A.A.

A.A.

Na osnovu ukazane potrebe firma INOX AJANOVIĆ d.o.o. Rosulje raspisuje KONKURS zaprijem u radni odnos

ADMINISTRATIVNI RADNIK m/ž

TRAŽIMO:

SSS/VSS
- odlično poznavanje njemačkog jezika
- rukovanje korporativnom korespodencijom , e-mailom i telefonskim pozivima
- izrazita komunikativnost
- samostalnost i proaktivnost u rješavanju problema
- poznavanje rada na računaru
- organizovanost i pedantnost
- spremnost za rad u timu
- pouzdanost
- motivisanost za učenje i razvoj
- prilagodljivost i snalažljivost u različitim situacijama
- poželjno radno iskustvo na sličnim poslovima

MI NUDIMO:

- samostalnu, fleksibilnu poziciju za napredovanje
- tim sa entuzijastičnim kolegama
- stimulativna primanja i napredovanje u skladu sa rezultatima
- fleksibilno radno vrijeme.

Prijave dostaviti na mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili lično u firmu u Rosuljama.

Motelu/restoranu Jelić, koji se nalazi u Kraševu, potreban je kuhar ili kuharica sa radnim iskustvom u stalni radni odnos.

Nudimo odlične uslove za rad, platu po dogovoru i stabilno radno vrijeme.

Svi zainteresovani mogu se javiti na kontakt telefon 061/870-664 ili nas lično posjetiti.

Broj žrtava napada na dvije džamije u gradu Krajstčerču na Novom Zelandu porastao je na 49, saopštila je policija, prenosi BBC.

Komesar policije Mike Bush održao je konferenciju za štampu sa najnovijim informacijama o napadima i rekao da će policija stražariti kraj džamija "kako bi se osiguralo da se ništa više ne dogodi".

Policija je privela četiri osobe. Muškarac u kasnim dvadesetim godinama optužen za napad trebalo bi da se pojavi na sudu sutra, kaže komesar. Policajci rade na otkrivanju umiješanosti dvojice drugih osumnjičenih. Četvrta osoba koja je pritvorena možda nije imala nikakve veze sa napadima, kaže Bush.

Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern okarakterisala je pucnjavu na džamije kao "teroristički napad". Obraćajući se javnosti ona je rekla da je 30 ljudi ubijeno u džamiji Masjid Al Noor, a 10 u džamiji u predgrađu Linvud. "Jasno je da se ovo može opisati samo kao teroristički napad", rekla je Ardern i dodala da postoje sumnje da je on bio pomno isplaniran. Ona je dodala da je na Novom Zelandu proglašen najviši nivo prijetnji po bezbjednost. Rekla je i da su četiri osobe koje su u policijskom pritvoru podržavale ekstremističke stavove, ali da nisu bile na policijskoj listi za praćenje.

Muškarac koji je rekao da je bio u Al Noor džamiji kazao je medijima da je napadač bio bijele puti, plavokos, s kacigom i pancirnim prslukom. Čovjek je uleteo u džamiju dok su se vjernici molili.

"Imao je veliki pištolj ... došao je i počeo da puca po svima u džamiji, svuda", rekao je očevidac, Ahmad Al-Mahmoud. Rekao je da su on i drugi pobjegli probijanjem kroz staklena vrata. Radio Novi Zeland citirao je jednog svjedoka u džamiji, rekavši da je čuo pucnjeve i da su najmanje četiri osobe ležale na zemlji i da je "posvuda krv".

Na internetu se pojavio snimak koji je snimio jedan od napadača, koji je kako se čini, uživo prenosio kako je pucao u džamiji. Policija je pozvala javnost da ne dijeli "ekstremno uznemirujući" materijal na internetu.

Facebook je saopštio da je uklonio napadačeve Facebook i Instagram profile. Premijer Australije Scott Morrison potvrdio je da je jedan od privedenih osumnjičenih Australijanac. Čojvek koji je preuzeo odgovornost za pucnjavu izjavio je u manifestu da je on 28-godišnji bijeli Australijanac.

Napadač koji se predstavlja kao Brenton Tarrant, 28-godišnjak rođen u Australiji, nije se identifikovao kao Australijanac uprkos tome što je rođen u toj zemlj.

"Porijeklo mog jezika je evropsko, moja kultura je evropska, moja politička uvjerenja su evropska, moja filozofska uvjerenja su evropska, moj identitet je evropski i, što je najvažnije, moja krv je evropska", napisao je on. U svom manifestu pominje i imena nekoliko srpskih ličnosti, kao što je Miloš Obilić, apokrifni vitez koji se u srpskoj tradiciji predstavlja kao junak koji je ubio turskog sultana Murata u boju na Kosovu 1389. godine. Tarrant pominje i srpskog kneza Lazara koga je Obilić služio i koji je ubijen u Kosovskoj bitci. Na Tarrantovom oružju ispisana su, između ostalih, i imena Baja Pivljanina i Novaka Vujoševića, koji su u kasnijim razdobljima vodili ustanke protiv Osmanlija i smatrani su herojima u svojim zajednicama, kao i ime crnogorskog generala Marka Miljanova. Na njegovim pištoljima i municiji su takođe su ispisani Bečki rat iz 1683. godine, u kojoj su hrišćanske snage porazile Osmanlije i godina 1571., što referira na bitku kod Lepanta u kojoj je Otomansko carstvo pretrpelo još jedan poraz.

