Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa (eng. World Wetlands Day- WWD) se obilježava svakog 2. februara od 1997.godine kako bi se podigla globalna svijest o velikom značaju močvara za ljude i planetu Zemlju.

Ovaj dan služi i kao podsjetnik na Ramsarsku konvenciju o močvarama, koja je potpisana 1971.godine u iranskom gradu Ramsaru. Bosna i Hercegovina je tu konvenciju ratificirala 2001. godine.

Močvarna zemljišta održavaju čovječanstvo i prirodu te podržavaju društveni i ekonomski razvoj, između ostalog, kroz: čuvanje i čišćenje vode; prirodno filtriranje zagađivača, ostavljajući vodu koju se može sigurno piti; pružanje zaštite od poplava i oluja tako što za svaki hektar, močvara upije do 1,5 miliona galona poplavne vode itd.

Močvare pomažu i u regulaciji klime: tresetišta pohranjuju dvostruko više ugljika od šuma, a slane močvare, mangrove i korita močvarne morske trave također sadrže velike količine ugljika.

U Bosni i Hercegovini od nekadašnjih 20.000 močvara, danas se govori o svega 2000. Glavni uzroci zbog kojih su močvare nestale jesu poljoprivreda, promjene vodnog režima, ljudska naselja izgrađena na području močvara, te klimatske promjene.

Prema ramsarskoj konvenciji BiH ima tri međunarodno priznate močvare, a to su su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje.

U povodu ovogodišnjeg Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih staništa, iz Ornitološkog društva “Naše ptice” upozoravaju da je Bosna i Hercegovina bogatija za još 13 močvarnih područja od međunarodnog značaja za ptice, ali da niti jedno nema zakonsku zaštitu.

Prema podacima organizacije BirdLife International, procjenjuje se da godišnje oko pet milijardi ptica tokom proljetne i jesenske migracije prelijeće prostor između Evrope i Afrike, koristeći tzv. Jadranski migratorni put (Adriatic Flyway), koji vodi preko Balkanskog poluotoka i Jadranskog mora.

Bosna i Hercegovina se nalazi na ovom migratornom putu, i njena močvarna područja predstavljaju veoma značajna mjesta za odmor i ishranu stotinama hiljada ptica močvarica tokom migracija.

Sva tri područja u BiH, koja su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja: Hutovo blato (2001), Bardača (2007) i Livanjsko polje (2008), imaju i status područja od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Area – IBA), zbog velikog broja ptica koje se na njima gnijezde ili zadržavaju tokom seobe i zimovanja.

Na osnovu istraživanja koje su u proteklih 10 godina vršili članovi Ornitološkog društva “Naše ptice”, BirdLife International dodijelio je oznaku IBA za još 13 područja, na kojima se nalaze povremena ili stalna močarna staništa: Duvanjsko polje, Gatačko polje, Glamočko polje, Kupreško polje, Lušci polje, Mostarsko blato, Nevesinjsko polje, Podašničko polje, Popovo polje, i kompleksi Vukovsko-Ravanjsko polje, Dabarsko-Fatničko polje, Petrovačka polja i Grahovska polja.

Osim Parka prirode Hutovo blato, niti jedna močvara od međunarodnog značaja u Bosni i Hercegovini, i niti jedno od novoproglašenih područja od međunarodnog značaja za ptice, nije obuhvaćeno nekom kategorijom zaštite i saglasno tome nema plan upravljanja.

Kao posljedica toga, aktivnosti kao što su eksploatacija treseta, koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode i različitih polutanata, uništavanje vodene vegetacije, koja služi kao skrovište i izvor hrane velikom broju životinja, formiranje monokulturnih zasada, požari i krivolov zaštićenih vrsta često se bilježe na terenu.

Bosna i Hercegovina je jedina od država bivše Jugoslavije koja nije potpisnica Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), što značajno otežava zaštitu migratornih vrsta ptica, a istovremeno šalje lošu sliku i umanjuje značaj napora koji se ulažu da bi se problem zaštite migratornih vrsta i njihovih staništa sveo na najmanju moguću mjeru, navode iz Ornitološkog društva „Naše ptice“.

