A.A.

A.A.

Jedna osoba je smrtno stradala u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros oko 6.30 sati na na magistralnom putu M-4 Doboj - Teslić, na dionici između Matuzića i Kraševa, u blizini Carinskog terminala.

U nesreći je smrtno stradao motociklista M. Š. (1995) iz Matuzića. Motor kojim je upravljao, krečući se u pravcu Teslića, prilikom preticanja automobila BMW zakačio je lijevu stranu vozila, usljed čega se odbio i preko bankine sletio sa ceste. Tom prilikom vozač motora je zadobio teške povrede usljed kojih je podlegao.

(Oslobođenje/M.B.)

 

Zeničko-dobojski kanton i dalje prednjači po izvozu, a najveći izvoznik je grupacija Prevent koja među TOP deset ima dvije firme –Prevent Sarajevo i Prevent Leather Visoko.

Na listi TOP 10 izvoznika iz Federacije BiH u 2017. godini, došlo je do ozbiljnih promjena u poređenju s godinom ranije. Prvi put nakon rata, na listu je dospio sarajevski Bosnalijek čiji je prošlogodišnji izvoz snažno porastao i premašio je 107 miliona KM, te Tvornica namjenske industrije Igman iz Konjica čiji je izvoz također veći od 100 miliona KM (preciznije – 104,2 mil KM).

Od deset firmi na listi najvećih izvoznika, pet je u domaćem vlasništvu a pet u vlasništvu inostranih investitora, od kojih su dva iz Turske, dva iz Indije i jedan iz Slovenije.

Na listi najvećih izvoznika nema niti jedne firme iz država koje slove za najveće investitore u BiH, poput Austrije i Hrvatske, jer iz ovih država uglavnom dolaze tzv. pasivne investicije u bankarstvo, industriju osiguranja, trgovinu… dakle na investicije koje nisu orijentirane na proizvodnju i izvoz, nego su orijentirane na preuzimanje lokalnog tržišta različitih usluga.

Među domaćim izvoznicima tri firme su u privatnom vlasništvu (Bosnalijek, Prevent i Prevent Leather Visoko) a dvije u većinskom vlasništvu države – (Aluminij Mostar te Igman Konjic).

Najveći izvoznici i dalje dolaze iz Zeničko-dobojskog kantona koji je i dalje vodeći kanton po ostvarenom izvozu.

TOP 10 FEDERALNIH IZVOZNIKA

ArcelorMittal Zenica –  350,4 miliona KM
PREVENT, Sarajevo – 350,1 milion KM
Aluminij Mostar – 335,3 miliona KM
Global Ispat Koksna industrija  – Lukavac – 254,8 mil KM
SISECAM SODA LUKAVAC – Lukavac – 201,3 mil KM
CIMOS TMD Gradačac – 112,4 mil KM
Bosnalijek  Sarajevo – 107,0 mil KM,
PD IGMAN  Konjic – 104,2 mil KM
NATRON-HAYAT Maglaj – 100,2 mil KM
PREVENT LEATHER Visoko –  73,8 mil KM

Šef Delegacije Europske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark bio je domaćin trinaeste javne debate o lokalnom ekonomskom i održivom razvoju, koja je održana u Tešnju, u okviru projekta "Lokalna zajednica prEUzima inicijativu".

"Opština Tešanj je jedna od najproduktivnijih lokalnih zajednica u BiH, sa preko 200 registovanih malih i srednjih preduzeća koja u velikom dijelu dolaze iz privatnog sektora“, kazao je Wigemark tokom razgovora s građanima ove opštine, privrednicima, poljoprivrednicima, predstavnicima udruženja i organizacija civilnog sektora i mladih.

"Tešanj je dobar primjer kako lokalne zajednice mogu preuzeti inicijativu i sada je pravo vrijeme da pređe na viši stepen razvoja“, poručio je Wigemark i naglasio da je proces europskih integracija pitanje svih građana BiH.

Debati u Tešnju prisustvovao je i ambasador Poljske u BiH Andrzej Krawczyk koji je ukazao na značaj lokalnih zajednica u procesu europskih integracija.

"Važno je da BiH u pregovore s EU uđe što spremnija, a to će biti moguće ukoliko u cijeli proces budu uključene i lokalne zajednice u punom kapacitetu", rekao je Krawczyk.

Regionalni stručnjak na polju EU integracija Danijel Mondekar, prenoseći iskustva iz susjedne Hrvatske, ukazao je na značaj čvrste veze između poslovnog i javnog sektora.

"Važno je da preduzetnici sarađuju s lokalnim i državnim vlastima, ali i da vlasti imaju redovne konsultacije i uključe poslovni sektor u sve vrste pregovora s EU“, naglasio je Mondekar.

Tokom javne debate izdvojilo se nekoliko ključnih tema, među kojima su usklađenost sistema obrazovanja s tržištem rada, pojednostavljivanje administrativih procedura, ali načinima pristupanja EU fondovima za jači razvoj ekonomije na području opštine Tešanj.

