A.A.

A.A.

U petak će preovladavati pretežno oblačno u Hercegovini, zapadu i na jugozapadu Bosne. U Hercegovini su povremeno mogući i slabi lokalni pljuskovi. U većem dijelu Bosne umjereno oblačno.

Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Od poslijepodnevnih sati i tokom noći na subotu povremeno sa jakim udarima juga. Jutarnja temperatura zraka većinom između 7 i 11, na jugu zemlje do 14, a najviša dnevna temperatura zraka između 19 i 25 stupnjeva.

U subotu se prije podne očekuju pljuskovi u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jače naoblačenje sa kišom u cijeloj zemlji od večernjih sati i tokom noći na nedjelju. Obilnije padavine u Hercegovini i jugozapadu Bosne. Vjetar umjeren i jak južnog smjera, povremeno su mogući i olujni udari juga. Jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje do 18, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26, na sjeveru zemlje i do 29 stupnjeva.

U nedjelju će u Bosni i Hercegovini biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prolazna kiša u jutarnjim satima. Vjetar umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Prije podne povremeno sa jakim udarima juga. Jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 17, na jugu zemlje do 20, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24 stupnja.

Sa novim talasom epidemije virusa korona, evropske zemlje ponovo uvode neke mjere, a stručnjaci ocjenjuju da Evropa uprkos restrikcijama sve više pokušava da implementira švedski model čiji je glavni temelj povjerenje u odgovornost svakog građanina, piše "Njujork tajms".

Nova normalnost tako nigdje nije neobičnija nego u Švedskoj koja je gotovo jedina zemlja Zapada koja je ovog proljeća odbila uvesti potpuno zatvaranje, odnosno "lockdown", a nije bilo ni drugih obaveznih restriktivnih mjera.

Tokom "crnog proljeća" Švedska nije zatvorila svoje granice, javni prevoz je nesmetano funkcionisao, a ostali su otvoreni čak restorani, kafići, javne ustanove, frizerski saloni te studiji za vježbanje joge.

Prevencija zaraze bazirala se na švedskoj solidarnosti i povjerenju, odnosno, na povjerenju vlasti u građane da će se dobrovoljno držati mjera poput održavanja distance i redovne higijene ruku. Je li to bila ispravna odluka ili ne već je mjesecima predmet rasprava u čitavom svijetu.

Mnogi naučnici tvrdili su da je rezultat takvog ponašanja porast broja umrlih od virusa korona, dok su libertarijanski nastrojeni političari i aktivisti tvrdili kako Švedska može svim zemljama biti uzor, a vodeći švedski zdravstveni stručnjaci kažu da je švedski model bio adekvatan te je spriječio ekonomski kolaps zemlje.

Švedska je priznala da pristup možda nije bio savršen te da je dolazilo do grešaka, naročito u domovima za starije gdje je došlo do velikoj broja smrti. Analize, naime, pokazuju da je stopa smrtnosti u takvim ustanovama u Švedskoj bila primjetno veća od one u susjednim "lokdaun" zemljama.

Ali "Njujork tajms" postavlja pitanje pokazuje li eventualno nizak rast novih slučajeva u Švedskoj, u poređenju s relativno visokim rastom u drugim evropskim zemljama, da je Švedska pronašla balans, nešto za čime ostale zemlje žude već mjesecima.

Ili se radi samo o privremenoj aberaciji koja će se svima obiti o glavu dolaskom snažnijeg novog talasa koji se predviđa, prenosi Jutarnji list.

"Situacija zasad izgleda pozitvno", kaže Anders Tegnel, glavni švedski epidemiolog koji je svjetsku slavu stekao svojim liberalnim mjerama u borbi protiv COVID-19.

Švedska ima populaciju od oko 10 miliona ljudi, a prosječno je proteklih nedjelja imala svega 200 novozaraženih dnevno, iako je proteklih dana ta brojka porasla na 380. Ali, stopa zaraza po stanovniku niža je nego u Danskoj ili Holandiji, a značajno niža od zemalja poput Francuske i Španije koje uprkos strogim restrikcijama bilježe više od 10.000 zaraženih dnevno.

