A.A.

A.A.

Na današnji dan, prije tačno 20 godina, Antena Radio je počeo svoje redovno emitovanje na, tada, 98,7 MHZ. Iz studijsko-režijskih prostora, koji su bili uređeni u kući Omera Ćorića u Jelahu, prvi signal u eter je pušten u septembru 1998.g. a na današnji dan iste godine, nakon eksperimentalnog, krenuo je i redovan program te stoga ovaj datum obilježavamo kao naš rođendan.

Osnivači našeg radija su bili r. Fahrudin Hrvić, Suad Livnjak i Samir Hojkurić. Vremenom se vlasnička struktura mijenjala kao što su se i mijenjali ljudi koji su dolazili i prolazili kroz našu kuću a kojih je bilo mnogo u ovih dvadeset godina. Svi su oni, indirektno ili direktno, uticali na kreiranje našeg programa. Ipak, ostali su oni koji su uvijek činili jezgro naše redakcije i u radiju su cijelo ovo vrijeme. Almir Subašić Ćime, Nihada Hatibović, moja malenkost Almir Agić te r. Fahrudin Hrvić, osnivač i prvi direktor kojeg smo nažalost izgubili prije više od dvije godine. Uspješno ga je naslijedio njegov mlađi sin Anid koji je trenutni direktor. Dalo bi se pričati o svakome pojedinačno jako puno, naročito o r. Fahki koji nas je sve ovaj magični svijet radija, ali to su ljudi koje većina vas čak i lično poznaje i tu je svaka priča i suvišna.

O ljudima koji su prošli kroz našu kuću bi se dalo također jako mnogo govoriti, trebalo bi mi zaista dugo vremena da ih sve nabrojim a zaista me strah da nekoga ne izostavim. Posuđivali su glasove, kreirali emisije, pravili priloge, sve u cilju da naš program bude što kvalitetniji i bliži slušaocu. Mladi, stari, poznati, nepoznati, nema koga nije bilo u našem programu.

O događajima u proteklih 20 godina da i ne govorim. Svi zajedno, sa našim slušaocima smo preživjeli svašta. Iako privatni medij, trudili smo se da budemo maksimalno društveno odgovorni, dio sredine u kojoj se nalazimo i koju smo vlastitim doprinosom trudili da oplemenimo. Nije bilo lahko, ali...bilo je lijepo.

Ako gledamo tehnički razvoj, nakon dobijanja stalne dozvole za emitovanje 1999.g., počeli smo intenzivnije raditi na digitalizaciji rada u našem radiju. Bili smo među pionirima u BiH koji su uveli digitalnu obradu zvuka u montaži i emitovanja programa. Do tada se radilo 'ručno'. Reklame i pjesme su se montirale sa CD-ova i kaseta i emitovale direktno u eter. Tonac je konstantno bio prisutan i potreban u režiji.

2002. godine dobijamo nalog za promjenu frekvencije tako da 'selimo' na 88,7 MHz gdje se nalazimo i danas. 2003.g. selimo iz tadašnjih prostorija u nove koje su za nas bile pripremljene u tada novoizgrađenom Šoping centru Jelah. U to vrijeme se intenzivnije razvijaju internetske mreže u BiH pa samim ti smo fokusirali i naš interes na to područje.

2003. smo izradili i prvu internet stranicu na antena-radio.ba. Internet sve više zaživljava pa krećemo i sa pripremama za emitovanje našeg programa na internetu. Sa time i počinjemo u avgustu 2007.g. na, vjerujem, radost velikog broja slušalaca, i u BiH i u inostranstvu. Počelo se sa tada skromnih 50 slotova na stream serveru a taj broj smo vrlo brzo morali povećavati da bismo danas dostigli broj koji može zadovoljavati te potrebe. Samim tim smo prilagodili i programsku šemu kako bi odgovarala svima koji su nas slušali u bilo koje vrijeme na bilo kojoj tački u svijetu.

2012.g. instalirali smo u novembru i pustili i RDS.

Poplave iz 2014.g. su nas poprilično omele u realizaciji određenih planova ali nismo niti razmišljali o njima jer je tada se trebalo uključiti u ponajprije spašavanje pa kasnije i obnovu devastiranih prostora koje su poplave zahvatile. I tu smo se trudili dati svoj maksimum kroz 50-satni otvoreni program gdje smo sa našim slušaocima koordinirali akcije spašavanja i pomoći a nakon toga i akcije obnove.

2016. nas nažalost zauvijek napušta naš direktor r. Fahrudin Hrvić. Bio je to veliki gubitak za nas jer nam je otišla velika pokretačka snaga i oslonac. Ipak, sila savjeta koje nam je dao i iskustvo koje smo godinama sticali nas je tjeralo dalje pa smo nastavili i sa tehničkim i sa programskim razvojem.

2017.g. selimo iz prostorija u Šoping centru u nove, vlastite prostorije u zgradi HG3, kod osnovne škole "1. mart" Jelah. To nam daje novi zamah jer su prostorije potpuno prilagođene savremenim potrebama radija i osnova su daljeg tehničkog razvoja. Ubačene su najmoderije instalacije koje će poslužiti i potrebama koje dolaze.

Ove, 2018.g. odlučili smo da u penziju pošaljemo i stari FM odašiljač na Trebačkom brdu, koji je časno i pošteno odradio svo 20-godišnji radni vijek i to bez nekih većih intervencija na njemu. Nabavila se potpuno nova emisiona oprema, koja zadovoljava najveće svjetske standarde, a radovi na pripremama i njenoj instalaciji su trajali skoro cijelo ljeto, pa evo do prije koji dan. Htjeli smo da 20-godišnjicu obilježimo na lijep način pa vjerujem da ste razliku u kvalitetu signala već primijetili.

Ono što je, ako Bog da, pred nama je potpuna digitalizacija studija i trase do odašiljača na brdu. Ali, o tom potom...

Fakat nisam imao namjeru da se raspišem (ni) ovoliko. Mislio sam navesti tek pokoju crticu. Ali kad čovjek krene da se prisjeća, uspomene naviru same. I svaka se čini važna.

Na kraju, hvala svima koji su nas podržavali na bilo koji način proteklih godina. Ponajprije slušaocima a zatim i onim koji su nam ukazali svoje povjerenje i dopustili nam da promoviramo njihovu firmu i brend. Nadam se da smo to uspješno radili i da ćemo i ubuduće to činiti. Živi nam i zdravi bili!