Također, ukazano je i na značaj razvoja digitalnih tehnologija, razvoja programa socijalnog preduzetništva i podrška zapošljavanja i samozapošljavanja mladih.

Nakon debate, organizovan je informativno-edukativni sajam na kojem su izlagali predstavnici projekata koje finansira EU i drugi donatori, a koji direktno doprinose ekonomskom i održivom razvoju lokalnih zajednica: ProLocal - Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH koji finansiraju EU i njemačka vlada, a provodi GIZ.

Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR) sprovodi projekat "Lokalna zajednica prEUzima inicijativu" u okviru kojeg će posjetiti još dvije, od ukupno petnaest lokalnih zajednica u BiH, i održati javnu debatu o ulozi lokalne zajednice te izazovima i mogućnostima koje nudi proces pristupanja EU.

(AA)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je poručio da su dodatne carinske tarife Sjedinjenih Američkih Država prema Europskoj uniji (EU) protivne međunarodnom pravu, dodajući da su pomenute mjere uistinu velika greška, javlja Agency Agency (AA).

"Ovakva odluka SAD-a je protivna pravilima međunarodne trgovine. Obzirom da nije u skladu s pravom usprotivit ćemo se takvoj odluci i adekvatno ćemo odgovorit na nju", rekao je Macron novinarima u Parizu.

Naglasio je da je nemoguće da Europa ostane nijema na odluku američke administracije, dodajući kako je ovakav postupak zatvorio puteve pregovorima koji su se trebali voditi u nekim drugim oblastima.

Istakao je da će Evropska komisija narednih sedmica sigurno poduzeti potrebne korake kako bi odgovorila na ovakve mjere Washingtona, napominjući da je potrebno poduzeti napore i u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kako bi SAD odustao od odluke.

Upozorio je da odluka SAD-a o dodatnim carinskim tarifama podstiče nejednakost i ekonomski nacionalizam u međunarodnoj trgovini, dodajući da je takav postupak zemlje doveo do ekonomskog rata.

Na kraju je kazao da će o ovom pitanju telefonom razgovarati i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države (SAD) su u četvrtak saopćile da od 1. juna počinju primjenjivati dodatne carinske tarife za Meksiko, Kanadu i zemlje članice Europske unije na uvezeni čelik i aluminijum.

Američki ministar trgovine Wilbur Ross je izjavio kako 1. juna ističe period do kojeg je privremeno odloženo stupanje na snage odluke o dodatnim carinskim tarifama za Meksiko, Kanadu i EU.

Dodao je kako pregovori s EU-om još uvijek traju, no u pregovorima s Meksikom i Kanadom još uvijek nema rezultata. Meksiko, SAD i Kanada su od augusta prošle godine u pregovorima o modernizaciji Sporazuma o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi (NAFTA).

Na inicijativu Donalda Trampa, SAD su 23. marta uvele nove carine na čelik u visini od 25 posto i na aluminijum od 10 posto. To je važilo za sve zemlje koje izvoze ove proizvode u SAD, ali su za Australiju, Argentinu, Brazil, Kanadu, Meksiko, Južnu Koreju i države EU bile odgođene do 1. juna.

Poznati srbijanski folk pjevač Sinan Sakić preminuo je rano jutros u Beogradu nakon borbe s teškom bolešću.
Sakić je prošle godine imao operaciju ugradnje stentova u žučne kanale, ali su ljekari nakon redovnih pregleda ustanovili kako to nije trajno rješenje te da će morati na transplantaciju jetre.

On je prije nekoliko dana trebao biti prebačen u italijanski grad Padovu gdje je trebala biti obavljena transplantacija. Međutim, to se nije desilo i pjevač je u 62. godini izgubio bitku za život.

"Otišla je moja ljubav, osjećam se mrtvo. Ne znam šta da radim", kazala je za srbijanske medije uplakana supruga poznatog pjevača Sabina Sakić.

Podsjećamo, Sakić je iza sebe imao 29 albuma, a veliku pažnju publike osvojio je svojim prvim albumom "Miko druže moj" koji je objavio 1982. godine. Najveći uspon u karijeri doživio je kada je snimio ploču s grupom Mileta Basa Južnim Vetrom. U to vrijeme važio je za jednog od najslušanijih folk pjevača na prostoru bivše Jugoslavije.

Sakić iza sebe ima brojne hitove i velike koncerte koje će mnogi pamtiti godinama.

Hamburg je danas postao zvanično prvi grad u Njemačkoj koji je uveo djelimičnu zabranu korištenja dizelskih automobila radi poboljšanja kvaliteta vazduha.

 

U ovom lučkom gradu od sada je na snazi zabrana za starija dizelska vozila u Aleji Maksa Brauera u dužini od 600 metara. Ulica je duga ukupno 1,6 kilometara.

Znaci sa obavještenjem o restrikciji postavljeni su u okrugu Altona-Nord u prethodnim sedmicama.