Kritičari slobodnijeg modela imaju odgovor i na tu tvrdnju - smatraju kako Švedska testira premalen broj ljudi pa su relativno niske brojke novozaraženih rezultat nedovoljnog "screeninga" građana.

Opet, i te se teze mogu dovesti pod sumnju jer brojke pokazuju da je od svih testiranih svega 1,2 posto u Švedskoj pozitivno, dok ih je na sjeverozapadu Velike Britanije sedam posto pozitivnih.

Njujork tajms podsjeća kako se uoči novog talasa pandemije mnoge evropske zemlje odlučuju za strože restrikcije. Ali, politički lideri koji su svjesni da bi novi lokdaun mogao izazvati neslućene probleme apeluju na maksimalno pridržavanje zdravorazumskih mjera, poput higijene, održavanja distance i nošenja maski, a sve čine kako bi spriječili kolaps ekonomije koji bi uslijedio zatvaranjem škola, preduzeća, trgovina, barova i restorana.

Stoga, kažu stručnjaci, Evropa uprkos restrikcijama sve više pokušava da implementira švedski model čiji je glavni temelj povjerenje u odgovornost svakog građana.

"Sve zemlje Evrope danas manje ili više kombinuju svoj pristup - testiranje, karantin i praćenje kontakata zaraženih - sa švedskim modelom, ali nijedna to ne želi otvoreno da kaže. Umjesto toga, od Švedske stalno prave karikaturu, nazivaju njihov model nehumanim i neuspješnim", smatra direktor ženevskog Instituta za globalno zdravlje Antoan Flaholt.

Jedina stroža mjera koja je uvedena u Šveskoj jeste da su zabranjena okupljanja više od 50 osoba, uključujući muzeje ili sportske događaje, ali se švedski model, ističe Flaholt, bazirao na "self-lockdownu", odnosno povjerenju u građane da će se sami brinuti o zdravlju i raditi na suzbijanju zaraze, a da im to niko ne mora narediti.

Tegnel priznaje kako je moguće da je Švedska trenutno u dobrom, a mogla bi završiti u lošem razdoblju, ali ističe kako su od jedne od zemalja s najviše slučajeva došli do situacije u kojoj bilježe srazmjerno nisku stopu zaraze.

Dodao je kako bi u nekim slučajevima zemlja mogla donijeti mjere poput uvođenja obaveze nošenja zaštitnih maski, ali samo u lokalnim žarištima.

Ipak, dodao je, razmišljajući o proljeću danas bi možda ipak razmotrio mjere poput lokalnih ograničavanja kretanja ili zatvaranja nekih škola. Glavni švedski epidemiolog i dalje ističe kako se dobrovoljno održavanje distance pokazalo uspješnijom mjerom od, primjera radi, maski koje bi ljudima, kako kaže, mogle dati lažni osjećaj sigurnosti.

Situacija danas je radikalno drugačija od proljeća i u švedskim bolnicama gdje su početkom epidemije vozila hitne pomoći neprestano iskrcavala novooboljele od COVID-19.

"U aprilu se činilo da gotovo svako ima COVID. Sada je pacijenata mnogo manje", kaže Karin Hildebrand, kardiolog u jedinici intenzivne njege bolnice Sodersjuksuhet.

Tokom prvog talasa upravo je ona Šveđane upozorila da je situacija smrtno ozbiljna te da se mjere moraju poštovati. Sada je, kaže, spremna za potencijalni novi talas, piše Njujork tajms, a prenosi Jutarnji.

"Promijenili smo ponašanje. Na primjer, više ne vidim nikog da se rukuje. Život se vratio u normalu, uz male izmjene. Naravno, uvijek nam može doći drugi talas, ali mislim da smo na njega spremni", kaže.

Neki stručnjaci smatraju kako je Švedska gotovo u potpunosti uspostavila kontrolu nad epidemijom.