Eto, vrijeme prolazi. Kao da juče jučer bilo. Nekad smo bili mladi i lijepi. Sad smo samo mladi! :)

Almir Agić

U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako u skladu sa uvjetima propisanim Programom poticaja za veterinarstvo financiraju provedbu propisanih mjera dijagnostičkog ispitivanja ženskih goveda na tuberkulozu te laboratorijsku dijagnostiku dostavljenih uzoraka na brucelozu i enzootsku leukozu. Ured za veterinarstvo BiH financira veterinarske stanice u domeni uzimanja uzoraka krvi goveda.

Kada smo početkom novembra objavili kako je Vlada FBiH odlučila da će se nad radom Veterinarske komore provesti detaljna kontrola jer dovode u zabludu veterinare koji nisu sigurni čija licenca je validna, kao i međunarodne eksperte koji procjenjuju funkcionisanja veterinarskog servisa, vijest je nenadano odjeknula, a broj pregleda članka je ukazivao da se radi o temi koja itekako interesira korisnike veterinarskih usluga.

Veterinari u zabludi: Iako nema rješenje, Veterinarska komora izdaje i naplaćuje licence

Ubrzo nakon toga, na stranicama Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ) objavljen je poziv na Javnu raspravu - izmjene Zakona u veterinarstvu, a koja traje do 30. novembra. Prednacrt zakona o izmjeni i dopuni Zakona o veterinarstvu možete pronaći ispod članka, a svoje primjedbe i sugestije možete elektronski slati na adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili poštom na adresu: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sektor za veterinarstvo, Ulica Marka Marulića br. 2, 71000 Sarajevo.

Rok za dostavu prijedloga i sugestija na Prednacrt je najkasnije do 30.novembra 2018.godine, a prednacrt možete preuzeti u dokumentu ispod članka.

Obavezne mjere u Livnu naplaćuju, a u Tomislavgradu ne

No, da se vratimo na ono što većinu kako malih, tako i velikih stočara zanima, a to je, kako kažu, samovolja određenih veterinarskih stanica u naplati provođenja obaveznih veterinarskih mjera koje su vezane za zdravlje goveda. Kamenčić koji je pokrenuo ovu priču došao je iz Farme Podhum Livno koji su još 17. septembra, poslali upit resornom ministarstvu, a tiče se naplate troškova laboratorijskih pretraga, odnosno troškova laboratorijskih pretraga na brucelozu goveda, enzootsku leukozu goveda, uzimanje uzoraka krvi, mjera tuberkulinizacije te trošak tuberkulina. Njihov upit možete preuzeti u dokumentu ispod članka. Zanimalo ih je - tko snosi troškove propisanih obaveznih mjera za otklanjanje i sprječavanje zaraznih i nametničkih bolesti životinja za 2018. godinu.

Zašto su poslali taj upit, u Farmi Podhum Livno kažu: "Naš veterinar nama je naplaćivao provođenje obaveznih mjera. To je praksa u Livnu, dok na primjer u Tomislavgradu veterinari ove mjere ne naplaćuju. To smo slučajno saznali preko naših kolega stočara u Tomislavgradu. Zatim smo kontaktirali veterinare u Tomislavgradu i pitali ih kako to da oni to ne naplaćju stočarima. Njihov odgovor je bio da to sve financira država odnosno FMPVŠ i Ured za veterinarstvo što je i objavljeno u Službenim novinama FBIH 45/18. Kako bismo bili sigurni poslali smo upit u Sarajevo. Da se razumijemo, mi smo uredno sve plaćali veterinaru. Pitanje koje smo poslali u Sarajevo oprezno je napisano i odnosi se samo na obavezne mjere. Nama je veterinar fakturirao točno te obavezne mjere koje financira Sarajevo, za što imamo račun".

Na odgovor nisu dugo čekali, a on je potvrdio ono što su im rekli veterinari u Tomislavgradu. Odgovor također možete pronaći u dokumentu ispod članka. Nakon toga su u livanjskoj farmi krenuli i dalje istraživati te shvatili da u Livnu svi veterinari naplaćuju provođenje ovih mjera.

Stočari: Ovo je ucjena!

"Udružili su se i provode takvu praksu. Štoviše, može se reći da ucjenjuju stočare jer ako im stočari ne plate, veterinari im ne daju potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti koja je uvjet za prijavu za poticaje. Znači, naplate od stočara i naplate od države. Istu uslugu naplate dva puta. Livno i Tomislavgrad su isti kanton istog entiteta, ne smije biti razlika. Mi smo raskinuli svoj ugovor s veterinarom iako je i to bilo teško jer veterinari dijele teritorij. Podjela teritorija u svijetu je kartel i teško kazneno djelo gospodarskog kriminala", upozoravaju u Farmi Podhum Livno.

"Stočar mora imati pravo izbora, mora moći sam odabrati veterinara kojeg želi, a ne da mu se veterinar dodjeljuje temeljem podjele teritorija. Tako će se stvoriti pozitivna konkurencija između veterinara i oni će se natjecati tko će imati bolju uslugu. Ovako, kada veterinar dobije određeno područje, on se više ne treba truditi, ne treba educirati, ne treba pratiti trendove i razvoj struke jer ima svoje područje i svi stočari moraju kod njega bio on dobar ili loš. To je kao u osiguranju auta. Država propiše da svaki auto mora biti osiguran, ali ne kaže kod koga. I onda se osiguravajuće kuće bore za klijente, bore se kvalitetom usluge i cijenom", ističu u ovoj farmi napravivši usporedbu o kojoj bi valjalo razmisliti.

Osvrnuli su se i na rad Veterinarske komore koja, kako kažu, diktira cijene na tržištu što je protuustavna i protuzakonita praksa. "Dobili smo nekoliko poruka u inbox od kolega diljem BIH i svi se žale na isto - veterinari im dižu cijene u nebesa i pozivaju se na pravila komore."