(fokus.ba)

U pojedinim granama industrije u Sloveniji vlada hronični nedostatak radne snage, broj prijava za zapošljavanje stranaca povećan je za tri puta od 2016. godine, ali su problem duge procedure za dobijanje potrebih dokumenata, prenosi RTV Slovenija.

Sa 12 odsto udjela strane radne snage Slovenija je iznad evropskog prosjeka, a Privredna komora Slovenije ističe da su Sloveniji potrebni radnici iz inostranstva i to i nisko i visoko kvalifikovani.

Problem je, međutim, to što dobijanje potrebnih dozvola traje dugo, a na radnu dozvolu stranci mogu da čekaju do šest mjeseci, pa i više.

"Nažalost, Slovenija je u izuzetno nekonkurentnoj poziciji kada je riječ o zapošljavanju stranaca. Kompanije kojima su potrebni radnici sa specifičnim znanjima ili iz profesija koje su izuzetno deficitarne zabrinute su da, zbog procedura, neki od potencijalnih kandidata mogu izabrati tržišta na kojima su ti postupci manje zahtjevni i brži “, ističu iz Privredne komore Slovenije.

U Ministarstvu državne uprave tvrde da se problem rješava na više nivoa i navode da je Ministarstvo formiralo i Međuresornu radnu grupu za otklanjanje administrativnih prepreka u oblasti administrativnih poslova za strance, pošto su migracioni postupci u nadležnosti MUP-a, dok je politika zapošljavanja u nadležnosti Ministarstva rada.

Ptičija gripa je prešla na lisice i vidre, otkrivaju naučnici.

Agencija za zdravlje životinja i bilja u Velikoj Britaniji (Apha) otkrila je da je devet vidri i lisica među 66 sisara pozitivnih na visokopatogenu ptičju influencu (HPAI) H5N1, a i neke foke su također zaražene.

Smatra se da su se hranili mrtvim ili bolesnim divljim pticama zaraženim virusom i da je postojala "veoma mala vjerovatnoća bilo kakve raširene infekcije među sisarima u Velikoj Britaniji", izjavili su u Apha.

Širom svijeta, rekordna epidemija ptičije gripe dovela je do smrti oko 208 miliona ptica sa najmanje 200 zabilježenih slučajeva kod sisara, prema podacima koje je vidio BBC.

Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) rekla je da je "ptičja gripa prvenstveno bolest ptica i da je rizik po zdravlje javnosti vrlo nizak".

Međutim, istraživači širom svijeta istražuju rizik zaraze među drugim vrstama.

Profesor Ian Brown, iz Apha rekao je za program BBC Radija 4 da naučnici "analiziraju genetski kod virusa" kako bi ustanovili može li ptičja gripa preći sa lisice na lisicu ili vidre na vidru.

"Nedavno smo otkrili slučajeve ovdje i širom svijeta što je dokaz da ovaj virus u određenim prilikama može preći u druge vrste", rekao je.

„Ipak, da budemo jasni, ovo je u suštini i dalje ptičji virus koji želi da bude u pticama."

U Engleskoj je bilo 279 slučajeva (HPAI) H5N1 od početka epidemije H5N1 u oktobru 2021.

"Ove životinje su divlji sisari koje hvataju bolesne i mrtve ptice a trenutno ima mnogo mrtvih divljih ptica zbog prisustva ptičije gripe širom svijeta", rekao je profesor Brown.

"Ono za šta nemamo nikakve dokaze je da li virus može preći sa lisice na lisicu ili sa vidre na vidru, tako da je ovo ono što nazivamo bezizlaznim infekcijama", dodao je.

Ali složio se da nema razloga zašto virus ptičijeg gripa ne bi mogao početi i da se širi među sisarima.

„Moramo biti oprezni, zbog čega pojačavamo naš nadzor u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bismo bili sigurni da možemo pratiti i pratiti ove promjene, tako da Defra i decentralizirane administracije podržavaju program za aktivno traženje sisara za koje vjerujemo da bi se mogli hraniti divljim pticama", rekao je.

Od oktobra 2021. bilo je pet potvrđenih slučajeva virusa H5N1 kod ljudi, uključujući jedan u Velikoj Britaniji i jedan smrtni slučaj u Kini.