"Postoje indicije da su Šveđani stvorili neku vrstu imuniteta na bolest koji, uz ostalo što čine na prevenciji zaraze, virus korona drži pod kontrolom. U početku se možda mogla izbjeći visoka stopa smrtnosti, ali Švedska je sredinom aprila povratila kontrolu nad bolešću. Švedska je daleko od famoznog imuniteta krda, ali možemo zaključiti da je poštovanje mjera socijalne distance dalo rezultate i pokazalo se ključnim u borbi protiv virusa korona ", zaključuje Kim Snepen, profesor biodiverziteta sa Instituta "Nils Bor".

(N.N.)

Noćas oko 2.30 u Vidovdanskoj ulici u Doboju u ekspoloziji je oštećen ugostiteljski objekat, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Kako je navedeno, oštećen je i jedan automobil, a povrijeđenih nije bilo.

"Odmah po prijavi su postupili policijski službenici Policijske stanice Doboj 1 i pripadnici Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Doboj, koji su na ugostiteljskom objektu u Doboju uočili oštećenja", navode iz PU Doboj.


U Crnoj Gori je 63 milionera koji na računima u tamošnjim bankama imaju milion i više evra, pokazuju mjesečni podaci koje banke dostavljaju Centralnoj banci.

Kako prenosi Pobjeda, najveći depozit fizičkog lica iznosi 9,7 miliona evra, a riječ je o nerezidentu.

Broj građana koji imaju depozit u iznosu od milion i više evra je veći za tri u odnosu na kraj februara 2020. godine, pojasnili su iz Centralne banke.

Dok je broj milionera povećan, najveći pojedinačni depozit se smanjio za 900.000 evra, u odnosu na kraj aprila, kada je bio 10,6 miliona.

Posljednji podaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da depozit veći od tri miliona evra ima osam fizičkih lica.

Dva fizička lica imaju depozit u iznosu većem od pet miliona, dok nema fizičkih lica koja imaju depozit veći od deset miliona evra, kažu u Centralnoj banci.

Zakon sprečava da se saopšti podatak koja osoba ima najdeblji konto u banci.

Na osnovu ukazane potrebe  firma GMC d.o.o. Usora sa sjedištem u Žabljaku bb, raspisuje javni konkurs za primanje u radni odnos  na sljedećoj poziciji:

Montažer metalnih konstrukcija - m/ž –10 izvršilaca

Opis poslova:

•    Pripremne aktivnosti vezane za organizaciju radnog okruženja (pripremaradnogmjestairadilišta)
•    Istovar, priprema i kontrola materijala i alata
•    Komunikacija sa poslovođom/grupovođom oko priprema projekta
•    Upravljanje mehanizacijom (viljuškar, platforma, telehandler)
•    Provjera vezivanja materijala prilikom podizanja istog
•    Podizanje i montaža panela, konstrukcija
•    Priprema i montaža metalne konstrukcije sa dodacima
•    Priprema i montaža ostalih dijelova konstrukcije
•    Priprema i montaža fasadnih i krovnih panela sadodacima
•    Brušenje I praćenje tolerancija koje zahtijeva klijent
•    Čišćenje radilišta
•    Drugi poslovi po nalogu nadređenog

Potrebne kvalifikacije:

•    KV/VKV/SSS
•    Poželjno radno iskustvo godinu dana na istim ili sličnim poslovima
•    Poželjno poznavanje stranih jezika
•    Vozačka dozvola B kategorije.


Nudimo:

•    Radni odnos na određeno vrijeme uz mogućnost zaključenja Ugovora o radu na neodređeno vrijeme
•    Stimulativna zarada
•    Mogućnost napretka i usavršavanja
 
Zainteresovani kandidati mogu se prijaviti slanjem CV-a/ kratke biografije na e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.  sa naznakom Prijava na konkurs –montažer metalnih konstrukcija ili lično u sjedištu firme na adresi:  Global Metal Construction,  Žabljak bb, 74230 Usora.
Sve informacije putem  telefona : +387 63 802 646
 
Oglas ostaje otvoren do 15.10.2020 godine.