Ubuduće u ovaj dio grada neće moći da uđu dizelska vozila koja ne ispunjavaju normu "evro 6", prenijela je agencija DPA. Manje od trećine dizelskih vozila registrovanih u ovom gradu ispunjavaju taj standard.

Iz zabrane su izuzeta vozila službi za hitne intervencije, stanovnici ovog dijela grada i posjetioci, kamioni koji odvoze smeće, kombiji za isporuku i taksi vozila.

Aktivisti organizacije "Grinpis" pozvali su gradske vlasti Hamburga da uvedu širu zabranu za dizelska vozila, po ugledu na Kopenhagen i Amsterdam, i po pločnicima ispisali parolu "Čist vazduh za sve!"

U Njemačkoj raste pritisak na veće gradove da poboljšaju kvalitet vazduha, a dizelska vozila su glavna meta zato što emituju štetni azotni oksid.

(Nezavisne)

Poštovani korisnici usluga JP "RAD" d.d. Tešanj,

Ovim putem Vas obavještavamo da je od mjeseca maja u funkciji Info centar za korisnike naših usluga. Isti je smješten na ulazu u krug preduzeća, u namjenski uređenim prostorijama u tu svrhu.

U Info centru su radnim danima na raspolaganju dva naša uposlenika u periodu od 7 do 15 sati a srijedom od 7 do 17 sati,

Usluge Info centra su: Blagajna, Prijave kvarova, Sugestije i projedlozi korisnika, Popune zahtjeva i obrazaca, Informacije o uslugama koje pruža preduzeće.

Kontakti za sve navedeno su: 032 655 501 i Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Pozivamo Vas da posjetite naš Info centar u situacijama kada trebate realizovati neku od prethodno navedenih aktivnosti.

Nadamo se da će rad Info centra povećati nivo zadovoljstva korisnika naših usluga i da će olakšati realizaciju Vaših upita, zahtjeva i prijava.

 

S poštovanjem,

Direktor

Adnan Lihić

Uzalud se iz lukavačke kompanije "Global Ispat Koksna Industrija Lukavac" (GIKIL) trude da javnost ubijede da je jučerašnji eko-incident na rijeci Spreči uzrokovan manjim tehničkim problemima, koji su otklonjeni tokom prve smjene i da manje količine takozvane natkatranske vode ispuštene u rijeku Spreču neće imati većih posljedica.

Članovi Ekološko-sportsko-ribolovnog društva (ESRD) "Drijenča" jutros su u četiri sata na Spreči snimili užasne slike. Velike količine otrovane i uginule ribe snimljene su duž cijelog toka Spreče, od Lukavca ka Petrovu, Gračanici, Doboj-Istoku i Doboju.

Ponovo je pozvana vodna federalna inspekcija da uzme uzorke otrovane rijeke i ribe i da se o ovome obavijesti Tužilaštvo TK.

Ovo je dvadesetdrugi po redu ekološki incident na ovoj rijeci.

(avaz.ba)

Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars Gunnar Wigemark danas će u Tešnju prisustvovati javnoj debati o ulozi lokalne zajednice u procesu pristupanja EU, koja se održava u okviru projekta "Lokalna zajednica prEUzima inicijativu".

Osim Wigemarka, na debati će govoriti i brojni domaći, regionalni i međunarodni stručnjaci koji su angažovani na projektu.

Prisutni će također imati priliku da nakon debate prisustvuju informativno-edukativnom događaju na kojem će izlagati predstavnici projekata koje finansira EU i drugi donatori, a koji direktno doprinose ekonomskom i održivom razvoju lokalnih zajednica: ProLocal - Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH koji finansiraju EU i njemačka vlada, a provodi GIZ, te MEG - Projekat općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja koji finansira švicarska vlada, a povodi UNDP, najavili su organizatori.

(Oslobođenje)

U Prijedoru je sve spremno za obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka kojim se danas građani i aktivisti sjećaju svih žrtava iz 1992. godine među kojima je i 102 djece, javlja Anadolu Agency (AA).

U Udruženju "Izvor" u Prijedoru članice su jutros rezale i pripremale bijele trake za sugrađane.

Predsjednica Seida Karabašić kaže da su pripremljene i ruže, te odštampana imena 102 ubijene djece.

"Svake godine smo suorganizatori s Centrom za mlade 'Kvart' i Inicijativom 'Jer me se tiče'. Pripremamo bijele trake i ruže, a fokus je na civilnim žrtvama rata i govorimo o stradalim u ovom gradu, koji još uvijek nemaju status koji treba da imaju, a činjenica je da nemamo ni spomen-obilježje", rekla je Karabašić za AA.

Tačno u podne šetnjom kroz centar grada do Trga Zorana Karlice građani će s ružama i bijelim trakama oko ruke podsjetiti na maj 1992. godine kada je počela kampanja protjerivanja Bošnjaka, otvaranja logora i pogroma naroda nesrpske nacionalnosti.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: antena@jelah.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.