U proteklih 20 godina Svjetska zdravstvena organizacija je dokumentirala 870 slučajeva ptičije gripe kod ljudi iz 21 zemlje, od kojih je 457 bilo smrtno.

Smjernice britanske vlade kažu da se perad ili većina ptica koje se drže u zatočeništvu ne mogu vakcinisati protiv ptičjeg gripa u Engleskoj, ali ptice iz zooloških vrtova mogu, piše telegraph.uk.

U Federaciji Bosne i Hercegovne, penzije za januar biće isplaćene u ponedjeljak, 6. februara, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Na osnovu odluke Upravnog odbora zavoda MIO/PIO o akontativnom usklađivanju, sve penzije, sa izuzetkom penzija ostvarenih u ovoj godini, biće uvećane za 11,1 posto.

U skladu sa tim, prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je u januaru 356.486, iznosi 619 KM.

Najniža penzija za januar iznosi 495 KM, zagarantovana 590 KM, dok je najviša penzija 2.415 KM.

Penziju za januar primit će 435.187 penzionera.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za januar iznose oko 245 miliona KM.

Federalna Vlada juče je donijela odluku o povećanju penzija za 11,1 posto.

Kineski naučnici uspješno su klonirali tri "superkrave" koje mogu proizvesti neuobičajeno veliku količinu mlijeka, prenose kineski mediji.

Državni list Ningkia dejli prenio je da su stručnjaci sa Sjeverozapadnog univerziteta za poljoprivrednu i šumarsku nauku i tehnologiju klonirali holštajn-frizijsko govedo koje potiče iz Holandije, prenosi CNN.

Ove krave mogu proizvesti 18 tona mlijeka godišnje, odnosno 100 tona mlijeka tokom svog života; što je skoro 1,7 puta više od količine mlijeka koju proizvodi prosječna krava u SAD.

Kako navode klonirane životinje rođene su početkom ove godine.

Prvo od kloniranih teladi, rođeno je 30. decembra carskim rezom, zbog relativno velike veličine od 56,7 kilograma. Naučnici su izveli kloniranje 120 embriona iz ćelija visokoproduktivnih krava i stavili ih u surogat kravu.

Naučnik koji je vodio projekat, Jin Iaping, rekao je da je kloniranje "superkrava" veliki korak naprijed jer omogućava Kini da uzgaja najbolje rase "na ekonomski izvodljiv način".

"Samo pet od 10.000 krava u Kini može da proizvede 100 tona mlijeka tokom života, što ih čini vrijednim resursom za uzgoj. Ali ponekad je teško tačno odrediti koja je životinja u pitanju, što otežava njihov uzgoj. Planiramo da u od dvije do tri godine stvorimo stado od više od 1.000 superkrava kako bi se smanjila zavisnost Kine od uvoza krava", rekao je Jin, prenosi Tanjug.

Kina uvozi čak 70 posto muznih krava iz inostranstva.

U mnogim zemljama, uključujući SAD, farmeri ukrštaju klonove sa konvencionalnim životinjama kako bi dodali poželjne osobine genskom fondu, kao što su visoka proizvodnja mlijeka ili otpornost na bolesti.

Kina je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u kloniranju životinja.

Kineski naučnici su 2022. godine uspješno izveli prvo kloniranog arktičkog vuka na svijetu, a 2017. godine izvedeno je kloniranje goveda sa povećanom otpornošću na goveđu tuberkulozu.

(akta.ba)

Međunarodna fudbalska federacija FIFA od 1. jula 2020. godine kroz svoj TMS prati međunarodne transfere fudbalera amatera, baš kao što je slučaj i s profesionalnim igračima.

Amaterske transferne aktivnosti su, pokazao je izvještaj FIFA-e za 2022. godinu, brzo nadmašile one profesionalne. Tako je prošle godine dvostruko više bilo amaterskih nego profesionalnih transfera, a ukupno 49.238 igrača amatera napustilo je svoj nacionalni Savez i pridružilo se novom klubu u inostranstvu.

Zbog ruske agresije brojni ukrajinski fudbaleri amateri iz Ukrajine skrasili su se u drugim zemljama. U Njemačku ih je otišlo 2.061, u Poljsku 1.387, a u Češku 704.