Slovenija je jučer usvojila izmjene Zakona o prodavnicama prema kojima je ukinut rad prodavnica nedjeljom i praznicima.

Slovenski portal 24uhr piše da se radi o prijedlogu zastupnika ljevice, a izmjene zakona je podržalo 72 od 88 zastupnika koji su jučer navečer bili u slovenskoj skupštini. Njihova odluka stupa na snagu 15 dana nakon objave u službenim novinama.

Navedeno je i to da su izuzeci prodavnice do 200 kvadratnih metara koje se nalaze na benzinskim pumpama, graničnim prijelazima, lukama, aerodromima željezničkim i autobuskim kolodvorima te bolnicama.

Izuzeci su i druge prodavnice manje od 200 kvadratnih metara, ali pod uslovom da vlasnici sami poslužuju kupce uz eventualnu pomoć penzionera i studenata.

Rasprava o tome trebaju li prodavnice biti zatvorene nedjeljom i praznicima u Sloveniji traje već decenijama, slično kao i u Hrvatskoj gdje je u posljednje vrijeme ponovo pokrenuta.

Ovim pitanjem se u Sloveniji bavio i Ustavni sud, a u septembru 2003. godine, građani su o tome odlučivali i na referendumu.

Zabranu rada nedjeljom tada je podržalo nešto više od 57 posto birača koji su izašli na birališta.

Međutim, odluku koju je jučer donijela Narodna skupština ne podržava i slovenska vlada.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Simon Zajc jučer je u Skupštini izrazio zabrinutost vlade jer je riječ o odluci koja se odnosi na stratešku granu ekonomije države i to u vrijeme dok je situacija znatno teška.

Izmjenama zakona oštro se protivi i Privredna komora Slovenije iz koje također spominju i mogućnost ustavne ocjene.

(klix.ba)

Problem sa komšijama, Srbijom, u vezi dugogodišnjeg prisvajanja, otimačine električne energije iz hidroelektrana na rijeci Drini, HE "Zvornik" i HE "Bajina Bašta", traje od samog početka rada ovih hidroelektrana - istakao je u izjavi šef Kluba zastupnika Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić.

Uzurpiranje hidropotencijala, dodao je on, također je prisutno i iz Buškog jezera za HE "Orlovac" u Hrvatskoj, te HE "Trebinje" i HE "Dubrovnik 1", kao nespornog prava Bosne i Hercegovine na svoj udio.

Đonlagić smatra da to nije isto što i pitanje utvrđivanja međudržavne granice na rijeci Drini ili sukcesije, nasljedstva imovine SFRJ, nego kontinuirano prisvajanje naših prava na proizvedenu energiju. Otimanje električne energije, podvukao je, i danas je na sceni.

"Na bazi hidropotencijala udio Bosne i Hercegovine je iz HE "Zvornik" 49,8 posto, a iz HE "Bajina Bašta" 67 posto. S druge strane 50 posto iz HE "Orlovac" od 1974. godine i prisvajanja kompletnog agregata u HE "Dubrovnik" od 1994. godine", tvrdi on.

Đonlagić je kazao da je aktuelizirano sa krajem 2018. godine, dug Srbije za prisvojenu bh. električnu energiju, iz navedene dvije hidroelektrane iznosi bruto oko 4,8 milijardi eura (74.000 GWh) te da to iznosi oko 88 miliona eura godišnje.

Ukupni dug Hrvatske, kazao je Đonlagić, sa 2018. godinom, iznosi bruto 1,16 milijardi eura.

"Svekupno, radi ilustracije, električna energija koju nam otimaju dvije susjedne države odgovara potrošnji električne energije u cijeloj Bosni i Hercegovini za sedam godina. Srbija i Hrvatska izbjegavaju ovu temu, jer su svjesni obaveza prema Bosni i Hercegovini, prema međunarodnim standardima za granične rijeke i hidropotencijal", kazao je Đonlagić.