U pozadini Tarrantovog video snimka čuje se muzika – jedna pjesma je na srpskom, druga na njemačkom jeziku. Pjesma na srpskom referira na Radovana Karadžića, osuđenog ratnog zločinca i političkog vođu bosanskih Srba. Čovjek koji je preuzeo odgovornost za pucnjavu izneo je antiimigrantske poglede u manifestu.

Ardern je rekla: "Za ljude koje bih opisala kao nekoga ko ima ekstremističke stavove apsolutno nema mjesta na Novom Zelandu." U ranijim komentarima, Ardern je rekla da su ovi događaji "jedan od najmračnijih dana Novog Zelanda". "Ono što se ovdje dogodilo je izvanredan i akt nasilja bez presedana", dodala je ona.

Policijski komesar Mike Bush izjavio je rano ujutru 15. marta savjetovao građane da ostanu u svojim domovima i da ne posjećuju džamije "bilo gdje na Novom Zelandu". Buš je dodao da su trojica muškaraca i jedna žena privedeni. On je rekao i da je nejasno da li su drugi ljudi bili uključeni u pucnjavu u gradu od oko 375.000 ljudi. Pozivajući se na izjave očedivaca, lokalni mediji su prenijeli da su neki od napadača nosili odjeću koja podsjeća na vojnu uniformu. Na lice mjesta je upućena i vojska koja je deaktivirala eksplozivne naprave pronađene u vozilima privedenih u blizini džamija.

Gradonačelnica Krajstčerča Lianne Dalziel saopštila je da se ovim napadom  "naš grad zauvijek promijenio". Ona je zahvalila policiji i onima koji brinu o žrtvama i pozvala ljude da "se brinu jedni za druge".

"Sada je vrijeme za toleranciju i razumijevanje", poručila je.

U Australiji su, u znak saučešća zastave spuštene na pola koplja: Među onima koji su osudili napad, pored premijera Australije, je i premijerka Velike Britanije Theresa May: Napad je osudio i predsednik Tusrke Recep Tayyip Erdogan, koji je napad okvalifikovao i kao "najnoviji u nizu primjera rastućeg rasizma i islamofobije": Ambasador Bosne i Hercegovine u Australiji koji pokriva i Novi Zeland Mirza Hajrić potvrdio je za Fenu da za sada nema informaciju o tome imali u terorističkom napadu koji se dogodio u Krajstčerču žrtava koje su porijeklom iz BiH.

Na Novom Zelandu živi 2.000 građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a Hajrić dodaje da se radi o prvim informacijama koje će se nastaviti provjeravati.

(RSE)

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ispitan je u Tužilaštvu BiH nakon što je izjavio da ima informacije da Hrvatska u Bosni i Hercegovini vrbuje vehabije.

Nakon saslušanja je izjavio: "Zašto Tužilaštvo nije reagovalo u ranijim slučajevima? Nije ovdje suština da se utvrdi šta se stvarno događalo, suština je da se zaštite prijateljsko-rodbinske veze između pojedinih tužilaca i aktera ove priče. Da je Tužilaštvo imalo namjeru, učestvovalo bi u svakom slučaju. Ono sve što sam rekao, ja potvrđujem."

Prema njegovim riječima, uloga obavještajne službe nije samo da prikuplja informacije i podatke već da preduprijedi i spriječi svaki pokušaj da bilo koja strana obavještajna služba prodre u BiH u obavještajnom smislu. Da li su hrvatske službe vrbovale selefije u BiH? Govoreći o ispitivanju u Tužilaštvu BiH, Mektić je naveo da se diskutovalo i o generalnom konzulu Hrvatske u Tuzli Ivanu Bandiću, kako i o novinaru Mati Đakoviću koji je vozio automobil diplomatskih tablica koje pripadaju hrvatskom konzulatu.

"Rekao sam da imam informacije i da sam vidio određene fotografije gdje unazad nekoliko mjeseci Mato Đaković vozi to vozilo. On kaže da je to vozilo uzeo od Bandića, jeste uzeo, jučer ga prepisao kad je sve to provaljeno. Ne smije u diplomatsko vozilo niko da sjedne osim ovlaštenog diplomate. Diplomatsko vozilo se na određen način tretira kao teritorija te zemlje. A vi date Mati Đakoviću da voza diplomatsko vozilo, pa može u njemu raditi šta hoće i kako hoće", kazao je Mektić.

U objavljenom tekstu portala Žurnal se tvrdi i da je veza sa institucijama Republike Srpske bio novinar RTRS-a Mato Đaković kojem je, čak, dato na raspolaganje i službeno auto Vlade Republike Hrvatske sa diplomatskim tablicama.