Podaci FIFA-e pokazuju da su odlasci iz Bosne i Hercegovine u Njemačku itekako zastupljeni. Prošle godine su 462 fudbalera amatera otišla u ovu, za mnoge obećanu zemlju.

U rangu s BiH je i Hrvatska iz koje su u Njemačku otišla 423 fudbalera s amaterskim ugovorima.

Među top 10 su transferi iz Poljske u Njemačku, iz Francuske u Švicarsku i Belgiju, iz Belgije u Francusku, iz Njemačke u Austriju…

Prema pravilniku Fudbalskog saveza BiH igrač amater je igrač koji za svoju fudbalsku djelatnost nije plaćen više nego što iznose troškovi koje je on stvarno imao. Klubovi prvih i drugih liga moraju imati zaključene amaterske ugovore s igračima, a ako postoji volja obje strane, klubovi mogu s igračima zastupiti profesionalni ugovor.

Troškovi puta i smještaja, kada klub odlazi na takmičenje i pripreme, troškovi pojačane ishrane, troškovi radne i sportske opreme i troškovi putovanja su troškovi koje je klub dužan izmiriti igraču amateru.

Vrijedi istaknuti da je za mnoge igrače amatere fudbaler sporedna djelatnost, jer po pravilu se bave nekim drugim poslovima.

(faktor.ba)

Posljednih deset godina 484 000 stanovnika je napustilo BiH. Prošle godine je zabilježen masovan odlazak iz Posavskog i Zapadno-hercegovačkog kantona koji su za kratko vrijeme ostali bez 15 000 stanovnika. Razlozi su brojni, a sistemskog rješenja za zaustavljanje egzodusa još nema. Mladi u BiH se teško odlučuju za brak, a više djece u porodici danas je rijetkost. Građani kažu da je glavni razlog ekonomska situacija, ali navode i druge okolnosti poput nesigurnosti, nestabilnosti, korupcije i generalno loše atmosfere u gotovo svim oblastima života. Zbog posla, boljih uslova za zasnivanje porodice, penzije i potrebe za bezbrižnijim životom mladi odlaze iz BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH oko 40 % mladih u BiH je nezaposleno, što je četiri puta više nego u zemljama EU. Više od 65 posto mladih živi u domaćinstvima s roditeljima, a gotovo 45 % posto njih ne može doprinijeti kućnom budžetu. Mnogi zaposleni se također žale na niska primanja, nedovoljna za osnovne potrebe. Dok neki prihvataju takav sistem, drugi žele graditi život u boljim društvenim uslovima

Vlada TK je pokrenula nekoliko projekata poput podrške zapošljavanju mladih, radu omladinskih udruženja i subvencioniranja kamata za stambene kredite. Uvedene su i naknade za porodilje. Svi se slažu u tome da su neophodna veća ulaganja kako bi zadržali mlade. Unija za održivi povratak i integracije BiH razvija platformu na kojoj bi mladi mogli prezentirati svoje potrebe i tako uticati na institucije na svim nivoima.

(RTVTK)

Njemački sud odbio je reviziju presude koju je tražio njemački državljanin osuđen da je skrivio saobraćajnu nesreću u kojoj je poginuo pjevač Šaban Šaulić, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Portparol najvišeg regionalnog suda u Hamu, u zapadnoj Njemačkoj, rekao je da su sudije utvrdile da presuda nije pogrešno primijenila materijalno pravo, što je čini pravomoćnom i osuđenik će morati provesti tri godine iza rešetaka.

U oktobru prošle godine Savezni sud već je ublažio prvostepenu presudu kojom je 37-godišnjak bio osuđen.

Sud ga je osudio na tri godine zatvora zbog dvostrukog ubistva, ugrožavanja saobraćaj, vožnje bez vozačke dozvole s predumišljajem i tjelesnih povreda s predumišljajem.

Prethodno ga je, u januaru 2022., lokalni sud u Giterslovu osudio na tri mjeseca dužu zatvorsku kaznu. Zbog dužine postupka odlučio je da je već odležao tri mjeseca. Zatvorske kazne duže od dvije godine u Njemačkoj ne mogu se pretvoriti u uslovne kazne.