Naglasio je da se ne radi o tzv. naknadama za potopljeno zemljište, što je poseban vid naknada, nego o korištenju i 'otimačini' hidropotencijala druge, suverene države, Bosne i Hercegovine.

(Akta)

Poljoprivrednici u FBiH zatražili su od Ureda za veterinarstvo BiH da hitno nabavi vakcine i markice za obilježavanje stoke.

"Iz nejasnih nam razloga ove godine Ured nije raspisao tendere za nabavku istih pa nam stoga prijeti širenje zaraznih bolesti među životinjama. Privremeno rješenje ponuđeno poljoprivrednicima, a to je priznavanje markica i potvrda o vakcinisanju od prošle godine, nikako ne možemo smatrati zadovoljavajućim", navode u Udruženje poljoprivrednika FBiH. Kako ističu, vakcina nije administrativna formalnost, već zaštita neophodna kako bi poljoprivredni proizvodi bili sigurni za konzumiranje, a sa zdravljem građana, posebno u periodu korona krize, ne smijemo se poigravati.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da će ova godina proći, a da stoka neće biti vakcinisana.

"Ovce nisu vakcinisane. Znamo da u FBiH ima mnogo bruceloze, da će se raširiti. Pokrenule su se priče i o izvozu, a bruceloza bi ga mogla ugroziti", kaže Bićo.

Kaže da nisu dobili odgovor od Ureda za veterinarstvo BiH.

"Javno smo ih upozorili i ukoliko se ovaj problem ne riješi za desetak dana, tražićemo smjenu direktora Ureda za veterinarstvo BiH (Ljubomira Kalabe)", ističe Bićo.

Dodaje da nedostaju ušne markice za ovce i svinje te da su upozorili da nestaje ušnih markica i za krupnu stoku.

Naglašava da bi sličan problem mogao da pogodi i njihove kolege iz RS, ali da oni zasad imaju dovoljno markica i da sada te markice "pozajmljuju" u FBiH.

"I to može biti problem, jer su oznake iz RS drugačije nego u FBiH. Uglavnom, markica za FBiH nema za obilježavanje sitne stoke i svinja, a uskoro nestaje i za krupnu stoku, a tender još nije raspisan ni za nabavku vakcina, a ni ušnih markica", tvrdi Bićo.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, rekao je da bruceloze u RS ima manje nego u FBiH te da se ona pojavi uglavnom kod ovaca, a sporadično i kod goveda.

"Ali to nije problem koji je nepodnošljiv", rekao je Usorac.

Ističe da se vakcine mogu nabaviti u veledrogerijama i da je cijena pristojna.

"Problem su markice, a ne toliko vakcine u RS", kaže Usorac. Kako kaže, u ovom trenutku u štali ima desetoro oteljenih teladi koja nisu označena.

Iz Ureda za veterinarstvo odgovorili su da je u toku 2020. godine planiran nastavak vakcinacije malih preživara protiv bruceloze uz obavezno označavanje iz sredstava projekta IPA 2018.

"Iako je planirano da će projekat biti operativan od početka godine, Ured je obaviješten od strane Delegacije EU u BiH da se, s obzirom na nastalu situaciju sa pandemijom, nabavka vakcina i ušnih markica pomjera na zadnji kvartal 2020. godine", saopšteno je iz Ureda.

Nakon dostavljene prve informacije, Delegacija EU u BiH ponovo je obavijestila Ured da se nabavka ne može očekivati prije prvog kvartala 2021. godine.

"Nažalost, i pored svih napora, dodatna sredstva potrebna za nabavku vakcina i ušnih markica nisu osigurana. Na teren su u toku 2020. distribuirane 110.363 doze vakcina, od čega 77.513 na području FBiH, 29.850 na području RS i 3.000 na području Brčkog za potrebe provođenja vakcinacije vakcinama preostalim iz 2019", stoji u odgovoru Ureda.

