A.A.

A.A.

HIFA doo Tešanj raspisuje konkurs za prijem u radni odnos

PRODAVAČ GORIVA

MJESTO RADA: BENZINSKA PUMPA ROSULJE, TEŠANJ


KANDIDATI TREBAJU ISPUNJAVATI SLJEDEĆE USLOVE:
- opći uslovi propisani Zakonom o radu FBiH
- završena srednja škola


Konkurs ostaje otvoren do 31.08.2019.godine.
Svi zainteresovani kandidati svoje prijave mogu poslati:
• na mail Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
• ili lično dostaviti na BP HIFA d.o.o. Rosulje ,Tešanj

Na osnovu ukazane potrebe HIFA - OIL Grupa Tešanj raspisuje:

KONKURS
za prijem u radni odnos na upražnjena radna mjesta u svojim kompanijama u Tešnju i Doboj Jugu, i to:
- Računovođa i  
- Refernet u službi računovodstva

Zainteresovani kandidati mogu svoje prijave dostaviti lično ili poštom na adresu društva Bukva 10, Tešanj ili elektronskom poštom na adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Konkurs ostaje otvoren do popune radnih mjesta.

Tužilaštvo je optužilo Avdulahija, Omića, Hasanića i Mašića, višestruke povratnike u činjenju krivičnih djela

Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona podiglo je optužnicu protiv Armina Avdulahija, Benjamina Omića, Dženara Hasanića i Amira Mašića zbog nanošenja povreda jednoj osobi i narušavanja reda i mira. ​Optužnica je proslijeđena Općinskom sudu u Zavidovićima, navode u Tužilaštvu ZDK-a.

Povrede

Ova četvorka je, prema navodima iz optužnog akta, 4. juna 2019. u mjestu Jelovac u Maglaju napala Mirzu Terzimehića na parkingu u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta Kameni zamak.

Nakon izlaska iz automobila i nakon kraće prepirke počeli su ga udarati rukama i nogama u predjelu glave. Tada im je prišao policijski službenik Policijske stanice Maglaj Nermin Bradarić radi sprečavanja sukoba, naređujući im da prekinu sukob, na što su se oglušili i nastavili udarati žrtvu, a potom su se udaljili automobilom. Ponovno su se vratili na isto mjesto i nastavili udarati Terzimehića, nakon čega su pobjegli.

Tom prilikom ​Terzimehiću su nanesene lake tjelesne povrede u vidu rane i oguljotine desne ušne školjke, krvnog podliva kože u dijelu desnog očnog otvora, ogrebotine kože u dijelu desne obrve i krvnog podliva u dijelu lijeve polovine donje usne.

Avdulahi, Omić, Hasanić i Mašić se terete da su nasiljem prema drugom i naročito drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili građanski mir i nanijeli lake tjelesne povrede drugoj osobi.

​Inače, sva četverica optuženih su višestruki povratnici u činjenju krivičnih djela. Avdulahi je osuđivan čak 13 puta. Protiv njega je u toku još jedan postupak gdje se, zajedno s Benjaminom Omićem, tereti za neovlaštenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga.

​Droga iza stabla

Avdulahi i Omić su skupa sa Belminom Đemićem i Ernadom Osmićem u mjestu Rosulje u Tešnju izazvali udes vozilom Alfa Romeo. Nakon saobraćajne nesreće na magistralnom putu M-4 iz gepeka su izvadili pet paketa marihuane upakovane u plastične kese zavezane na krajevima, a zatim su ih stavili zajedno u plastičnu kesu.

Prije dolaska policije drogu su sakrili na obali potoka Mlinca, pored stabla. Istog dana drogu su pronašli policajci PS Tešanj. Postupak u ovom predmetu vodi se u Općinskom sudu u Tešnju.​

​​Optužnica je proslijeđena Općinskom sudu u Zavidovićima.

(oslobodjenje.ba)

JP "RAD" d.d. Tešanj započelo je aktivnosti na vraćanju instalacija vodovoda na mostu, na rijeci Usori u Jelahu. Shodno odobrenju Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline obavještavamo učesnike u saobraćaju da će u periodu od 22.08.2019. godine do 13.09.2019. godine na dionici regionalne ceste RP474  Tešanj- Prnjavor (gr.kantona) - lokacija novi most na rijeci Usori u Jelahu, dolaziti  do usporenog odvijanja saobraćaja, regulisanog prometom  jednom saobraćajnom trakom.