Ovu priču potvrđuje i Mislav Sučić, stočar iz Livna koji ima 100 grla u sustavu "krava-tele". Kaže kako je ove godine samo za troškove obaveznog vađenja krvi stoke platio 2.000 KM i tako već godinama koliko se bavi stočarstvom. "Na ovaj način se stvara mogućnost manipulacije. Govori se o izvozu mesa u Evropsku uniju, ali ako ovako nastavimo, nikada nećemo izvoziti u EU. Ja već 20 godina čekam da izvezem tele u Hrvatsku, a ne mogu. Ovo je udar na stočarstvo i poljoprivredu općenito", komentira Sučić koji smatra da su se u Livnu odlučili naplaćivati obvezne mjere jer je na tom području manje stočara pa veterinari moraju od nečega "preživjeti". Skeptičan je Sučić i prema novom Zakonu o veterinarstvu. Kaže, da je bilo političke volje, moglo se to davno napraviti.
Poljoprivrednici gubili poticaje zbog veterinara

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH kaže kako se radi o problemu o kojem, kako tvrdi, poljoprivrednici pričaju već godinama.

"Velika sredstva se uplaćuju za mjere sprječavanja bolesti kod životinja, kako iz Ureda za veterinarstvo tako i Federalnog ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo. Ako tražiš od stočara da vakciniše stoku protiv zaraznih bolesti, onda mu to treba biti plaćeno, a ne da on sam plaća. Ali, veterinar dođe na farmu i dodatno naplati stočaru", potvrđuje i Bićo dodajući kako postoji još jedan problem, a to je kako su pojedini poljoprivrednici izgubili poticaje jer nije potpuno jasno koji teritorij pripada kojem veterinaru.

Na pitanje, kako to da država nije reagirala sve ovo vrijeme, Bićo se samo gorko nasmijao i komentirao: "Nema, dok ne dođe do advokata, ništa se ne događa. Srećom, sada se ovo počelo odmotavati."

Zanimalo nas je, postoji li mogućnost da stočari kojima su veterinarske usluge koje nisu morali platiti, dobiju povrat novca, Bićo kaže kako će teško doći do toga. Kaže kako od nadležnih očekuje da sankcionišu odgovorne za ovu situaciju i da se napokon prestane naplaćivati ono što je već plaćeno.

A što stočari mogu napraviti kada im  veterinar želi naplatiti uslugu koja je već plaćena?  "Neka se pozovu na ovaj dopis Federalnog ministarstva poljoprivrede", jasan je Bićo, a ono što vam mi možemo preporučiti je da ga isprintate i čuvate u kući kao svetinju i u slučaju da vam netko želi uzeti novac koji je za tu svrhu već izdvojen, izborite se sa  zvoja prava.
Ministarstvo: Komora formira cijene, ali ne ispunjava uvjete za dobijanje javnih ovlasti

Ali, vratimo se mi na odgovorne, da ne bi bilo kako njih nismo pitali. U Ministarstvu poljoprivrede, na pitanje zašto se ovom problemu nije pristupilo ranije, odgovaraju: "Već dugi niz godina čeka se na izmjene Zakona o veterinarstvu BiH te njegovo usklađivanje sa propisima EU na području veterinarstva, nakon čega bi se dalje s njim uskladili federalni propisi o veterinarstvu, odnosno donio novi Zakon o veterinarstvu Federacije BiH, kojim bi mogli riješiti navedeni problem. Nažalost, navedeni procesi izmjena zakona nisu još privedeni kraju. U nedostatku adekvatnih zakonskih rješenja, a uvažavajući činjenicu da se problemi na terenu usložnjavaju, Vlada Federacije BiH je donijela zaključak u kojem nalaže Ministarstvu da poduzme mjere u cilju rješavanja problema sa Komorom, što podrazumijeva i rješavanje problema jednoobraznog definiranja cijena veterinarskih usluga. Napominjemo da, sukladno Zakonu o veterinarstvu BiH, Veterinarska komora Federacije BiH, kao dio javnih ovlasti, definira cijenu veterinarskih usluga. No, Veterinarska komora, kao što je i obrazloženo u Informaciji i Zaključku Vlade, nije ispunila uvjete za dobijanje javnih ovlasti."

U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako u skladu sa uvjetima propisanim Programom poticaja za veterinarstvo financiraju provedbu propisanih mjera dijagnostičkog ispitivanja ženskih goveda na tuberkulozu te laboratorijsku dijagnostiku dostavljenih uzoraka na brucelozu i enzootsku leukozu. Ured za veterinarstvo BiH financira veterinarske stanice u domeni uzimanja uzoraka krvi goveda. "Međutim, ni Federalno ministarstvo niti Ured za veterinarstvo ne financiraju usluge izlaska veterinara na teren, generalni pregled životinja, izdavanje potvrde o provedbi obaveznih mjera, kao ni druge administrativne troškove veterinarskih stanica. Prema našim saznanjima i dostupnim informacijama, pojedini kantoni i općine, kao što je Tomislavgrad, zbog razvijenosti stočnog fonda na svom teritoriju, sufinanciraju ostale usluge veterinarskih stanica na svom području u cilju pružanja podrške poljoprivrednim proizvođačima", upozoravaju u ministarstvu dodajući kako će prema planu za 2019. godinu nastaviti financirati provedbu propisanih mjera, približno u istom obimu kao i do sada, prvenstveno u cilju daljnjeg osiguranja uvjeta za izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina na tržište EU.
Tomislavgrad izdvaja 100.000 KM za subvencije koje ne obuhvaćaju obavezne mjere

I zaista, u Tomislav gradu sufinanciraju dio veterinarskih usluga obiteljskim gospodarstvima i to u skladu sa Odlukom iz 2005. godine, a subvencija se odnosi  na liječenje domaćih životinja (ne odnosi se na kućne ljubimce – pse, mačke, ptice i dr.) te umjetno osjemenjavanje goveda. "Iznos subvencije iznosi 50% od cijene za izvršenu uslugu u skladu sa Cjenikom veterinarskih usluga na koji je suglasnost dalo OV Tomislavgrad. Iznos subvencije po jednom obiteljskom gospodarstvu ne može prijeći 500 KM godišnje. Na nivou godine za ovu subvenciju iz općinskog proračuna izdvoji se oko 100.000,00 KM (60% – UO , te 40% liječenje).

