Gradnja kuća je jedna od osnovni potreba čovjeka pa se od iskona javljala potreba za graditeljima. Tešanj je imao svoje majstore pa se tako spominje naredba valije iz 1876. godine da se iz Tešnja pošalje 20 nedžara (tesara). Kada je o tesarima i dunđerima riječ, dosta prostora oviim graditeljima posvećeno je u sidžilu tešanjskog kadije iz 1740-1747 godine. Navodi se da je država nerijetko angažovala tešanjske tesare, koji su bili poznati majstori, na izgradnji ili opravci objekata na širim prostorima. O njihovim djelima govor i stare kuće bosanske arhitekture (Eminagića konak i druge kuće na tom dijelu grada). U periodu 1945-1992 godina u Tešnju je bilo 383 zidara i 43 tesara (Tešanjski zanati i trgovci 1642-1992, Alija Galijašević).

Poslije Drugog svjetskog rata tek 1962. godine osnovana je u Tešnju firma za izvođenje građevinski radova Univerzal. Osnivali su se i mali obrti koji su se bavili građevinarstvom, a mogli su imati maksimalno pet zaposelenih. Tako male firme nisu bile sposobne da rade veće građevinske poslove.

Jedna od najstarjih takvih građevinskih samostalnih zanatskih radnji je zanatska radnja vlasnika Šemse Ahmića, osnovana daleke 1970. godine.

Radnja egzistira sve do 90-tih godina, kada je zakonski omogućeno privatno poduzetništvo, što vlasnik radnje Šemso Ahmić koristi i osniva privatno preduzeće, koje i danas egzistira pod nazivom firme Inter d.o.o. Nisam mogao naći podatak da je i jedna druga zanatska radnja koja se bavila građevinom preživjela u kontinuitetu do danas.

Osnivač Samostalne zanatske radnje (SZR) čija nasljednica je moderna građevinska firma Inter
d.o.o Šemso Ahmić, je sposoban i uspješan, obrtnik koji je odgovorio vremenu u kome je živio i pravio uspješan biznis.

Šemso Ahmić je rođen 1942. godine u Ljetiniću. Ostao je rano bez oca, a odrastao je u porodici amiđe. Rano se oženio i počeo raditi u građevinskoj firmi Radnik iz Doboja. Tu je obavljao dužnost pomočnog poslovođe. Tu je stekao prve praktične spoznaje o građevinarstvu. Potrebe za školovanjem u građevinarstvu ga dovode u Zagreb gdje upisuje Građevinsku tehničku
školu, vanredno, a radi u poznatoj zagrebačkoj firmi (Hidrogradnja ili Industrogradnja). Zagrebačaka firma je izvodila radove u Njemačkoj gdje 1966.godine odlazi i Šemso. Nakon godinu dana prelazi na rad u njemačku građevinsku firmu gdje radi još oko 3,5 godine na radnom mjestu poslovođe. Od zarađenog novca počeo je kupovati mješalice za beton, dizalice, kolica i druge alate, mašine i uređaje potrebne u građevinarstvu,sa planom da se vrati u svoju domovinu. Tada je ova vrsta mašina i uređaja imala takav status da su je morali cariniti u Banja Luci. Na pitanje mnogih koji su poznavali Šemsu, zašto se vratio iz Njemačke u vrijeme kada se masovno odlazilo tamo na rad najbolji odgovor je Šemsina izjava koje se sjeća sin Muharem

• Nema zemlje pod ovim nebom, gdje sa njemačkim radom ne može isto tako dobro živjeti kao u Njemačkoj!
  

Vraća se u Jugoslaviju 1970. godine i otvara Samostalnu zanatsku radnju (SZR) sa sjedištem u Ljetiniću, te počinje sa radom. Iz tog vremena značajniji poslovi su bili izgradnja pijace u Doboju, željezničke stanice i dr.

Počinju se otvarati poslovi u Hrvatskoj, ali traže veći broj radnika. Šemso je tada doskočio zakonu tako što je registrovao 5 obrta na rođake, a on je vodio sve poslove i tako sa 25 radnika intenzivno počeo raditi u okolini Zagreba, Koprivnice, a zatim i po cijeloj Hrvatskoj.

Kada su se u Jugoslaviji počeli primjenjivati tzv Markovićevi zakoni (1990) osniva firmu Inter u Matuzićima (koji su pripadali općini Doboj). Nova firma ima i veće mogučnosti pa proširuje djelatnost na trgovinu, rudarstvo (angažovanje mehanizacije na površinskim kopovima u Brezi).

Intenzivan razvoj firme zaustavlja rat. Obnova djelatnosti izvršena je 1994. godine kada je organizovano Društvo jednog lica (DJL). Uvodi se djelatnost transporta. Transport će biti posebno važan u vrijeme prastanka rata i početka obnove svih vrsta objekata.

Shodno zakonskim propisima društvo se 2.000 godine registruje kao Inter d.o.o. Matuzići, a od 2012. godine firma je registrovana u Tešnju kao Inter d.o.o. Tešanj. Uvode se i novi proizvodi vezani za građevinarstvo kao što je proizvodnja betona, proizvodnja PVC stolarije (od 2003. godine).

Godine 2002., Inter d.o.o. je u procesu privatizacije postao većinski vlasnik DC
d.d. Kraševo, Tešanj, gdje je danas smješten carinski terminal i veliki broj privrednih subjekata.

Od 2010. godine u pravnom prometu osim firme Inter egzistiraju još dvije firme i svaka sa uspjehom obavlja slijedeće djelatnosti:

• Inter d.o.o. se bavi građevinarstvim-visokogradnja projektovanje i tehničko savjetovanje, proizvodnja, transport i ugradnja svih vrsta betona, transport i ugradnja PVC stolarijr,veleprodaja i maloprodaja građevinskog materijala,veleprodaja i maloprodaja autodijelova putničkog i teretnog programa
• DC d.d. usluga iznamljivanja poslovnih prostorija
• Šema d.o.o.-ugostiteljstvo, veleprodaja i maloprodaja PVC profila

U proteklim godinama društvo je uspješno izgradilo veliki broj objekata raznih namjena na prostoru BiH. Izgrađeni su objekti stambenog, poslovnog, proizvodne i sportske namjene. Izgrađen je veliki broj stanova, poslovnih prostora, veliki broj objekata infrastrukture (bazeni za vodu, vodovodi, kanalizacija, postrojenja za tretman voda itd), određeni radovi na autoputu.

Vlasnik Inter d.o.o. Tešanj je Muharem Ahmić, sin Šemsin, a rukovođenje firmama obavljaju Muharemovi sinovi Dino i Šemso.

Firma danas zapošljava 150 radnika. Nedavno sam u Dnevniku pisao o stambenom objektu na Jelahu čiji investiror je DC d.d, a izvođač radova Inter d.o.o. U razgovoru sa Muharemom, Dinom i Šemsom sam saznao da je u planu izgradnja još nekoliko objekata u Jelahu namijenjenih za stanovanje.

Husein Galijašević/Tešanjski dnevnik

Jutros je na sjeveru i sjeverozapadu Bosne pretežno oblačno vrijeme. U ostatku naše zemlje vedro. Po kotlinama centralne i istočne Bosne ima magle.

DIZAJN PLUS SPORT

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec august 2020. godine iznosi 2.053,68 KM i za 231,61 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. (dijagrami se nalaze na www.sssbih.com). Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec juni 2020. iznosila je 953,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 18,00 KM je viša od prosječne plate isplaćene u maju 2020. godine. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 46,40%.