JP "RAD"d.d. Tešanj će nastojati radove okončati u predviđenom roku, pa građane molimo za razumjevanje.


Samo od početka ove godine do danas, građani u BiH polizali su više od tri miliona kilograma sladoleda, što je više nego u istom periodu prošle godine, kada smo uvezli oko 2,7 miliona kilograma ove zamrznute poslastice, sudeći prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Oni kažu da smo od početka godine do danas uvezli 3.034.949,93 kilograma sladoleda vrijednosti 14.290.759,99 KM.

– U istom periodu prošle godine uvezeno je 2.759.539,09 kilograma sladoleda u vrijednosti 13.080.723,54 KM – rekli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Najviše sladoleda u BiH pristiže iz susjedne Hrvatske, iz koje je samo ove godine uvezeno skoro dva miliona kilograma, preciznije 1.944.535,44 kilograma u vrijednosti od 8.276.915,85 KM.

– Nakon Hrvatske, najviše sladoleda pristiže iz Srbije, ali skoro četiri puta manje – 636.598,67 kilograma vrijednosti 3.243.022,13 KM”, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Po uvozu količinski sladoleda u BiH slijede Poljska i Mađarska, gdje je iz Poljske uvezeno 186.609,51 kilogram u vrijednosti 835.098,92 KM, a iz Mađarske 169.607,46 kilograma vrijednosti 1.464.306,13 KM.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske, kaže da je veliki uvoz najvjerovatnije posljedica nepostojanja domaće kompanije za proizvodnju sladoleda, te da postoji firma u Čitluku koja se bavi proizvodnjom, ali da ona u suštini nije domaća.

– To je ozbiljan biznis, zahtijeva ogromna finansijska sredstva i investicije da bi neko s livade krenuo da se bavi tim poslom. Jedna firma drži monopol u BiH, te se teško izboriti na tržištu, treba uložiti mnogo novca, a nije se lako probiti – kaže Trivić.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT”, kaže da naše tržište sladoleda drži isključivo jedan proizvođač, koji istovremeno ima i maloprodajne lance, te da je normalno da se u tim maloprodajnim objektima ti proizvodi nalaze u povlaštenom položaju.

– Na tržištu se jako teško izboriti sa drugim proizvođačima, jer se radi o brendovima koji su svoj imidž gradili više decenija, te su vremenom učvršćivali i imali favorizovane pozicije na policama velikih maloprodajnih lanaca – pojasnio je Grabovac.

On kaže da bi potencijalnom domaćem proizvođaču bili potrebni ogroman novac i vrijeme kako bi se mogao pozicionirati na policama velikih marketa i kako bi mogao parirati na tržištu, jer se na tržištu nalazi već kompanija koja je formirana i koja je uložila veliki novac u promociju, oglašavanje, nagradne igre i slično.

 

(Nezavisne)

Općinsko vijeće Tešanj usvojilo je Nacrt odluke o pogodnostima za investiranje na području općine Tešanj koja se upućuje na javnu raspravu koja će trajati do 15. oktobra 2019. godine.

Također, zainteresovani će svoje prijedloge i primjedbe moći iznijeti i na usmenoj javnoj raspravi koja će se održati dana 14.10.2019. godine u 14,00 sati u novoj sali Općinskog vijeća Tešanj.

Inače, ovom Odlukom Općina Tešanj utvrđuje pogodnosti Investitorima koji na njenom području započinju izgradnju poslovnog objekta ili obavljanje djelatnosti koje u svojim proizvodnim i uslužnim procesima koriste napredne informacione tehnologije, CNC mašine ili mašinsko programiranje.