Đaković je u četvrtak u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao: "Nažalost, ovo mogu samo bolesni umovi napisati, što se radi u ovoj državi. Nikada nisam imao nikakve veze sa bilo kojom obavještajnom službom, a ni sa Hrvatskom. Danas sam posalo i demant na sve strane i tražiću satisfakciju na sudu."

U Tužilaštvu BiH je formiran predmet koji je dat u rad tužiocu Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, koji će preduzeti aktivnosti, kako bi se utvrdile sve okolnosti i navodi izneseni u medijima, koji se odnose na navodno vrbovanje pripadnika selefijskog pokreta za krijumčarenje naoružanja u BiH. U okviru predmeta biće ispitane sve osobe koje su iznosile navode i saznanja o navedenim aktivnostima, a o kojima Tužilaštvo nije informisano, niti su dešavanja prijavljena Tužilaštvu BiH, saopšteno je u četvrtak iz te institucije.

Podsjetimo, portal Žurnal u srijedu navečer je objavio da su obavještajci i diplomate Republike Hrvatske pokušali najmanje dva puta vrbovati pripadnike selefijskog pokreta iz BiH za prenošenje oružja i eksploziva u mesdžide na području Zeničko-dobojskog kantona. Zbog cijelog slučaja u četvrtak u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su bile burne reakcije oko cijelog slučaja.

(RSE)

U skladu sa Operativnim planom u borbi protiv KD imovinskih delikata, zloupotrebe narkotičkih sredstvia i nedozvoljenog držanja oružja i municije, službenici Uprave policije MUP-a Tuzlanskog kantona su dana 14.03.2019. godine izvršili više pretresa na području Tuzle, Lukavca, Gračanice, Živinica, Srebrenika i Gradačca.

Prilikom pretresa pronađeno je i oduzeto: jedna lovačka puška, automatska puška cal 7,62 mm, vazdušna puška,  pištolj, 7 kom municije cal. 7,65 mm, dva noža-bajoneta, plazma, laptop, dvije SIM kartice, mobitel, veća količina biljne materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu canabis sativa, više pvc. pakovanja u obliku loptica u kojema se nalazila materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu speed, 24 manja paketića i jedan veći paketić od pvc. folije u kojima se nalazila materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu, četiri manja pakovanja od pvc folije u kojima se nalazila materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu kokain,  jedna pvc vrećica u kojoj se nalazilo 18 sjemenki indijske konoplje, šest drobilica, tri digitalne vage i dr.

Prilikom pretresa slobode su lišeni A.H. rođen 1989. godine iz Gračanice, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija“ iz čl. 371 KZ FBiH i dva krivična djela „Teške krađe“ iz čl 287. KZ FBiH sa K.N. rođen 1994. godine iz Gračanice i isti su uz Izvještaj predati u nadležnost Kntonalnog tužilaštva TK-a, E.F. rođen 1985. godine, nastanjen na području Grada Tuzle, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo propisano ZOOM TK-a, M.K. rođen 1980. godine, nastanjen na području općine Srebrenika, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo iz ZOOM TK-a, A.H. iz Živinica, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Teška tjelesna ozljeda“ iz čl.172. i “Nasilničko ponašanje“ iz čl. 362 KZ FBiH i krivično djelo propisano ZOOOM tk-A, E.B. rođen 1991. godine iz Tuzle, E.B. rođen 1995. godine iz Gradačca, A.M. rođen 1991. godine iz Tuzle i M.S., rođen 1995. godine, nastanjen na području općine Doboj, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo „Posjedovanje i omugućavanje uživanja opojnih droga“ iz čl. 239. KZ FBH, A.H. rođen 1982. godine iz Tuzle, M.B. rođen 1996. godine iz Tuzle, I.P. rođen 1979. godine iz Lukavca, A.I. rođen 1991. godine, nastanjen na području općine Gračanice, M.I. rođen 1993. godine iz Gradačca i A.K. rođen 1993. godine iz Tuzle, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo „ Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ iz čl. 238 KZ FBiH.

Izvoz obuće iz Bosne i Hercegovine lani je iznosio oko 750 miliona maraka.

Ovo pokazuje da je obuća jedan od najvažnijih proizvoda u BiH i jedan od najjačih izvoznih aduta naše zemlje.

Izvoz obuće, kamašni i sličnih proizvoda i dijelova lani je iznosio 750.717.783 KM, piše BiznisInfo na osnovu podataka Vanjskotrgovinske komore BiH. To je za oko 45 miliona KM više nego godinu ranije.

Uvoz je lani iznosio 341.288.768 KM.

Najviše obuće izvozimo na razvijena evropska tržišta. Podsjetimo da se u velikom broju fabrika u BiH proizvodi obuća za poznate svjetske brendove.