Pravo na subvenciju imaju obiteljska gospodarstva, a Veterinarska stanica ispostavi fakture općini za izvršene usluge gdje priloži i sve pojedinačne račune za izvršenje usluge kod obiteljskih gospodarstava. Pravo na subvenciju imaju samo domaća obiteljska gospodarstva, odnosno gospodarstva koja obitavaju na prostoru općine Tomislavgrad. Subvencije se ne odnose na obavezne mjere, odnosno troškove laboratorijskih pretraga na brucelozu goveda, enzootsku leukozu goveda, uziamnje uzoraka krvi, mjera tuberkulinizacije te trošak tuberkulina. To su mjere koje bi svakako trebale provoditi više razine vlasti", stoji u njihovu odgovoru u kojem zaključuju kako im je teško komentirati situaciju u veterinarstvu na nivou BiH, no, kada je u pitanju općina Tomislavgrad, kažu kako imaju problema sa nedostatkom ovog kadra.

U JP Veterinarskoj stanici Livno ne odgovaraju

Komentar smo pokušali dobiti i od JP Veterinarske stanice Livno. Na svojim stranicama nemaju navedenu e-mail adresu pa smo do njih pokušali doći preko Općine Livno u čijoj je nadležnosti ova veterinarska stanica. "Vezano za navedeni upit i komentar o financiranju provođenja obveznih veterinarskih mjera za zdravlje goveda, želim Vas obavijestiti kako ja kao član Nadzornog odbora javnog poduzeća nisam upoznat s detaljima o aktivnostima koje navodite. Pri sljedećem sastanku nadzornog odbora društva osobno ću upoznati upravu vezanu za ovo pitanje", stoji u odgovoru kojega sam dobila od Boženka Mamuze koji je poslao i traženu mail adresu.


Upit smo e-mailom poslali JP Veterinarskoj stanici Livno, no nakon čekanja od 6 dana, a do zaključenja ovoga teksta - odgovor nismo dobili.

UPIT FMVPŠ-u
FMPVŠ - Odgovor
Prednacrt Zakona o veterinarstvu


(agroklub.ba)

Obućarska industrija u Republici Srpskoj nalazi se na pragu novih problema jer iz preduzeća u inostranstvo odlazi sve više žena, koje su dominantna radna snaga u toj branši, što bi moglo dovesti do smanjenja proizvodnje i gašenja pojedinih pogona.

Proteklih godina trbuhom za kruhom, na višestruko plaćenija radna mjesta u inostranstvu, masovno su odlazili muškarci koji stiču uslove za spajanje porodica, pa sada odlazi i ženska radna snaga. U proizvodnim pogonima širom Srpske, u kojima nastaju hiljade pari cipela, patika i papuča ističu da sve češće ostaju upražnjena mjesta za mašinama.

Direktor i vlasnik Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša Radenko Bubić ističe za “Glas Srpske” da je već bilo pojedinačnih odlazaka iz preduzeća i da uveliko traže način da sačuvaju radnu snagu i ne ugroze lanac proizvodnje.

"Sve više u inostranstvo odlazi ženska radna snaga, što bi moglo stvoriti ogroman problem u našoj branši, gdje više od 85 odsto zaposlenih čine žene. Masovniji odlasci bi sigurno doveli do smanjenja proizvodnje. O gašenju pogona ne želim ni da razmišljam, nadam se da nećemo doći u takvu situaciju",  rekao je Bubić.

Dodao je da “Dermal” sa svojim partnerima nastoji da pronađe model kako da radnicima pruži bolje uslove i koliko-toliko spriječi odlazak radnika.

"Treba poboljšati cjelokupan ambijent u zemlji i definitivno povećati plate, da budu bar između 800 i 1.000 maraka. Vjerujem da bi u tom slučaju mnogi razmislili o ostanku na ovim prostorima",  rekao je Bubić.

Problem nedostatka ženske radne snage nije zaobišao ni Derventu, a tamošnji poslodavci kažu da radnici napuštaju pogone na sedmičnom nivou.

"Prvi put od kada sam u ovom poslu plašim se kako će biti u bliskoj budućnosti, sve je toliko neizvjesno, jer bukvalno odlaze svi. Nažalost iz našeg preduzeća svake sedmice ode nekoliko radnika. Sami privrednici mogu malo uraditi da bi ti procesi bili zaustavljeni, jer nisu male plate jedini razlog odlaska, već i nestabilna politička situacija na nivou BiH", rekao je direktor i vlasnik derventske fabrike obuće “Sanino” Radovan Pazurević i dodao da posljednjih nekoliko mjeseci radnici iz obućarske industrije mahom odlaze u Austriju i Njemačku.

Sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće u Privrednoj komori RS Aleksandra Mihajlović-Bijelić ističe da je odlazak radnika krucijalni problem u privredi.

"Ono što nam je ranije bio glavni adut za privlačenje investitora, radna snaga, sada nam je veliki problem. Investitori koji su zainteresovani za ovo područje prvo pitaju ima li radne snage, pa tek onda ulažu i otvaraju pogone. Generalno, u sektoru tekstila i obuće nema kvalifikovane radne snage", rekla je Mihajlović-Bijelić.

Dodala je da su neophodne sistemske mjere Vlade, u smislu kreiranja povoljnijeg ambijenta za preduzeća, da bi imala uslove za povećanje plata i na taj način pokušala da zadrže radnike.

Republika Srpska uvodi sistem dualnog obrazovanja da bi jače povezala školstvo i privredu, ali privrednici ističu da je to sve još na veoma skromnom nivou.

"Imamo 20 učenika na praksi koji se školuju za obućare, ali je problem što nema kvalifikovanih nastavnika, a ni djeca nisu mnogo zainteresovana za ovaj posao i već uveliko pričaju kako su se na zanat upisali na nagovor roditelja i da planiraju da rade nešto sasvim drugo", rekao Radovan Pazurević.

(Akta)

Direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba izjavio je danas da bi trebalo da bude dozvoljen izvoz peradi i prizvoda od peradi iz BiH u EU jer postoji informacija iz Brisela da su završene sve procedure i da će Evropska komisija o tome odlučivati uskoro.

"Nakon posljednje inspekcije u maju dobili smo preporuke na osnovu kojih smo napravili akcioni plan koji je u septembru odobren i sad čekamo da Evropska komisija upiše BiH u uredbu 798/2008, da nas uvrsti u zemlje iz koje je dozvoljen izvoz peradi i njihovih proizvoda, te da BiH uključi u odluku 2007/777 koja govori o proizvodima od mesa peradi", rekao je Kalaba novinarima.

