Mutacija smanjila učinkovitost vakcine protiv gripe u 2016

08 Nov 2017
114 puta

Učinkovitost vakcine protiv gripe prošle je godine bila ograničena te je zaštitila samo 20 do 30 posto vakcinisanih pacijenata, ustanovili su naučnici koji rade na razvoju novih tehnika njene proizvodnje u kojoj ne koriste kokošja jaja.

Ograničena učinkovitost objašnjava se mutacijom soja H3N2, dominantnog u sezoni gripe 2016. godine, objasnili su virolozi čije je istraživanje objavljeno u stručnom časopisu američke akademije nauka Proceedings of the National Academy of Sciences, javlja Hina.

Vakcina za sezonu 2017./2018. slično je prošlogodišnjem, što je pretpostavka za "tešku sezonu, ukoliko bude ponovno dominantan virus tipa H3N2", objasnio je Scott Hensley, profesor Medicinskog fakulteta Perelman Univerziteta u Pennsylvaniji i glavni autor istraživanja, koji uprkos svemu preporučuje vakcinaciju.

Vakcina iz 2016. je bila poboljšana, na način da joj je dodana nova verzija tog mutirajućeg proteina, ali bez većeg uspjeha, objasnio je.

Ograničena učinkovitost
Sezonska vakcina protiv gripe proizvodi se od visoko pročišćenih virusa koji se uzgajaju u jajima, a kasnije se deaktiviraju. U pravilu sadrži tri virusna soja, najčešće dva tipa A i jedan tip B, a to su tipovi virusa koji najčešće kruže u predsezoni epidemije gripe.

Učinkovitost vakcine protiv gripe prošle godine bila je ograničena te je zaštitila samo 20 do 30 posto vakcinisanih pacijenata, ustanovili su naučnici koji rade na razvoju novih tehnika njegove proizvodnje u kojoj ne koriste kokošja jaja.

Manji dio vakcine proizvodi se iz ćelijskih kultura koje su brže i fleksibilnije.

Sastav vakcine određuje Svjetska zdravstvena organizacija na temelju praćenja kretanja i promjena virusa.

Vakcina protiv gripe prvi je put proizvedena 1931. na oplođenim kokošjim jajima, a prvi put primijenjena na američkim vojnicima 1940. tokom priprema za Drugi svjetski rat. Vrlo je brzo postalo jasno da njegova primjena utiče na smanjenje smrtnosti i na smanjenje broja oboljelih od gripe.

Hensley i njegov tim naučnika ustanovili su da se mutirajući protein virusa H3N2 teško razvija u oplođenim kokošijim jajima.

Došli su i do zaključka da antitijela koja su se razvila kod kuna - životinjske vrste na kojoj se obavljaju eksperimenti za vakcinu protiv gripe - i kod ljudi, izložena virusu proizvedenom u oplođenim jajima, teško neutralizuju virus H3N2.

Antigeni virusa iz drugih sistema
Ali antitijela novog mutirajućeg proteina proizvedena u ćelijskoj kulturi bila su puno učinkovitija, izjavio je Hensley, pojasnivši da je antigen molekula koja potiče stvaranje antitijela, odnosno imunu reakciju.

"Naša iskustva upućuju na to da su antigeni virusa gripe koji se uzgoje u drugim sistemima, a ne radi se o kokošjim jajima, vjerovatno pogodniji za poticanje imune reakcije u organizmu, jer proizvode antitijela koja neutralizuju dominantan virus gripe A, podtip koji je u cirkulaciji", objasnio je Hensley.

"Trebali bismo uložiti u nove tehnologije koje će nam omogućiti povećanje proizvodnje vakcine protiv gripe koje ne zavisi od kokošijih jaja. No iščekujući taj dan, savjetujem svima vakcinaciju protiv gripe svake godine, jer je i ograničena zaštita od podtipa H3N2 bolja nego nikakva", istaknuo je naučnik.

(Al Jazeera)

ocijeni
(0 glasova)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: antena@jelah.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.