Pogodnosti koje će investitor iz člana 1. ove Odluke koristiti odnose se na oslobođanje od plaćanja taksa i naknada koje su propisane općinskim odlukama i to:

a)         Općinska administrativna taksa i naknada,

b)         Taksa na svaku istaknutu firmu,

c)         Priključna taksa za vodovod i kanalizaciju,

d)         Priključna taksa na toplovodnu mrežu,

e)         Komunalna naknada,

f)         Naknada za uređenje,

g)         Naknada za korištenje cestovnog zemljišta,

h)         Naknada za vatrogastvo

Pogodnosti po osnovu oslobađanja od plaćanja komunalne takse na svaku istaknutu firmu, već su propisane Odlukom o komunalnim taksama (“Službeni glasnik Općine Tešanj”, broj: 4/08 i 5/09), a odnose se na oslobađanja od plaćanja takse na istaknutu firmu svim obveznicima u prvoj godini poslovanja, te kategorija ratnih vojnih invalida preko 50 % invalidnosti, oslobođena je plaćanja 50 % propisane takse u drugoj godini poslovanja, navodi se u Odluci.

Pogodnost iz prethodnog člana investitorima će biti realizirana kroz refundaciju od strane Općine Tešanj, na ime sredstva uplaćenih po osnovu taksi i naknada u toku realizacije investicije, navodi se u odluci.

Navodeći razloge za donošenje odluke Općina Tešanj je kao jednu od mjera predvidjela izmjenu i unapređenje odluke o dodjeljivanju zemljišta investitiorima.

Prateći primjenu Odluke o dodjeli zemljišta, zaključeno je da podršku i pogodnosti budućim Investitorima treba tražiti u drugim oblastima zbog niza zakonskih ograničenja koja su onemogućila dodjelu zemljišta na način koji je bio predviđen Odlukom.

"U tom smislu smatramo da podrška investitorima kroz pogodnosti u refundaciji troškova nastalih po osnovu plaćanja taksi i naknada koje su propisane općinskim odlukama može biti unapređenje u kreiranju pogodnosti za investitore", navode iz Općinskog vijeća.

Pogodnosti koje su predeviđene ovom odlukom odnose na takse i naknade propisane općinskim odlukama za investitore koji započinju izgradnju poslovnog objekta odnosno iznajmljivanje istog ili početak obavljanja djelatnosti koje u svojim proizvodnim i uslužnim procesima koriste napredne informacione tehnologije, CNC mašine ili mašinsko programiranje.

Pogodnosti koje će Investitor koristiti odnose se na refundiranje općinske administrativne takse i naknade, priključne takse za vodovod i kanalizaciju, priključne takse na toplovodnu mrežu, komunalne naknade, naknade za uređenje, naknade za korištenje cestovnog zemljišta, naknade za vatrogastvo.

Odlukom je predviđeno praćenje efekata primjene ove odluke kroz vođenje evidencije o korištenim pogodnostima i informisanje Općinskog vijeća.

(akta.ba)

U Evropsku uniju se prošle godine legalno doselilo 228 hiljada građana zemalja zapadnog Balkana – Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, podaci su Eurostata.

Iz Albanije se 2018. godine u EU iselilo 62 hiljade građana što je 2,2 posto ukupne populacije te zemlje, zatim slijede Sjeverna Makedonija sa 2,1 posto ukupnog stanovništva te države (24,3 hiljade), a s Kosova je otišlo dva posto građana (34,5 hiljada). BiH je lani napustilo 1,5 posto stanovnika (53,5 hiljade), Srbiju 1,3 posto (51 hiljada) i Crnu Goru 0,5 posto (3 hiljade).

Prema podacima Eurostata stanovnici zemalja zapadnog Balkana najradije idu u Njemačku. U tu državu se prošle godine iselilo čak 19 hiljada Kosovara, po 16 hiljada stanovnika BiH i Srbije, 11,5 hiljada građana Sjeverne Makedonije te 1,5 hiljada iz Crne Gore.

Građani Albanije najčešće su išli u Italiju, njih 23 hiljade.

U Evropskoj uniji 2018. godine ukupno je izdano 2,67 miliona boravišnih dozvola za prvi dolazak iz skoro svih zemalja svijeta. Najviše useljenih je u Njemačkoj, 543 hiljade, zatim u Ujedinjenom Kraljevstvu, 450 hiljada, Francuskoj, 264 hiljade, Španiji, 259 hiljada, Italiji, 238 hiljada, te Švedskoj – 124 hiljade, prenosi Indikator.

Njemačka treba stranu radnu snagu, izjavio je Stephan Mayer, sekretar njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova.

