nakon sastanka s Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, istakavši da od ubrzanog članstva BiH u EU nema ništa.

"Varhelji insistira na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima. Jasno je rečeno, ako budu primorani, da to neće biti samo kažnjavanje Republike Srpske, nego obustava pomoći za BiH, što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari", rekao je Dodik.

Voljom izaslanika u Domu naroda mogu postati operativne, ali upozorenja iz Uprave za neizravno oporezivanje su da je najmanje šest mjeseci potrebno za provođenje ideje o diferenciranim stopama PDV-a.

Vlasti u Bosni i Hercegovini konačno su shvatile da moraju nešto poduzeti u vezi s velikim povećanjem cijena svih proizvoda. Planirane mjere su još neizvjesne ili u pripremi. Za to vrijeme građani sve brže troše novac kojim raspolažu i počinju da se odriču uobičajenih proizvoda.

Inicijative za ukidanje akciza na gorivo i smanjenje stope PDV-a preskočile su tek prvu stepenicu u parlamentu, piše BHRT.

Minimalno šest mjeseci

Voljom izaslanika u Domu naroda mogu postati operativne, ali upozorenja iz Uprave za neizravno oporezivanje su da je najmanje šest mjeseci potrebno za provođenje ideje o diferenciranim stopama PDV-a.

Cijene, međutim, rastu na dnevnoj bazi. Mogu li biti zaustavljene drugim mjerama?

"Pokušat ćemo djelovati kroz marže koje su vlade entiteta usvojile prije godinu dana, zatim intervencijama iz zaliha koje se nalaze u vlasništvu entiteta, subvencijama određenih proizvoda uključujući i energente za najugroženije kategorije stanovništva...", kaže predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija.

Ograničenje marži nije, niti će utjecati na cijene, jer rastu proizvodne cijene, procjenjuju ekonomisti. Poskupljenja sigurno neće zaustaviti ni intervencija iz zaliha, odnosno robnih rezervi, uvjereni su.

"Mi nemamo državne tvrtke koje osiguravaju građane, mi nemamo državne pumpe koja će sada prodavati gorivo po nižoj cijeni pa će tako vršiti pritisak na ostale privatne tvrtke i kompanije koje su distributeri", navodi ekonomist Zoran Pavlović.

30 do 50 posto

U udruženjima potrošača upozoravaju na nerealno visoke cijene energenata i opće poskupljenje u prosjeku od 30 do 50 posto.

"Podržat ćemo sve mjere, naravno, ali smo svjedoci da je barel nafte pojeftinio na svjetskom tržištu za nekih 13 dolara što bi značilo da ove iznose koje vidimo danas na benzinskim pumpama nisu realne. Nije trebalo dosegnuti nikakvu cifru preko tri KM", ističe Murisa Marić iz Udruženja potrošača "Don", Prijedor.

U iščekivanju bilo kakvih mjera koje bi obuzdale divljanje cijena građani počinju da se odriču dijela svakodnevnih proizvoda.

Naši sugovornici ističu da mjere za suzbijanje cijena moraju biti donesene što prije. Čuju se i prijedlozi za direktnu podršku iz budžeta najugroženijim građanima, za što je potreban rebalans.