Platne kartice u BiH: Sve pada na leđa krajnjeg korisnika

20 Sep 2019
172 puta

Platne kartice osmišljene kao sredstvo bezgotovinskog plaćanja roba i usluga, te podizanja novca sa bankomata su sve češće koriste u zemljama regiona, pa i u Bosni i Hercegovini.

Međutim, iako su regularno sredstvo u platnom prometu, još uvijek nisu i ravnopravne u odnosu na neprevaziđeni cash.

„Ne mogu platiti neke robe i usluge u trgovinama, restoranima, javnom prevozu. Ali ono što me najviše ljuti je što ne mogu platiti račune u preduzećima koja su državna ili javna. A meni država daje penziju na bankovnu karticu. Kažu da nemaju aparate za naplatu jer im banke uzimaju strašne provizije. Blago njima kad to mogu, a mi penzioneri moramo plaćati bankarske troškove i što-šta  navedeno na onom listingu pristiglom iz banke. Ako se mogu bogate firme zaštititi, zašto ne bi mogla i sirotinja“, pita se penzionerka čekajući red da plati račun za struju.

Provizije na tragično male iznose

Al Jazeera je i ranije pisala da se socijalna pomoć i dječiji doplatak korisnicima isplaćuju na bankovne račune i da se od tih tragično malih iznosa uzimaju provizije, koje davaoci usluga i trgovci ne moraju primiti kao sredstvo plaćanja.

Zakoni im to stavljaju na volju, koliko god oni bili veliki ili čak u dobrom dijelu i monopolisti na tržištu.

„Dosadašnje iskustvo i istraživanja preferencija naših kupaca prilikom plaćanja i dostave računa, pokazali su da kupci koji plaćaju račune za električnu energiju na naplatnim mjestima Elektrodistribucije, preferiraju plaćanje putem gotovine te smo se u skladu s tim, poštujući njihove navike, fokusirali na unaprjeđenja i nove pogodnosti prilikom elektronskih plaćanja. U okviru reforme sistema naplate koju trenutno provodi EPBiH, u budućem periodu je u planu i uvođenje e-paymenta putem mobilne aplikacije EPBiH te korisničkog naloga na našoj web stranici“, novode iz Službe za komunikacije Elektroprivrede BiH.

Banke i preduzeća za distribuciju platnih kartica koriste svoje proizvode na tržištu, a uslugu učešća u platnom prometu naplaćuju.

Kažu da se svake godine procenat korisnika povećava, ali i da imaju različite iznose za proviziju.

Potrošači: Pratiti tokove novca

„Visina provizije u poslovima prihvata platnih kartica za plaćanje roba i usluga na našim POS terminalima zavisi od djelatnosti kojom se klijent bavi i definisana je ugovorom sa svakim od trgovaca.  Iz godine u godinu bilježimo trend rasta broja POS uređaja kod trgovaca, te ćemo nastojati pratiti i ubuduće. POS mreža se širi u skladu sa planovima i strategijom Banke. Kada je riječ o prometu na POS uređajima u protekloj godini on je veći za više od deset procenata u odnosu na godinu ranije“, kažu iz Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina.

Potrošači uvezani u udruženja kažu da im je jako bitno da se prate i tokovi novca, kroz banke ili žiro-račune, kako se oni ne bi „zamračili“ kroz sivu ekonomiju, pa bi plaćanje karticom i putem naloga u bankama i poštama dosta doprinijelo poštenijem poslovanju.

„Generalno smatramo da je u BiH plaćanje karticom na veoma niskom nivou. Iako se godinama povećava broj građana koji plaćaju karticom to povećanje je minimalno i nije uporedivo sa zemljama u okruženju i sa razvijenim zapadnim zemljama gdje je plaćanje gotovinom svedeno na minimum. Prije svega, trgovci i pružaoci usluga se ne odlučuju za uvođenje POS terminala u svoje radnje zbog visoke bankarske naknade. Dalje, građani još uvijek nemaju povjerenja u plaćanje karticom već tradicionalno vjeruju u gotovinu. Često na kasama velikih tržnih centara dolazi do kvara POS terminala, pa potrošači ako nemaju gotovinu robu moraju vratiti na rafe“, zaključuju u Udruženju za zaštitu potrošača DON Prijedor.

Kažu da aktivno rade na iznalaženju povoljnijih uslova za potrošače, a najviše uticaja imaju na izmjene Zakona o zaštiti potrošača RS na kome direktno sudjeluju.