U ove države smo lani izvezli najviše obuće:

Italija – 321.684.700 KM
Francuska – 73.465.724 KM
Njemačka – 73.199.265 KM
Austrija – 50.505.521 KM
Hrvatska – 45.801.981 KM
Slovenija – 41.791.611 KM
Slovačka – 41.285.165 KM
Mađarska – 39.217.769 KM
Holandija – 16.935.686 KM
Švedska – 10.768.039 KM.

(Biznisinfo)

 

Red.

broj

VRSTA INFORMACIJE

DNEVNO STANJE

 

1.

Prirodne nepogode i druge pojave i događaji

/

 

2.

Stanje puteva

 

Magistralni put M-17:Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4:Doboj-Banja Luka: suhi.

Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh. Zbog izgradnje mosta „Lejle Mulalić“ preko rijeke Usore u mjestu Jelah saobraćaj se odvija novoizgrađenom saobraćajnicom preko Rastoka. Alternativni pravac je i saobraćajnica preko mosta u Kaloševiću za vozila do 7,5 tona.

Lokalni putevi: suhi. Zbog izgradnje kanalizacionog kolektora na relaciji Novo Selo -  Tešanjka pored LC Tešanj-Tešanjka vozači se upozoravaju da voze oprezno i da poštuju postavljenu signalizaciju u zoni izvođenja radova.

Saobraćaj se odvija po suhim putevima.

 

3.

Klimatološki i drugi uslovi

 

Stanje u 07:00 sati: vedro i sunčano;

-Temperatura zraka u 07:00 sati: 9ºC;

-Relativna vlažnost: 52%;

-Pritisak: 981,1 mbar;

-Pravac i brzina vjetra: - m/s;

-Količina padavina za protekla 24 sata: -  lit/m2;

-Vodostaj rijeka: BOSNA , USORA , TEŠANJKA  - U granicama normalnog. Vodostaj Usore jutros je iznosio 96cm.

 

4.

Informacije iz Policijske uprave

 

U protekla 24 sata na području općine evidentirano  je:

-          1 narušavanje javnog reda i mira i

-          3 prijave građana.

 

5.

Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela

 

-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 92 intervencije, od toga 2 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 15 osoba.

-Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođena je 1 muška beba.

 

6.

Snabdjevanje energentima, vodom i stanje telefonskih veza

 

ELEKTRIČNA ENERGIJA Zbog planskih radova na elektroenergetskoj mreži danas će povremeno bez električne energije biti trafo područje Dobropolje Trzna.

VODA- Snabdjevanje vodom iz vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo  jutros se vrši uredno i ista zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. 

TELEFONSKE VEZE- Uredno funkcionišu.

TOPLOTNA ENERGIJA – Uredno snabdjevanje.

 

7.

Ostale informacije

/

 

Od strane službenika Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, a u skladu sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH, kontinuirano se vrši analiza i prati stanje u oblasti sigurnosti saobraćaja. U cilju unapređenja stanja sigurnosti saobraćaja na području Zeničko-dobojskog kantona, te povećanja opšte saobraćajne kulture i koordiniranja svih subjekata koji svojim djelovanjem mogu doprinijeti većoj sigurnosti saobraćaja, planirana je i zavedena akcija pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa posebnim akcentom na kontrolu kretanja pješaka i poštivanja obaveza vozača prema pješacima.

Ova akcija predstavlja nastavak aktivnosti koje se poduzimaju od strane Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, u okviru Operativnog plana na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja, i ista će se sprovoditi na svim putevima na području Zeničko-dobojskog kantona.

Naime, u proteklom periodu policijski službenici su prilikom redovnih kontrola u saobraćaju vozače i pješake upozoravali, te im ukazivali na važnost i obavezu poštivanja svih saobraćajnih propisa, posebno onih koji se odnose na sigurnost pješaka u saobraćaju ali i obaveza vozača prema pješacima.

U toku trajanja ove akcije, tačnije od 12.03. do 17.03.2019. godine, policijski službenici će, nakon perioda upozoravanja, odnosno preventivnog rada, poduzimati represivne mjere i sankcionisati pješake i vozače zbog činjenja navedenih prekršaja. Prilikom poduzimanja mjera u okviru zavedene akcije, svi pješaci koji se ne budu pridržavali zakonskih odredbi u pogledu prelaska kolovoza na obilježenim pješačkim prijelazima, kao i vozači koji ne budu poštovali svoje obaveze prema pješacima, će biti sankcionisani u skladu sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH.

Naznačene aktivnosti policijskih službenika imaju za cilj povećanje ukupne sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, sa akcentom na bezbjednost pješaka, i iste će se nastaviti i u narednom periodu.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje

Sava, Drina, Bosna, Spreča, Neretva, Vrbas, Miljacka ili Željeznica - slike iste, tone smeća, plastičnog i kabastog otpada, divlje deponije, smrad.  A tek otpadne vode. Ekolozi kažu da se u naše vodotoke svake sekunde pusti oko 30 kubnih metara otpadne vode, a  da je ukupno zagađenja toliko kao da na području BiH živi 15 miliona stanovnika!

Spreča, brana od smeća

Jezero Perućac- jezero smeća

Dramatični prizori Drine

Rijeka Neretva u mjestu Potoci, pored Mostara

Ko je kriv?