Na predstavljanju analize tržišta peradarskih proizvoda u Hrvatskoj, on je pojasnio da se BiH mora nalaziti u ovoj uredbi i odluci, da bi se moglo pristupiti upisivanju odobrenih objekata peradarskih proizvođača.

Kalaba je podsjetio da je misija Direktorata za hranu, zdravlje, revizije i analize EU bila u posjeti BiH prošle godine, a nakon toga još jednom, kada je provjeravano zdravlje životinja.

On je istakao da nijedna firma iz BiH nije dobila sertifikat da može izvoziti u EU jer inspekcija Direktorata daje odobrenje zemlji, a ne pojedinim kompanijama, te dodao da očekuje da "dvije klaonice i četiri prerade budu izlistane u ovim evropskim dokumentima".

"Imamo još nekih objekata koji su, takođe, sad spremni, tako da bi se i oni mogli naći na ovom listama", rekao je Kalaba, te dodao da je inspekcija posjetila kompanije "Argeta", "Madi", "Brovis" i "Akova".

Direktor Sektora privrede Spoljnotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović rekla je da je za BiH tržište Hrvatske bilo najznačajnije do ulaska ove zemlje u EU.

On je istakla da sektor peradarstva BiH i dalje bilježi suficit u razmjeni, a izvoz na nova tržišta samo bi poboljšao spoljnotrgovinsku strukturu, te dodala da se iz BiH izvozi prizvod više dodate vrijednosti, što je zamah za razvoj ovog sektora.

Prema njenim riječima, iako je pokrivenost uvoza izvozom jako visoka, BiH još nije dostigla obim razmjene koji je postojao kada se izvozilo u Hrvatsku.

"Zabranom izvoza u Hrvatsku, došlo je do prelivanja tržišta, tako da su se peradari iz BiH morali okrenuti Cefta tržištu na koje se odnosi skoro 90 odsto našeg izvoza", naglasila je Lalovićeva.

Ona je dodala da svaki povratak na staro, ili izlazak na novo tržište zahtijeva puno napornog rada, mnogo pripreme, a takođe se treba boriti i izboriti za ličnu poziciju, te naglasila da je izvještaj USAID-a, koji je danas predstavljen, dobra osnova za peradare da osmisle svoje planove kada BiH bude dozvoljen izvoz ovih proizvoda u EU.

Direktor Odjeljenja za ekonomski razvoj Misije USAID-a u BiH Endrju Bigl rekao je da je USAID/Švedska "Farma dva" projekat realizovao široku studiju koja istražuje tržište Hrvatske o pitanjima peradarskih proizvoda i proizvoda pilećeg mesa.

"Od 2012, od kada je tržište Hrvatske zatvoreno za proizvođače iz BiH, uvoz u Hrvatsku je porastao za 300 odsto, te zato smatramo da onog trenutka kad se tržište ove evropske zemlje otvori, peradari i živinari iz BiH imaće pristup još jednom tržištu, tako da će moći uvećati svoje investicije, proizvodnju, te da kreiraju nova radna mjesta", istakao je Bigl.

Prema njegovim riječima, USAID će nastaviti da radi sa predstavnicima institucija, ali i sa predstavnicima proizvođača iz peradarskog i živinarskog sektora BiH, s ciljem povećanja izvoza u budućnosti, a samim tim i kreiranju novih radnih mjesta u zemlji.


(Akta)

U Bosni i Hercegovini svake godine skoro 360 ljudi pogine na putevima. Samo u prvih devet mjeseci desilo se skoro 27.000 nesreća, u kojima je 240 osoba smrtno stradalo, od kojih su 142 osobe smrtno stradale u Federaciji BiH, a 98 u Republici Srpskoj. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine taj crni broj u Federaciji BiH iznosio je 136, a u manjem bh. entitetu 80, što govori da je broj nesreća sa smrtnim posljedicama, nažalost, u porastu.

Vlaga i led

Samo u dvije teške nesreće koje su se u petak i subotu dogodile u mjestu Lužani kod Prnjavora te u Srednjem kod Sarajeva, četiri osobe su poginule, dok ih je isto toliko zadobilo teške i po život opasne povrede, piše “Dnevni avaz”.

Iako se nesreće dešavaju skoro svakodnevno, stručnjaci upozoravaju da se na prijelaznom periodu iz jeseni u zimu treba najviše čuvati, jer su ceste tada skliske i mokre. Dodatni problem su i nesavjesni vozači, koji ne zamijene na vrijeme ljetne za zimske gume na automobilima, iako su to, prema Zakonu, dužni učiniti još 15. novembra. Identična je situacija i sa starim i istrošenim gumama.

“Intresantno je pogledati mjesečnu neravnomjernost nesreća sa smrtnim posljedicama i teškim povredama, jer je u Republici Srpskoj povećan broj nezgoda u novembru i decembru. Ljeti su to juli i avgust. Novembar i decembar znamo zašto, više vozila je na putevima, približavaju se božićni i novogodišnji praznici, a to znači i više alkohola. Dosta toga, naravno, zavisi i od vremena. Što saobraćajci kažu, najbolje je kad odmah padne snijeg, jer većina vozača shvati da je došlo do promjene na cesti i smanji brzinu. Najgore je ovo sad vrijeme, kad počinje zima, još nema snijega i padavina pa vozači, nažalost, još voze kao da je ljetni period. A na nekim putnim pravcima već imate led na kolovozu, jer su temperature minus tri ili četiri stepena, u nekim krivinama ujutro imate vlagu, jer ne dopire sunce pa dolazi do poledice. Sve to dovodi do slijetanja s kolovoza”, upozorava Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.

U Evropi već uveliko razmišljaju o tome da uvedu obavezu da proizvođači novih vozila ugrade sigurnosne sisteme, kao što su skeniranje saobraćajnih znakova, sistem za prepoznavanje pješaka i drugih prepreka te da prednji dio vozila prilagode udarima kako bi bile manje povrede pješaka.