DON: Smanjiti međubankarske naknade

„Mislimo da bi ovdje, prije svega, trebalo doći do smanjenja međubankarske naknade i da bi se tada veći broj trgovaca odlučivao na posjedovanje POS terminala. Potrebno je raditi i na podizanju svijesti, što mi kroz edukacije, info štandove i medijske istupe konstantno radimo sa potrošačima, kako bi prepoznali značaj i benefite korištenja kartica prilikom plačanja. Samim povećanjem potražnje i izbjegavanjem trgovaca koji nemaju mogućnost plaćanja karticom povećat će se i ponuda trgovaca sa ovom mogućnošću plaćanja“, kažu iz DON-a.

Neke usluge takvog tipa su banke i pružile tržištu, ali nikako u dovoljnom broju kako bi se to moglo nazvati masovnim i opšteprihvatljivim.

„Klijenti koji transakcije obave putem digitalnih servisa Banke plaćaju i do 80 posto niže naknade u odnosu na poslovanje na šalterima Banke. Dodatno, banka korisnicima Paketa računa, koji plaćanje režijskih računa izvrše putem digitalnih servisa, na kraju mjeseca vrši povrat obračunate naknade za plaćanje računa ukoliko pravno lice kojem se plaća ima račun u Banci. Uokviru aplikacije Internet bankarstvo za fizička lica ili Raiffeisen bankarstva na Viberu okviru aplikacije Internet bankarstvo za fizička lica ili Raiffeisen bankarstva na Viberu dostupna je usluga Režije na klik. Korisnicima ove usluge banka režijske račune prikazuje u formi unaprijed popunjenog naloga, te klijenti štede vrijeme i novac za plaćanje računa. Usluga je trenutno dostupna za račune JP Elektroprivreda BiH“, poručuju iz Raiffeisen banke.

Komentar datih informacija iz jednog javnog preduzeća i jedne banke tražimo od ekonomskog stručnjaka, koji potvrđuje da kao i u slučaju indirektnih poreza uvijek sve pada na teret krajnjeg korisnika i da senzibiliteta ima izuzetno malo.

‘Veliki’ mogu ispregovarati manje provizije

„Javna preduzeća, a prije svega oni koji su i monopolisti, sporije uvode one usluge ili proizvode na tržište, ukoliko nema potrebe za njima, jer im tržište to dozvoljava. Slično je i sa platnim karticama. Činjenica je da kada građanin koristi platnu karticu za plaćanje određene usluge ili kupovinu proizvoda, toj firmi ili obrtu, banka će na ime provizije skinuti određen iznos koji u nekim slučajevima ide i blizu 10 posto. Zbog toga firme i obrti znaju davati “duple” cijene svojim kupcima, jednu za novac, a drugu – višu za plaćanje karticom. U slučaju iste cijene, teret provizije bi išao firmi ili obrtu, a ovako se prenosi na krajnjeg kupca, iako se to ne ne vidi na samom činu plaćanja, tj. da banka naplati proviziju od kupca, ali to kupac plaća kroz višu cijenu proizvoda i usluga. Postoje situacije gdje veća preduzeća, sa većim prometom, mogu pregovarati kamatnu stopu sa bankom, tako da je svejedno za kupca koji je način plaćanja u pitanju“, pojašnjava  ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Dakle, „veliki“ se sa bankama mogu ispregovarati manje provizije, dok kod „malih“ trgovaca ta provizija može biti od 2-5 posto često uz minimalni iznos od jedne marke, što znači da bi u slučaju da proda robu u visini od 10 KM, trgovac dao 10 posto provizije banci.

Druga mogućnost mu je da rizikuje i da svjesno odbije kupce koji žele plaćati karticama.

Centralna banka BiH: Nismo nadležni

Trgovce i potrošače bi tada trebao zaštiti regulator.

U većini zemalja je to nacionalna banka koja na tržište plasira nacionalnu karticu.

„Traženi odgovor nije u nadležnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine, nismo u mogućnosti odgovorit na vaš upit. Preporučujemo da se obratite Udruženju banaka BiH ili entitetskim agencijama za bankarstvo“, poruka je Centralne banke BiH.

Navedene institucije koje se finansiraju od poslovnih banaka čije interese i moraju zastupati nam nisu dostavile odgovore.

(Al Jazeera)

ocijeni
(0 glasova)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.