Građani, ekološka neosviještenost, tvornice, privredni objekti iz proizvodnje i inspekcija koja zatvara oči.

I dok gledamo ove užasavajuće fotografije, zapitajmo se kakav biljni i životinjski svijet i kakve vrste riba mogu živjeti u ovakvim rijekama?  Kakva je zemlja koju ove rijeke svake godine plave?

Naši sagovornici kažu da su rezultati  poražavajući - nekih vrsta riba u našim rijekama više nema, preostale su  zaražene, a plavljena zemlja je puna otrovnih hemikalija.

U ribama olovo, kadmij, nitriti, otvorene rane

Senad Kapo, predsjednik U.G.“Bistro!“ i bivši član Upravnog odbora Sportsko-ribolovnog saveza Federacije Bosne i Hercegovine,  susreće se sa svim mogućim devastacijama vodotokova i kaže da situacija nije zabrinjavajuća, već je katastrofalna.

„Radio sam analizu ribe iz jezera Modrac na teške metale, i u njima je olova i kadmija tri puta više od dozvoljenog. Tokom rada na terenu smo našli veći broj jedinki riba sa bakterijskim infekcijama na sebi. To su otvorene žive rane.  Na dijelu rijeke Bosne u Ilijašu kojim mi upravljamo, često priručnim trakicama mjerimo količine nitrata i nitrita i stanje je užasno.  Bosna u Ilijašu toliko zaudara da se to ne može mjeriti sa Miljackom u Sarajevu koja važi za najzagađeniju. Naprotiv, ja nikad u Miljacki, u sred grada, ispred moje zgrade, gdje nekad pecam, nisam uhvatio ribu sa otvorenim ranama kako smo našli u Bosni“, priča za Buku Kapo.

Zbog objavljivanja analize ribe iz jezera Modrac, koja je rađena u laboratoriji Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, članovi U.G.“Bistro!“ su doživjeli neviđenu hajku. Optuživani su za lažiranje podataka, da imaju sakrivene interese, a sve od strane režimskih medija. Razlog - pa voda iz jezera se pije u Tuzli.

Istakao je i kako je zabranjeno prodavati ribu ulovljenu u sportsko-rekreativnom ribolovu, što se u BiH svakodnevno dešava.  Druga stvar je neuslovnost takve prodaje jer se, recimo, na Jablaničkom jezeru, riba prodaje uz cestu, gdje je puna prašine, olova iz izduvnih gasova automobila, nekoliko puta zamrzavana i odmrzavana. Na pijaci se takođe ne bi smjela prodavati, kaže,  a donosi se u buradima i prodaje, ili su ribe samo poslagane kao drva po tezgama. A siguran je da sva riba iz rijeke Bosne, jezera Modrac i rijeke Spreče, te još nekih voda, nije za ljudsku upotrebu.

Situacija je, naglašava, bezizlazna, jer nadležne institucije ne rade svoj posao. Zvao je i inspekciju i nadležno ministarstvo privrede nemali broj puta, kada je farma koka nosilja bagerima istresala otpad u rijeku Bosnu, kad im je ilijaški Vodostan odvukao svu vodu iz rijeke Misoče i kad je ista potpuno presušila, kad su pravili kupalište na istoj, a u stvari izvlačili šljunak.

„Doduše, izašla je inspektorica kad je presušila Misoča. Od petka do nedjelje nije bilo kapi vode, ona došla u ponedjeljak i konstatovala da nema dokaza o presušenju i pomoru ribe!?  I kada smo spriječili izvlačenje šljunka, mene su pozvali u policijsku stanicu i mene tretirali kao kriminalca, a ne kao nekog ko je kriminal prijavio. Inspekcijski nadzor je taj koji bi trebao sve to dovesti u red, kazne koje bi djelovale i preventivno, a ovako svi svjesni da im niko neće ništa, i radi ko šta i kako hoće“, ogorčen je Kapo.


Ističe i da još uvijek  rijetko koje naseljeno mjesto ima kolektor za prečišćavanje kanalizacionih voda, te da je praksa da se sve ostalo smeće baca u rijeke, jer one odavno kod nas služe upravo za to - da odnesu smeće nizvodno.

Hrana iz Sprečkog polja nije ni za ljudsku ni za stočnu ishranu

Pored Bosne i jezera Modrac, katastrofalno stanje je i sa rijekom Sprečom.  

U proteklih  20 godina ovdje je  zabilježeno više od  40 ekoloških incidenata i pomora ribe. Svaki stanovnik ovog kraja će vam reći ko je glavni krivac za ovu situaciju. Profit. U rijeku se puštaju otrovne hemikalije iz fabričkih hala, niču divlje deponije bukvalno preko noći, a sve zbog profita. Krivicu snose i  nadležne institucije jer ne vrše kontrolu i ne kažnjavaju odgovorne. Spreča svake godine nanese i ogromnu štetu poljoprivrednicima, jer se izlije iz svog korita i na taj način otrovi i hemikalije dospijevaju u oranice, čime je zdravlje ljudi nizvodno od Lukavca do Doboj,a gdje se ova rijeka ulijeva u Bosnu, ozbiljno ugroženo.