“Gdje smo mi u svemu tome? Još imamo više od 50 posto vozila starijih od 16 godina, koji nemaju čak ABS (sistem kočenja), ESP (stabilizator vozila u krivini) i zračne jastuke. Svi bismo mi voljeli novo vozilo, ali ekonomski to ne možemo. Ali, ako već vozimo vozilo starije od 16 godina, ne možemo se mjeriti s vozilom koje je staro, recimo, pet godina. Moramo povećati i svijest kad je riječ o održavanju vozila, da ne gledamo samo kako ćemo proći tehnički nego da otklonimo kvarove i nedostatke ukoliko ih ima”, poručio je Radović.

Zamor materijala

Radović, koji je već 25 godina vještak saobraćajne struke, naglasio je da kod starih vozila dolazi do zamora materijala.

– Mnoga starija vozila uopće nisu građena kao sada nova, u kojima je akcent stavljen na sigurnost u unutrašnjosti vozila, gdje se prednji i zadnji dijelovi mogu deformirati, ali kabina ostaje netaknuta. Tako sam bio očevidac da u nekim udesima vozači i putnici u starim vozilima budu teško povrijeđeni ili smrtno stradaju, dok u novim budu nepovrijeđeni. Nehumano je da čekamo da neko pogine pa da analiziramo zašto je poginuo. Moramo da prepoznajemo stanje, da li je problem brzina ili alkohol, zato su važni indikatori pa da vidimo da li policijske akcije imaju rezultate – zaključio je Radović.

Brzina i neiskustvo

Brzina je i dalje najveći uzrok nesreća. Najviše poginulih, skoro 30 posto, bilo je zbog slijetanja s kolovoza. Skoro 25 posto poginulih čine mladi između 21 i 30 godina pa se može zaključiti da je kombinacija brze vožnje i mladosti, odnosno neiskustva vozača, i ove godine imala negativne i nesagledive posljedice. Ima tu i drugih uzroka, kao što je nevezanje pojasa. Primjera radi, u Sloveniji čak više od 90 posto vozača i suvozača veže pojas, dok se putnici na zadnjoj klupi vežu u 70 posto slučajeva. Kod nas su te brojke za vozače i suvozače tek 66 posto, a za putnike na zadnjem sjedištu mizernih 11 posto.

Jezivi podaci

Jezivi globalni statistički podaci govore da u saobraćajnim nesrećama svake godine pogine skoro 1,25 miliona ljudi širom svijeta. Skoro 90 posto nesreća dešava se u zemljama u razvoju. Treba reći i da najmanje 30 miliona ljudi bude povrijeđeno u nesrećama.


(Tuzlanski.ba)

Obustava saobraćaja u Titovoj ulici u Tešnju 3. i 4.11.2018.g.

Općinsko vijeće Tešanj na sjednici održanoj 25. oktobra 2018. godine usvojilo je nacrt Budžeta za 2019. godinu i uputilo ga u javnu raspravu do 01.12.2018. godine, s ciljem izrade prijedloga Budžeta za 2019. godinu. Nacrt budžeta i Budžet za građane će biti istaknuti na internet stranici www.opcina-tesanj.ba i infopultu u zgradi Općine, te uredima Jelah i Tešanjka. Usmeni dio javne rasprave po mjestima, grupama budžetskih korisnika i građana planiran je u slijedećim terminima:

1. 14.11.2018. godine u 14 sati u Sali OV-a Tešanj (poseban termin za budžetske korisnike trezora - općinske službe, OIK, Općinsko pravobranilaštvo, Općinsko vijeće i Sindikat),
2. 20.11.2018. godine u 11 sati u Sali OV-a Tešanj (poseban termin za mjesne zajednice),
3. 21.11.2018. godine u 11,00 sati u Sali OV-a Tešanj (opšti termin za sve učesnike koji mogu prisustvovati raspravi tokom uobičajenog radnog vremena 7–15 sati),
4. 22.11.2018. godine u 11,00 sati u Sali Ureda Općine u Tešanjci (opšti termin za sve učesnike),
5. 23.11.2018. godine u 15,30 sati u Sali OV-a Tešanj (opšti termin za sve učesnike koji ne mogu prisustvovati raspravi tokom uobičajenog radnog vremena 7–15 sati) i
6. 26.11.2018. godine u 11,00 sati u Sali Ureda Općine u Jelahu (opšti termin za sve učesnike).

Prijedlozi i primjedbe mogu se dostavljati do 01.12.2018. godine, putem prijemne kancelarije ili na e-mail Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..
    
Dostavljeno:                    
1. Infopult,                    
2. Mediji,                      
3. Arhiva.                            


POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Hamzalija Hojkurić, dipl.ecc

Novi sistem predviđa podnošenje zahtjeva za odobrenje ulaska u prostor Šengena za svakog državljanina BiH starijeg od 18 godina.

Od početka 2021. godine državljani Bosne i Hercegovine, kao i još 61 države svijeta, uključujući i Sjedinjene Američke Države, koji žele putovati u Evropsku uniju, morat će prethodno osigurati vizu!
Kako je navedeno na zvaničnoj stranici Evropskog sistema za odobrenje putovanja (ETIAS), radi se o posebnoj vrsti odobrenja i nesmetanog boravka na teritoriji Šengena u trajanju od 90 dana.

Zvanična informacija

– Građani Bosne i Hercegovine od početka 2021. godine morat će dobiti vizu prije nego što krenu na put – piše na web-stranici ETIAS-a.

Evropska komisija u svom službenom listu netom je objavila izmjene i dopune viznog sistema kojim je predviđeno da i državljani BiH moraju putem interneta ispuniti poseban obrazac. U njemu će odgovoriti na brojna pitanja – ne samo osnovne podatke nego i imaju li veze s terorističkim organizacijama, drogiraju li se, jesu li osuđivani, jesu li se bavili švercom ljudi…

Također, morat će predočiti i svoju historiju zaposlenja, navesti gdje su ranije putovali u zemlje EU te odgovoriti na određena sigurnosna pitanja.

Naglašava se da pasoš aplikanta mora važiti najmanje tri mjeseca od dana planiranog ulaska u EU.

Sve će koštati sedam eura, a ETIAS viza važit će tri godine i s njom se može u tom periodu ulaziti i izlaziti iz EU kad god hoćete. Ostaje ograničenje da jedan dopušteni boravak na teritoriji Šengena ne smije biti duži od 90 dana.