(N.N.)

Interes građana u BiH za dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju u doba virusa korona je manji nego ranijih godina, ali kandidati su i dalje najzainteresovaniji da se prekvalifikuju u zavarivače, vozače i električare, što im otvara vrata tržišta rada, posebno na području Evropske unije, kažu u centrima za obrazovanje odraslih.

U Zavodu za obrazovanje odraslih Republike Srpske kažu da je broj kandidata u devet mjeseci ove godine manji za oko 12 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

"Najviše je upisano kandidata u struke saobraćaja, ekonomije, prava i trgovine, kao i mašinstva i obrade metala, zatim elektrotehnike", kažu u Zavodu i dodaju da se nastava odvija po preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Što se tiče preporuka tokom edukacije, to je da se pazi na ličnu higijenu - higijenu ruku, higijenu radnog prostora (objekta/učionica), da se ispoštuje fizička distanca te nose maske i slično.

U Zavodu ističu da su kandidati najmanje zainteresovani za prekvalifikaciju u struke poljoprivrede i geologije.

Iz Zavoda takođe podsjećaju da je Ministarstvo prosvjete i kulture RS u junu ove godine donijelo odluku da ne odobrava dokvalifikaciju u struci zdravstvo, niti sticanje prvog zanimanja u struci zdravstvo.

Samir Gazibegović, direktor Centra za obrazovanje odraslih u Gračanici, rekao je za "Nezavisne" da su dominantna ona zanimanja koja su deficitarna na području Evropske unije.

"Mi u našem centru osjetili smo nedostatak kandidata za upis u aprilu i maju, mjesecima kada je bilo znatno manje kandidata, da bi se od šestog mjeseca ponovo vratilo na našu standardnu proceduru upisa, tako da sada imamo normalan broj upisa", kazao je Gazibegović.

Naglasio je da su najtraženija ona zanimanja koja su najzanimljivija na tržištu rada, kao što su vozači, medicinska struka, mašinska struka, zavarivači, električari, koji takođe uglavnom gledaju da idu u zemlje Evropske unije.

"Razlog zbog kojeg se ljudi prekvalifikuju je uglavnom odlazak s ovih prostora. Radi se uglavnom o mladim ljudima koji nemaju zaposlenje ili su nezadovoljni trenutnim, pa se kroz programe prekvalifikacija i učenje stranog jezika pripremaju za odlazak s ovih prostora", rekao je Gazibegović.

Prema njegovim riječima, najviše se ipak školuje medicinski kadar, jer njemačko tržište najviše to traži.

"Sa Njemačkom imamo pakete sigurnog školovanja", kaže Gazibegović.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, ističe da prekvalifikacije treba dozvoliti samo onda kada se radi za tržište Republike Srpske.

"Vrlo često ti ljudi završavaju na drugim tržištima rada i suštinski treba integrisati djelovanja Zavod za obrazovanje odraslih RS, Zavoda za zapošljavanje RS i nadležnih ministarstava s cilj da se prekvalifikuju lica koja izraze interes za to i kada poslodavac ima interes da se izvrši prekvalifikacija radnika", kazao je Aćić za "Nezavisne".

Jedan Banjalučanin kaže da razmišlja da se prekvalifikuje za varioca, jer vidi po oglasima da se to zanimanje traži i ovdje i u inostranstvu.

"Radio sam uglavnom kao konobar, ali kakva je sad situacija, ne bi bilo loše da imam dodatno zanimanje koje je traženo i uvijek će za varioca biti posla", rekao je on.

 

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 30.09.2020.(srijeda) i 01.10.2020.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 01.10.2020.(četvrtak):
- PJD Tešanj
1.DV 10 kV Tešanj 2
Naselja; Ahmetovići , Jurići Žabljak ,Barići, Albalići, Džamija Ljetinić i Agići, od 12:00 do 14:00 sati
2.Trafo područje Džamija Piljužići br.1089-NNO Starčevići, od 08:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.