Posljednjih mjeseci održavaju se skupovi  “Za spas rijeke Spreče i Sprečkog polja”, a prošlog mjeseca je oformljen  i Inicijativni odbora za spas rijeke Spreče. Kako je na skupu održanom u Gračanici rekao prof. dr. Abdel Đozić s Tehnološkog fakulteta iz Tuzle, koji od 2013. godine proučava zagađenje rijeke Spreče, s posebnim osvrtom na donji dio sliva u pet opšina Lukavcu, Petrovu, Gračanici, Doboj-Istoku i Doboju, nalazi su alarmirajući.

„Prema tim nalazima, koncentracija teških metala, posebno žive, arsena i nikla, na pojedinim dijelovima Sprečkog polja i do 20 puta viša je od dozvoljene. Prema tome, hrana iz Sprečkog polja nije ni za ljudsku, ni za stočnu ishranu. U Lukavcu se broj oboljenja od karcinoma povećao sto posto, čujem da je Gračanica prva po ovim oboljenjima u TK“, kazao je Đozić.

Mnogo je onih koji uništavaju i zagađuju vode, ali i pribavljaju protivpravnu korist, kaže nam i Sanid Džino koji radi na očuvanju ribljeg fonda na Neretvi. U slivu ove rijeke, od Konjica do Mostara, na nedozvoljen način izlovi se na desetine, čak i stotine  tona ribe koja završi na crnom tržištu.
“Jedan ozbiljniji krivolovac na par mreža za jednu noć može profititati par hiljada maraka,  a svakako  da je šteta koju uradi je mnogostruko  veća. Trenutno je u trendu lov autohtone vrste sa Neretve , MEKOUSNE PASTRMKE, koja se uredno moze naći i na meniju restorana . Danas se o našim vodama tek rijetki brinu, dok je mnogi zagađuju. O ekološkoj svijeti građana, privrednika, vlasnika fabrika suvišno je i govoriti “, ne krije razorčaranje Džino. Ističe da je zakazao cijeli sistem-tužilastvo, sud, pa i inspekcija za hranu, jer u BiH ne postoji ribogoilište riba poput smuđa i mekosne pastrmke koje može proizvesti konzumne ribe te vrste.
“Sve te ribe su iz ovih voda, u pitanju je krivolov, a  tvrdim i znam da su ribe zagađene”, ističe naš sagovornik a u prilogu je i fotografija riba iz Neretve.

Ne znamo gazdovati - niko ne radi posao za koji je plaćen

Posljednji objavljeni podaci kažu da su najzagađenije rijeke u BiH Bosna, Spreča, Miljacka i Željeznica. I naš sagovornik, biolog Boris Davidov, kaže da su te informacije tačne, te da su rijeke najčešće zagađene teškim metalima, pesticidima, kao i otpadnim kanalizacionim vodama. Takođe, Davidov ukazuje na još jedan ogroman problem, a to je nestanak ribljeg fonda - neke rijeke su izgubile i do 90 posto riblje populacije.  

Veliku odgovornost za ovu problematiku snose nadležne institucije jer ne posvećuju pažnju rješavanju problema koji se dešavaju unutar ribolovnih društava koja loše gazduju vodama.


“Prema nasim istraživanjima, većina rijeka u RS, osim onih pod koncesijama, dio Plive, Sane i Ribnik su u katastrofalnoj situaciji što se tiče ribljeg fonda. Glavni krivac za ovakvu statistiku predstavlja ilegalni ribolov i očajan menadžment ribljeg fonda u našim rijekama. Tako je i Una u nekim dijelovima izgubila i do 90 posto populacija riba usljed nelegalnog i nekontrolisanog izlova, a isto se dogodilo i rijekama Vrbas i Drina usljed negativnog uticaja hidrocentrala i krivolova “, istakao je Davidov, dodajući: “Mi generalno imamo jedne od najljepših i najperspektivnijih rijeka za turistički ribolov, ne samo u Evropi, već i u svijetu. I kada bi svako radio posao za koji je nadležan kako treba, kada bi imali dobro očuvanu ribljiu populaciju, BiH bi godišnje mogla da zaradi i po nekoliko milijardi maraka. To je naš potencijal, ali na našu žalost i nesreću, stvarnost je sasvim nešto drugo”.