Optuženi je u februaru 2019., vozeći pijan i pod uticajem droga na autoputu kod Gitersloa, naletio na automobil koji se nalazio ispred njega u kojem je bio srpski muičar.

Optuženi, koji nikada nije imao vozačku dozvolu, vozio je brzinom od najmanje 156 kilometara na sat putem na kojoj su se izvodili radovi.

Vještak je procijenio da je mogao vidjeti automobil ispred sebe i da je imao 12 sekundi da reaguje, pa je nesreća mogla biti izbjegnuta.

Od siline udara bez kočenja tri su putnika u udarenom vozilu zadobila teške tjelesne povrede, a 67-godišnji Šaulić ubrzo je preminuo uslied povreda.

Njegov klavijaturista preminuo je nekoliko dana kasnije od traumatske povrede mozga. Treći putnik zbog nesreće ima zdravstvenih problema i nesposoban je za rad.

Sud je prvostepnu kaznu smanjio za tri mjeseca jer je optuženik detaljno priznao krivično djelo i iskazao kajanje, kao i zbog neosuđivanosti.

Vrhovni zemaljski sud u Hamu ocijenio je da je ocjena suda bila ispravna, ali nije našao razloga za dodatno smanjenje zatvorske kazne, piše Fenix-magazin.

Sistem elektronske naplate na autoputevima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH trebalo bi da bude uvezan, tako da vozači u BiH već do ljeta mogu koristiti jedinstveni tag uređaj u BiH.

Potvrdio je to za Srpskainfo izvršni direktor za tehnička pitanja u „Autoputevima RS“ Slobodan Stanarević.

Predstavnici “Autoputeva RS” i “Autocesta FBiH” ove sedmice su imali sastanak na tu temu, a kako kaže Stanarević, usaglašeno je da već idućeg mjeseca bude potpisan sporazum o saradnji dva javna preduzeća.

On očekuje da će novina na autoputevima u BiH “zaživjeti” do početka ljetne sezone godišnjih odmora.

Kako ističe Stanarević, volja postoji, potrebno je još tehnički urediti sistem, tako da se naplata automatski odvaja na račune RS-a i Federacije, u zavisnosti od toga kojim autoputem vozači prolaze.

Optimistični su i u “Autocestama FBiH”, iz kojih takođe poručuju da bi integrisani sistem korištenja jedinstvenog TAG uređaja na cijelom području BiH trebao biti implementiran do početka ljetne sezone. Uvjeravaju da to neće djelovati na rast troškova korištenja autoputeva u BiH.

"Troškovi za korisnike će ostati isti jer se radi o Tagovima istog tipa, samo što će korisnici imati instalirana dva računa na jednom aparatu-Tagu gdje će jedan biti namijenjen za registraciju prolaza na dijelu Republike Srpske a drugi na dijelu Federacije prema čemu će se vršiti automatsko naplaćivanje u korist jednog ili drugog Javnog preduzeća", pojasnili su iz “Autocesta” FBiH.

Podsjećaju i da su postojeći sistemi naplate putarine na području Federacije BiH i RS bazirani na ručnom i elektronskom sistemu plaćanja, te čine potpuno odvojene sisteme bez komunikacije između sistema.

"S obzirom na to da bi zadržavanje postojećeg sistema naplate cestarine djelovalo na rast troškova i smanjenje kvaliteta usluge za korisnika, predložena je saradnja između Autoputeva RS i JP Autocesta FBiH koja će omogućiti korištenje jednog, jedinstvenog TAG uređaja kako na području FBiH, tako i na području RS. Na ovaj način ćemo postići tehnološku interoperabilnost između elektronskih sistema naplate putarine na području BiH koja sistem naplate čini efikasnijim, ohrabruje dalje povećanje prihvatanja TAG uređaja na cijelom području BiH, smanjuje vrijeme čekanja na naplati i generalno povećava nivo usluge za korisnika", rekli su iz ovog preduzeća.

Podsjetimo da je u cijelu priču prvobitno bila uključena i Srbija, u okviru inicijative regionalnog projekta „Otvoreni Balkan“, ali, kako je rekao Stanarević, oni su zbog “određenih problema” morali napustiti ovu ideju.