Brzi odgovor

Aplikantu će trebati desetak minuta da odgovori na sva pitanja ETIAS-a. Nakon toga se podaci automatski obrađuju i odgovor na zahtjev za vizu treba stići na e-mail u roku od najviše četiri dana.

U ETIAS-u ističu da će 95 posto aplikacija obraditi u roku od nekoliko minuta i nakon toga na e-mail poslati obavijest o statusu. Očekuju da će skoro svi zahtjevi biti odobreni u tih nekoliko minuta. Rok od četiri dana ostavljen je za rješavanje nekih specifičnih situacija, poput nepotpune ili neprecizne dokumentacije.

Ako ni nakon 96 sati nema odgovora, smatra se da je aplikantu odbijen zahtjev za vizu.

Nema biometrijskih detalja

U ETIAS-u ističu da neće uzimati biometrijske detalje, poput otiska prsta ili fotografiranja lica.

Na web-stranici novog viznog sistema EU navodi se da će svi građani BiH stariji od 18 godina morati posjedovati ETIAS vizu.

Avaz

Prema podacima prikupljenim u nadležnim zdravstvenim ustanovama, u 42. sedmici raste broj prijavljenih slučajeva akutnih respiratornih infekcija ili influenci sličnih oboljenja na području Zeničko-dobojskog kantona. Ono što raduje jeste da u Kantonalnoj bolnici Zenica tokom prethodnog perioda nije bilo hospitaliziranih slučajeva teških akutnih respiratornih infekcija (SARI).

Obradom podataka iz zdravstvenih ustanova općina koje su dostavile svoje izvještaje, vidi se da je, od ukupnog broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija ili influenci sličnih oboljenja (929), najveći broj oboljelih sa područja općina Visoko (308) , Tešanj (266), Zenica (138) i Zavidovići (104). U protekloj, 42. sedmici 2018. godine, svoje podatke nisu dostavili nadležni iz općina Kakanj, Doboj Jug i Usora.

Kako je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ranije najavio, uokviru mjera nadzora nad gripom u Zeničko-dobojskom kantonu u sezoni 2018. / 2019., donesena je odluka da se kontinuirano, svake sedmice, objavljuju rezultati izvještaja o broju prijavljenih slučajeva gripe i oboljenja sličnih gripi na području ovog kantona, kao i povremeno daju preporuke i sugestije u prevenciji ovog i sličnih oboljenja.

Nadzor je započet, kako je uobičajeno, u 40. sedmici ove 2018. godine i trajati će najmanje dvanaest (12) sedmica.

Njemački “Spiegel” u opširnom istraživačkom tekstu piše kako je Volkswagenov bivši član upravnog odbora Sanz skovao poseban plan kako da se riješi Preventa. Pojašnjava i da se VW koristio sumnjivim metodama.

Volkswagen i Prevent vode ogorčenu borbu u vremenu kada su proizvođači automobila i dobavljači dijelova (liferanti) upućeni jedni na druge kao nikada ranije.

Cijeli slučaj pokazuje kako se VW – vodeći proizvođač automobila na svijetu – ophodi prema dobavljačima, piše u detaljnom članku objavljenom u najnovijem izdanju političkog magazina Der Spiegel.

Interni dokumenti pokazuju kako su članovi Upravnog odbora Volkswagen još prije nekoliko godina odlučili da Prevent isključe iz poslovanja, čime je doveden u pitanje opstanak ove grupacije. VW je to obrazložio tako što je naveo da se Prevent od 2015. više puta pokazao kao nepouzdan partner kao i da je više puta instrumentalizovao svoje firme-kćerke kako bi putem obustave isporuka dijelova Volkswagen doveo u nepriliku i sproveo neplauzibilne zahtjeve.

Time je koncernu, kako navodi u jednom internom dopisu, tokom 2015-te i 2016-te godine nanesena šteta u trocifrenom milionskom iznosu. Tačno je da je Prevent koristio zavisnost VW od isporuke određenih auto-dijelova kako bi isticao drastične zahtjeve. Prevent je priznao da se radilo o ekonomskoj samoodbrani kojom se suprotstavio krajnje nefer-potezima VW-a, prenosi Deutsche Welle.

Odnos između proizvođača automobila i dobavljača nikada nije bio jednostavan. VW, Daimler ili BMW su višestruko veći od njihovih isporučioca ako se izuzmu Bosh i Continental.

S druge strane, auto-proizvođači – kada su u pitanju ključni auto-dijelovi – igraju na kartu jednog jedinog dobavljača. To je efikasno ali dovodi ih u poziciju da ih se može ucjenjivati. Posebno VW je, kako kažu insajderi u branši,  primjenjivao “Single Sourcing” u cilju smanjenja troškova nabavke.

Pritisak na dobavljače

Hastorovi nisu jedini, koji su ozlojeđeni na Volkswagen. Uobičajeno je da auto-koncerni, i pored tekućih ugovora, traže od dobavljača dalje snižavanje cijena. Volkswagen bije glas da je posebno agresivan. Nakon izbijanja skandala sa dizelom, koncern je navodno tražio od isporučioca dijelova da snižavanjem cijena preuzmu dio novčanih kazni. VW to demantuje.

Onaj ko se ne pridržava pravila koncerna, mora računati s tim da mu sljedeći ugovor neće biti produžen. To sebi nijedan dobavljač ne može dozvoliti jer većina njih 20 i više od 20 posto obrta ostvaruje u poslovanju sa VW-om. Stoga branša autodijelova kao bez daha prati kako se familija Hastor suprotstavlja moćnim automobilskim koncernima.

Pri tome je upravo Volkswagen uzdigao Hastorove i napravio ih moćnim. Osnivač firme Nijaz Hastor je 80-tih radio na poslovima montaže VW-auta (op. red.: golf i caddy) u Sarajevu. Tada je stekao povjerenje vrha u VW-u. Potom je pod imenom Prevent  izgradio mrežu firmi dobavljača.