O sveprisutnom krivolovu i ribi koja je zagađena za BUKU je govorio i Sanid Džino koji radi na očuvanju ribljeg fonda na Neretvi. U slivu ove rijeke, od Konjica do Mostara, na nedozvoljen način izlovi se na desetine, čak i stotine  tona ribe koja završi na crnom tržištu.
“Jedan ozbiljniji krivolovac na par mreža za jednu noć može profititati par hiljada maraka, a svakako  da je šteta koju uradi je mnogostruko veća. Trenutno je u trendu lov autohtone vrste sa Neretve, MEKOUSNE PASTRMKE, koja se uredno moze naći i na meniju restorana“, ne krije razorčaranje Džino. Ističe da je zakazao cijeli sistem-tužilastvo, sud, pa i inspekcija za hranu, jer u BiH ne postoji ribogoilište riba poput smuđa i mekosne pastrmke koje može proizvesti konzumne ribe te vrste.
“Sve te ribe su iz ovih voda, u pitanju je krivolov, a  tvrdim i znam da su ribe zagađene”, ističe naš sagovornik, a u prilogu je i fotografija koju je zabilježio na obali Neretve.

Podsjetimo da u svim našim rijekama, izuzev rijeke Save, po zakonu oba entiteta, dozvoljen je samo  sportsko - rekreativni ribolov, što znači da izlov ribe radi prodaje i stavljanja iste u prodaju predstavlja krivično dijelo. Predviđene su i visoke novčane kazne za fizičko lice koje nedozvoljeno prodaje ribu do  6. 000 KM, za restorane do 25. 000 KM, a za one koji se bave krivolovom do 3. 000 KM.

Stoga bi svaki odgovorni građanin trebao pozvati inspekciju ukoliko primijeti da fizičko lice ili restoran prodaje neku od riba- lipljen, mladica, skobalj, plotica, mren, klen ili riblja marinada koja je miks više ribljih vrsta.

Kako bi spasili barem dio potencijala koji imamo, sjetimo se svi ovih prizora sa početka teksta, prije nego što neodgovorno odbacimo smeće.  

Pridružujemo se i apelu naših sagovornika koji je upućen državi, da pronađe rješenje za prikupljanje plastičnog otpada, koji bi se mogao reciklirati, umjesto što pluta bh. rijekama, te da konačno počnu kažnjavati odgovorne za bilo koji ekološki prijestup.

(BUKA)

Evropske vlade su saučesnici u sistematskim, nezakonitim i vrlo često nasilnim odbijanjima i kolektivnim protjerivanjima hiljada tražilaca azila u bijedne i nesigurne izbjegličke kampove u Bosni i Hercegovini, nalaz je izvještaja Amnesty Internationala, objavljenog u srijedu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

“Gurnuti do ruba: Nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata duž Balkanske rute” naziv je izvještaja u kojem se detaljno opisuje kako, stavljajući u prvi plan sigurnost na granici a ne usklađenost sa međunarodnim zakonom, evropske vlade ne samo da okreću glavu od zlobnih napada hrvatske policije, nego i finansiraju njihove aktivnosti. Na taj način potiču rastuću humanitarnu krizu na rubu Evropske unije.

Nalazi izvještaja doneseni su na osnovu istraživanja tokom kojeg su iz Amnesty Internationala intervjuisali 94 izbjeglice, migranta i tražitelja azila, uključujući 81 muškarca i 13 žena koji se nalaze u kampovima u Bosni i Hercegovini. Sva devedeset i četiri ispitanika koji su se nalazili u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši su vraćeni, barem jedan put, iz Hrvatske i Slovenije nazad u Bosnu i Hercegovinu.

U izvještaj su uključeni i predstavnici nevladinih organizacija, aktivisti i volonteri kao i zvanične vlasti iz Bosne i Hercegovine i Slovenije kao i predstavnici međunarodnih organizacija.

Neuslovni kampovi i prisilna vraćanja

Trenutno, oko 5.500 žena, muškaraca i djece je zarobljeno u dva bosanska grada na granici sa Hrvatskom, Bihaću i Velikoj Kladuši, žive u nekadašnjim tvornicama bez uslova za osnovne potrebe.

Bosna i Hercegovina im ne može pružiti adekvatnu zaštitu, improvizovani kampovi su nehigijenski, nema tople vode, medicinske pomoći i dovoljno hrane.

Jedna majka iz Afganistana rekla je za Amnesty International: “Nemamo dovoljno hrane da nahranimo cijelu porodicu, posebno djecu. Stalno su gladni”.

Birokratske prepreke, neadekvatna pravna pomoć i ograničeni administrativni kapaciteti znače da je malo vjerovatno da će potencijalnim potražiteljima azila zahtjevi biti procesuirani u Bosni i Hercegovini. Većina ih pokušava nastaviti put dalje ka evropskim zemljama, stoji u izvještaju.

Ovo putovanje nije nimalo lagano. Nakon što su prethodno ušli u EU kroz Grčku i Bugarsku i nakon što su iznevjereni od strane azilantskog sistema u tim zemljama, izlaze iz EU i nastavljaju put kroz Balkan. Kako bi stigli do Slovenije ili Italije gdje počinje bezvizni Šengen sistem, moraju proći kroz guste šume Hrvatske, brze rijeke i u nekim mjestima, kroz aktivna minska polja.

U prvih deset mjeseci 2018. godine, najmanje 12 ljudi se utopilo u nekoj od zemalja Zapadnog Balkana, većinom pokušavajući preći granicu iz Hrvatske ka Sloveniji. Na desetine ljudi umrlo je na druge načine pokušavajući preći neku od granica.