(akta.ba)

U poljima pored rijeke Bosne u naselju Kotorsko, na sjeveru Bosne i Hercegovine, gdje su brojni lokalni stanovnici prije tridesetak godina uzgajali kukuruz, pšenicu i druge poljoprivredne kulture, te ljeti držali stoku, danas se nalaze ogromne rupe koje su ostale poslije eksploatacije hiljada kubika šljunka.

Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove iz Banjaluke, nelegalna eksploatacija šljunka najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije.

"Uz obalu rijeke Bosne, do koje se iz Kotorskog može doći samo skelom, rijetki mještani danas obrađuju poljoprivredne parcele, koje okružuju krateri duboki desetak metara i gomile šljunka. Sve je uzrovljeno. Tamo kad odeš ne možeš se snaći gdje su bile njive. To su sad brda", kaže Refik Žilić iz Kotorskog.

Vađenje šljunka iz poljoprivrednog zemljišta nije dozvoljeno bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište objašnjavaju u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Eksploatacija šljunka bez znanja vlasnika njiva

Dio zemljišta koje je pripadalo porodici Žilić uništila je firma iz obližnjeg naselja Osječani koja se bavi prodajom šljunka i betona, kaže Refik.

"Prije rata imali smo oko 40 duluma na toj strani. Kad smo se vratili u Kotorsko 2002. godine i otišli da vidimo zemlju, parcela od 11 duluma je bila izrovljena. To je bez našeg znanja uradila firma Plosko. Ono što je ostalo, četiri do pet duluma, to sam im prodao, jer to više ništa nije vrijedilo. Ono što su prije izrovili za to nisam dobio ništa", priča Žilić.

Na ovoj lokaciji firma "Plosko" i danas vadi šljunak. Protiv odgovorne osobe u toj firmi policija u Doboju je krajem decembra podnijela prijavu dobojskom Okružnom javnom tužilaštvu.

Policija je tada saopštila da je ta firma bez odobrenja nadležnih institucija vršila eksploataciju šljunka s više parcela uz vodotok rijeke Bosne, te da je od 2017. do 2021. nezakonito zaradila blizu milion i 400.000 maraka (700.000 eura).

Ova firma nije odgovorila na upit RSE o policijskim i navodima stanovnika Kotorskog o nezakonitoj eksploataciji šljunka.

"Politički motivisana prijava zbog vađenja šljunka"

Dobojska policija je krajem prošle godine zbog nelegalnog vađenja šljunka sa više parcela prijavila Tužilaštvu i preduzeće "Drvoprerada Đurić" iz Dervente, koja je udaljena tridesetak kilometara od mjesta gdje je eksploatisan šljunak.

Prema policijskim informacijama ovo preduzeće je od maja 2017. do marta 2021. godine nezakonito zaradilo blizu dva milion i 800.000 maraka (1,4 miliona eura), te oštetilo entitetski i gradski budžet za 150.000 maraka (75.000 eura).

Vlasnik preduzeća je Pero Đurić, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS. On za RSE kaže da je policija objavila "netačne informacije".

"Šljunak je vađen iz mojih ličnih njiva. Protiv firme je pokrenuta istraga i prije par godina i sad je objavljena potpuno ista prijava. Nisam politički podoban. Ja sam opozicija", dodaje Đurić.

U protekle dvije godine na području Doboja, Bijeljine, Trebinja, Prijedora i Banjaluke nadležni inspektori izdali su oko 200 prekršajnih naloga zbog nelegalne eksploatacije šljunka iz poljoprivrednog zemljišta. Ukupne kazne su u ovim slučajevima bile oko 200.000 maraka (oko 100.000 eura).

U nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa (CCI) smatraju da su kazne koje se izriču preblage.

Ova nevladina organizacija u protekle tri godine pruža pravnu pomoć neformalnim grupama građana u borbi protiv nezakonitog vađenja šljunka na području Doboja, Modriče, Šamca, Vukosavlja, Zavidovića, Žepča, Maglaja, Bijeljine i Zvornika.

Ljubinko Đurić, predstavnik te organizacije u Doboju, kaže da je na njihovu inicijativu održan sastanak 2021. godine na kojem su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, nadležni inspektori, te predstavnici policije i tužilaštava.

Nakon toga, dodaje, izvršene su kontrole firmi koje su iskopavale šljunak.