On je za DW govorio o detaljima novog zakona o useljavanju stranih radnika, naglasivši da je tendencija useljavanje stručne radne snage, odnosno kvalifikovanih radnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Prema njegovim rečima, u mnogim segmentima je primjetan manjak stručnjaka i zato će se omogućiti useljavanje radi zapošljavanja – kao i dolazak u svrhu potrage za radnim mjestom i mjestom za stručnu obuku. Ovim zakonom se po prvi put uvodi jedinstveni pojam stručnjaka, odnosno kvalifikovanog radnika.

On je naveo da se ubuduće  više neće primjenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju imaju državljani Nemačke ili neke druge zemlje EU. Također se ukida i lista takozvanih deficitarnih zanimanja, tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način.

Na neki način, građani sa zapadnog Balkana su privilegovani, kazao je on za DW. Ko ispunjava uslove za useljavanje po oba pravila može da izabere ono koje je za njega povoljnije. Ako neko ne ispunjava zahtjeve za useljavanje po novom zakon onda za tu osobu još uvek postoji mogućnost useljavanja u Njemačku na osnovu pravila o zapadnom Balkanu.

Pravilo o zapošljavanju građana zapadnog Balkana sadrži i mogućnost zapošljavanja i polukvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika.

– Ovom prilikim međutim želim da napomenem da je kroz mjeru o zapošljavanju građana zapadnog Balkana u Njemačku došao velik broj polukvalifikovanih i nekvalifikovanih i najvećim dijelom i starijih radnika. To budi bojazni da bi Njemačka mogla biti suočena sa dodatnim opterećenjima povezanim s penzijom ovih radnika -dodao je Mayer.

Studija “Mapiranje dijaspore iz BiH” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Studija je rađena u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u BiH: Dijaspora za razvoj”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.

Postoji balans između ispitanika koji imaju djecu mlađu od 18 godina i onih koji nemaju. Ovo pitanje je reprezentativno kada se uzme u obzir da od ukupnog uzorka jedna polovina ispitanika ima djecu koja će možda trebati dopunsku nastavu. Osim toga, ukazuje i na broj osoba druge generacije koje imaju pravo na državljanstvo BiH po osnovu barem jednog roditelja.

Djeca rođena u dijaspori i državljanstvo BiH

Kako pokazuje izvještaj, jedan veliki problem koji pogađa dijasporu iz BiH u svih 10 zemalja je manjak državljanstva BiH kod djece koja su rođena van naše zemlje. Odgovori na ovo pitanje ukazuju da oko 50% od ukupnog broja djece rođene u dijaspori nemaju državljanstvo BiH. Odgovori ukazuju i na činjenicu da je relativno mali broj roditelja pokrenuo proces ili namjeravaju aplicirati za državljanstvo BiH za svoju djecu.

Djeca koja pohađaju dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku

Zanimljivo je spomenuti da velika većina (80%) djece od onih koji su odgovorili na pitanje (491 ispitanik je odgovorio na pitanje) ne idu na dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Kako je ranije spomenuto, na rezultate utiču ispitanici iz SAD-a gdje ne postoje formalno organizirane škole na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku za razliku od Australije, Austrije, Njemačke ili Švedske, u kojima postoje organizacije dijaspore, udruženja ili obavezni školski programi koji dozvoljavaju djeci da pohađaju nastavu na maternjem jeziku. Odnosno, skoro 40% ispitanika u ovoj grupi su rekli da je dopunska nastava organizirana u njihovoj zemlji odredišta, dok je samo 4% njih reklo da nastavu organiziraju privatne organizacije.

Približno jedna četvrtina djece koja pohađa dopunsku nastavu, pohađa je putem organizacija dijaspore i udruženja, u kojima nastavnici rade na volonterskoj osnovi. Ovdje je bitno napomenuti da su vjerske organizacije preuzele brigu o očuvanju jezika među dijasporom i 32% ispitanika su rekli da njihova djeca pohađaju dopunsku nastavu pri vjerskim organizacijama. Ipak je bitno spomenuti da približno jedno od pet djece u dijaspori ide na dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Ovi nalazi govore da među pripadnicima dijaspore postoji interes za kontinuiranim obrazovanjem na maternjem jeziku u zemljama u kojima je provedeno ispitivanje, što potvrđuju i kvalitativna istraživanja.

(MojaBiH)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.