Jedna mlada žena iz Afganistana rekla je za Amnesty International da je, nakon što su vidjeli medvjeda u šumi u Hrvatskoj, žena koja je putovala s njom doživjela spontani pobačaj. “Toliko se prepala da je rodila mrtvorođenče. Bila je u šestom mjesecu trudnoće”.

Oni koji se usude na ovo putovanje često su izloženi namjernim odbacivanjima i kolektivnim protjerivanjima, često praćenim nasiljem i zastrašivanjem na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a sve bez da je njihov zahtijev za azilom uopće razmatran.

Nasilje na granicama

Gotovo svi koji se nalaze u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši su vraćeni u BiH iz Hrvatske i Slovenije i gotovo jedna trećina intervjuisanih za Amnesty izvještaj je doživjela neki oblik nasilja od strane hrvatske policije.

Mnogi su opisivali kako su ih udarali, kako su im uništavali dokumente i krali stvari koje su imali što djeluje kao da je namjerna i sistematska politika hrvatskih vlasti osmišljena kako bi odvratila buduće pokušaje ulaska u zemlju.

Jedan mladić iz Gaze rekao je za Amnesty International šta mu se dogodilo kada ga je, zajedno sa devet drugih, uhvatila policija: “Odvezli su nas na granicu sa Bosnom. Natjerali su nas da jedan po jedan izlazimo iz auta i onda su nas počeli udarati pendrecima”, rekao je.

Također je opisao kako su ih prskali po licu s nečim za šta je on mislio da je papar sprej: “Nisam ništa mogao vidjeti. Oči su me pekle. Onda su nam rekli da idemo i da se više nikada ne vratimo u Hrvatsku”.

Sami iz Alžira rekao je za Amnesty kako su njega i grupu drugih muškarca, jednog po jednog, natjerali da stoje u krugu maskiranih policajaca koji su ih udarali pendrecima i bejzbol palicama. “Onda su nam uzeli novac i telefone i rekli da idemo prema Bosni”, rekao je.

Drugi muškarac je opisao kako im je hrvatska policija uzela obuću, toplu odjeću i vreće za spavanje i kako ih je natjerala da bosi hodaju kilometrima kroz ledeno hladne rijeke i potoke prema granici sa Bosnom. Ovakva vraćanja ka BiH obično su se dešavala tokom noći i u udaljenim dijelovima van regularnih graničnih prelaza.

Oni uhvaćeni u Italiji i Sloveniji su često podvrgavani lančanim odbijanjima, predati hrvatskoj policiji i nasilno protjerani nazad u kampove u Bosni i Hercegovini bez da su njihovi zahtjevi za azil uopšte razmotreni, navodi se u izvještaju.

Kako su optužbe za nasilnim odbijanjima na granicama rasle, hrvatske vlasti su sve više obeshrabrivale javni nadzor njihovih imigracijskih praksi. Pokušaji hrvatski javnih institucija da nadgledaju imigracijske prakse na granici su bivale blokirane a organizacije koje rade na pravima migranata i izbjeglica našle su se na meti vlasti.

Volonteri nevladinih organizacija su uznemiravani, zadržavani u policiji satima bez zvaničnih optužbi i prijećeno im je krivičnim procesima. Ministarstvo unutrašnjih poslova je čak optužilo neke nevladine organizacije da pomažu ljudima u neregularnim ulascima u Hrvatsku. To je imalo negativan učinak za one koji rade na podršci izbjeglicama.

Uskladiti zakone

Ključne preporuke izvještaja Amnesty Internationala u kojem su prikazane prakse prisilnog i nasilnog vraćanja izbjeglica i migranata u Bosnu i Hercegovinu navode da granična policija treba da prestane da koristi silu i zastrašivanja kako bi spriječili izbjeglice i migrante od ulaska u teritoriju Hrvatske.

Dalje, potrebno je efikasno i nepristrasno ispitati navode o prekomjernoj upotrebi sile od strane policije na granicama i poduzeti neophodne mjere protiv počinilaca. Pored toga, navodi se da je potrebnozaustaviti kampanju koja je, kako se čini, kreirana sa namjerom da uznemirava organizacije koje promoviraju prava izbjeglica i migranata, umjesto toga treba im obezbjediti sigurno okruženje za njihov rad.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Amnesty preporučuje da bi zemlja trebala da traži dodatnu finansijsku i tehničku pomoć od EU kako bi poboljšali unutrašnju koordinaciju i kako bi se osigurali da je zemlja bolje pripremljena i da adekvatno reaguje na potrebe izbjeglica i migranata koje prolaze ili ostaju na teritoriji BiH.

Preporuke za Evropsku uniju odnose se na to da je neophodno odlučno pozvati Hrvatsku da obustavi policijsko nasilje na granicama i da koriste prikladne mjere kako bi se osigurala potpuna usklađenost Hrvatske sa međunarodnim i zakonima EU.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: antena@jelah.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.