"Od maja do jula 2021. godine poduzeli su opširnu akciju i u 108 kontrola izrekli 104 kazne. Kazne koje su izricali privrednim društvima su 3.000 maraka, a 500 maraka odgovornom licu. Po nama, to su preblage kazne", kaže Đurić.

'Ekološka katastrofa na Drini'

Uslijed nelegalne eksploatacije šljunka devastirane su i ogromne površine poljoprivrednog zemljišta na području Zvornika na istoku BiH.

"Na primjer firma Keso-Gradnja je kod Kozluka napravila ekološku katastrofu. Prekopane su stotine duluma poljoprivrednog zemljišta i izvađen šljunak, a sve pod geslom da se radi o čišćenju riječnog korita. Oni imaju koncesiju za eksploataciju šljunka, ali ne iz poljoprivrednog zemljišta", kaže Dušan Aćimović, predstavnik neformalne grupe građana "Stop nelegalnim šljunkarama na rijeci Drini".

U pomenutoj firmi za RSE kažu da navodi grupe građana o nezakonitom vađenju šljunka iz poljoprivrednog zemljišta u Kozluku nisu tačni.

"Mi posjedujemo dokumente da smo izvršili promjenu namjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište u ukupnoj količini od približno 86 duluma za potrebe rada postrojenja za preradu šljunka i pijeska. Za to je plaćena taksa. To je zemljište u našem vlasništvu, kupljeno od fizičkih lica i na osnovu lokacijskih uslova zatražena je promjena namjene. U kontroli su nam bili poljoprivredni, vodoprivredni i građevinski inspektor i na osnovu svih nalaza dobijena je saglasnost opštinske uprave za promjene namjene zemljišta", navodi Dragiša Krstić iz firme Keso-Gradnja.

Nelegalna eksploatacija šljunka iz rijeke Drine ugrozila je Aćimovićevu imovinu u Tršću u okolini Zvornika.

Njegova kuća nalazi se pored nekategorisanog puta koji magistralnu cestu Zvornik-Bijeljina povezuje s obalom Drine. Zbog toga se, kaže, uključio u borbu protiv krađe šljunka.

"Tim nekategorisanim putem su teretna motorna vozila s nelegalnih šljunkara izvozila šljunak. Uslijed izvođenja šljunka i nastanka turbulencija tla, zbog velikih tereta na vozilima, na mojoj porodičnoj kući su se pojavila oštećenja u vidu napuknuća, a o prašini i drugim nelagodnostima da ne govorim.

Bilo mi je poznato da niko od tih šljunkara nije imao odobrenje za eksploataciju šljunka. Radilo se o firmama koje su bile u stečaju ili ugašene s blokiranim računima. Njihovi vlasnici su eksploataciju šljunka sprovodili kao fizička lica", objašnjava Aćimović.

Kraj Aćimovićeve kuće skoro dvije godine više ne prolaze kamioni sa šljunkom. Nelegalno vađenje šljunka na cijelom područja Zvornika, međutim, nije zaustavljeno.

"Nelegalna eksploatacija šljunka odvija se na lokalitetima Karakaja, Čelopeka, Šepka. Šljunak se vadi iz njiva koje se nalaze uz priobalno područje rijeke Drine", kaže on.
Istovremeno, zbog profita koji donosi prodaja šljunka nepovratno su uništene hiljade duluma plodnog zemljišta u RS-u.

"To se više nikad neće vratiti kako je bilo. To je očito. Vlasnici zemljišta većinom nisu tu. Neki više nisu ni živi. Mnogi su firmi koja vadi šljunak prodali zemljište, praktično iz nužde, jer je sve okolo devastirano", kaže Mehmed Trnjanin, predstavnik mjesne zajednice Kotorsko kod Doboja.

U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove u Banjaluci navode da postoji nekoliko okolnosti koje otežavaju rad poljoprivrednih inspektora koji kontrolišu eksploataciju šljunka s poljoprivrednih parcela i promjenu namjene zemljišta.

Utvrđeno je da neki vlasnici zemljišta nisu živi, odnosno da nisu završeni ostavinski procesi, te da su određene parcele u vlasništvu raseljenih osoba koje trenutno tu žive.

(RSE)