U BiH postao je poznat kao mecena a  u Wolfsburgu kao kvalitetan liferant koji nudi dijelove po povoljnim cijenama. Poznavaoci branše kažu da se stil rada promijenio kada su Hastorovi sinovi Damir i Kenan preuzeli poslove. Nasuprot tome u  Preventu tvrde da je do prekida došlo nakon spora oko firme Rioglass koja je specijalista za automobilsko staklo. Ovu firmu je Prevent  preuzeo 2009. godine na insistiranje Francisca Javiera Garcie Sanza, tadašnjeg člana Upravnog odbora VW-a, zaduženog za nabavku. Nakon što je Prevent preuzeo Rioglass, VW je prekršio dogovor i tri godine spuštao cijene na štetu Preventa. Volkswagen odbacuje ovu optužbu i kaže da su čak sklopljeni i dodatni ugovori kako bi se pomoglo Rioglassu.

Konflikt između Sanza i Hastorovih

Međutim, nakon spora oko Rioglassa počeo se zahuktavati konflikt između Hastorovih i člana upravnog odbora VW-a Sanza. Eskalirao je 2016-te oko Preventove  firme za proizvodnju presvlaka Car Trim i Preventove livnice ES Automobilguss. Ove firme su tražile od VW-a odštetu u visini od 58 miliona eura i sve je završilo na sudu. Ispostavilo se da VW uopšte nije imao namjeru da se pridržava novog ugovora.

Članu Upravnog odbora zaduženog za nabavku Franciscu Javieru Garcia Sanzu je očito bilo dosta Hastorovih. On je inače nasljednik ozloglašenog Josea Ignacio Lopeza, koji je 90-tih prešao iz General Motorsa u VW i koji je bio poznat pod nadimkom: “Davitelj iz Wolfsburga”, zato što je kod dobavljača izazivao strah i užas.

Neposredno nakon što je VW sa Preventom u avgustu 2016. godine postigao primirje, Francisco Javier Garcia Sanz je započeo “Projekt 1”. Bio je to Masterplan kojim se trebao riješiti Preventa. To proizilazi iz pisanih dokumenata sa sjednica Volfswagenovog upravnog odbora. Plan se sastojao u izgradnji mreže novih liferanata koji bi zamijenili Prevent i ispitivanju strukture vlasnika kod tzv. ‘kritičnih dobavljača’ sa ciljem da se do februara 2018. obustave i prekinu sve poslovne veze sa Preventom.

Volkswagen se nije libio pribjeći sumnjivim metodama. Pravno odjeljenje VW-a je preko jednog eksternog ureda čak unajmilo jednu sigurnosnu firmu iz Berlina, koja je za cilj  imala da prikuplja informacije o ljudima iz Preventa i onima koji su u okruženju ove grupacije. S tim u vezi Volkswagen je priznao da je u okviru “Business Partner Check” (kontrole poslovnih partnera) i u skladu sa pravnim propisima ispitan ‘jednocifreni broj osoba’.

VW je navodno bio spreman izdvojiti 200 miliona eura kako bi se riješio Preventa kao dobavljača. Računao je i sa dodatnim troškovima kao što su zahtjevi za odštetom nakon povlačenja ugovora. Troškovi su trebali biti podijeljeni na različite pogone i stručna odjeljenja kako akcioneri ne bi u nešto posumnjali i počeli da postavljaju kritična pitanja.

Volkswagen je, suočen sa ovim pitanjima, priznao da su mjere uvedene kako bi se obezbijedio nastavak proizvodnje u slučaju obustavljanja isporuka od strane Preventa. O troškovima za obustavu saradnje sa Preventom nije rekao ništa. Istaknuto je samo da odluka koncerna o okončanju saradnje sa Preventom nije bila vezana ni za kakav plan.

Prevent: VW želi potpunu kontrolu nad dobavljačima

No, koliko energije je VW menadžment uistinu utrošio da se riješi nevoljenog partnera, pokazuje slučaj Grammer. Krajem 2016. Prevent je imao udio od 20 posto u firmi sa 13.000 zaposlenih i godišnjim obrtom od 1,8 milijardi eura, koja proizvodi naslone za glave. Prije nego se Prevent mogao umiješati u operativne poslove, VW je smislio detaljan plan odbrane. Borba protiv Preventa zbog mogućeg preuzimanja nije došla od menadžmenta firme Grammar već ju je osmislio VW.

Iz jednog povjerljivog dokumenta od 13. decembra 2016. proizilazi da je VW tražio da se u  firmu dovede prijateljski akcioner, koji bi povećanjem udjela u kapitalu Grammara smanjio uticaj Preventa. Menadžeri Grammara su sproveli većinu VW-ovih ideja. Podržali su ih sindikati  IG Metall koji su radnike pozvali na proteste ali uz njih je bio i bivši državni sekretar Matthias Machnig (SPD), koji se solidalizirao sa poslovnim odborom.

Sprega političara i sindikata je u VW dio sistema. Pronađen je i prijateljski naklonjen akcioner: kineska firma Ningbo Jifeng, iako je njemačka vlada prema ovakvim akcionerima u drugim slučajevima bila ekstremno nepovjerljiva a kupovina firme Grammar sufinansirana iz državnih kineskih izvora.

VW je osporio da se kineska firma Ningbo Jifeng aktivno miješala u događanja sa firmom Grammar. U Preventu međutim tvrde da Volkswagen svojim dobavljačima ne želi diktirati samo uslove već da želi da odlučuje o tome ko će biti vlasnik neke dobavljačke firme.

Za automobilsku i dobavljačku industriju, smatra jedan auto-ekspert,  bi zapravo bilo dobro da, s obzirom na globalizaciju i digitalizaciju, njeguju dobre odnose.  To pretpostavlja uzajamno povjerenje. Ali između VW-a i Preventa toga više nema.

Prevent namjerava nastaviti sa kupovinom firmi dobavljača a Volkswagen želi maksimalnu kontrolu mreže dobavljača. Sanz, Hastorov protivnik broj 1, je doduše napustio VW, ali njegov nasljednik Stefan Sommer mogao bi za Prevent biti još opasniji.

VW već sada traži od dobavljača sve informacije, od proizvodnih metoda, troškova proizvodnje pa do materijala za proizvodnju dijelova  i njihovog sastava.

Neki od njih se plaše da bi ovaj koncern mogao iskoristiti njihove poslovne tajne, kako bi sam i jeftinije proizvodio dijelove. Za VW je isprogramiran  novi spor sa poslovnim partnerima. Čak i bez Preventa.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: antena@jelah.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.