Članak je filtriran: Petak, 07 Februar 2020

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 10.02.2020.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Veterinarska br.1046, od 10:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Objavljeno u Servisne Informacije

Malo je proizvoda koji se tako često upotrebljavaju i koji su tako korisni kao sapun. Ljudi ga koriste od rane mladosti do poznih godina. Njegova proizvodnja počela je u dalekoj prošlosti i isprva je smatran luksuznom robom, ali vremenom je postao proizvod bez kojeg ljudi ne mogu zamisliti svakodnevni život.

Sapun, voda i zdrav razum najbolji su za dezinfekciju, kazao je priznati kanadski doktor Vilijam Osler, a njegovom izrekom vodi se i mlada Tešanjka Amra Dervić. Sa trenutnom adresom u Banjaluci, kao student Medicinskog fakulteta, spravlja sapune od zdravog kozjeg mlijeka sa raznim dodacima, a pod zajedničkim nazivom "SaFuni by Amy" i sa zanimljivim sloganom "Čemu sapun kad imaš saFun".

Kako Amra kazuje, ideja da izrađuje sapune došla je spontano kada je u rodnom Tešnju bila na ljetnom raspustu i kada je pila kozje mlijeko, jer njen organizam nije dobro podnosio kravlje mlijeko.

"Konzumirajući kozje mlijeko, u jednom momentu mi je sinulo da pokušam napraviti sapun. Inače imam zahtjevnu kožu, tako da sam već koristila prirodne sapune. Prve sapune koje sam napravila podijelila sam bliskim osobama. Zavladalo je oduševljenje i svi su podržali moju ideju", pojašnjava Amra.

Sapunima izrađenim od kozjeg mlijeka koža lica i tijela može se učiniti mekom, zdravom i lijepom. U sapunima koje proizvodi, Amra kombinuje razne sastojke. Ima tu lavande, kamilice, cimeta, kafe, tikve, nevena, meda, čija sjemenki, kurkume...

"U svakom sapunu glavni sastojak je kozje mlijeko, za koje mogu reći da je neiskorišteno blago. Bogato je mnogim vitaminima i mineralima koji su potrebni, kako našem organizmu tako i koži kao zasebnom organu. Mlijeko kombinujem sa raznim drugim sastojcima, od čajeva, ulja, začina, hidrolata pa čak i tikva se našla u sapunu", pojašnjava Amra.

A baš zbog kombinacije raznih sastojaka u sapunima, da jedan ne bi isključivao drugi, potrebno je poznavanje sastava određenih biljaka te ostalih preparata koji se sljubljuju u jednom sapunu.

"Znanje je potrebno i ključno. Još od osnovne škole sam voljela da sakupljam biljke za herbarijum i da naučim nešto više o njima. Od mame sam za rođendan dobila knjigu sa slikama o različitom ljekovitom bilju, periodu branja i načinu korištenja, koja mi i danas služi kao uputa pri izradi sapuna", kazuje Amra.

Priča buduća doktorica da prije dodavanja sastojaka u sapun vrši istraživanja te da provjeri svaki sastojak prije nego što odluči da ga učini dijelom sapuna. Ako je u pitanju biljka, istraži koji dio se koristi, za šta se koristi, kako se koristi i u kojoj mjeri. Takođe, vodi se i čulom mirisa kada su u pitanju određeni začini ili mirisna ulja, a prije dodavanja sve ih sastavi. Ako prođu test, onda ih dodaje u sapun.

"Kako bih stigla do procesa izrade sapuna i izlijevanja smjese u kalupe, prva stavka je najbitnija, a to je priprema. Kada kažem priprema, mislim na nabavku svih potrebnih sastojaka, pripremu kalupa, zatim vaganje sastojaka koji čine sapun. To može trajati i danima, ovisno o tome da li mogu pronaći željeni sastojak. Proces 'mućkanja' sastojaka je brz - nekih pola do sat vremena, ovisno o načinu izrade", pojašnjava Amra.

A proizvodi sapune za suvu te sapune za masniji/mješoviti tip kože, jer kako navodi, razlikuju se zato što se i sama njega različitog tipa kože razlikuje.

"Suha koža ne želi biti dodatno isušena, pogotovo kada je zimski period. Nju je potrebno 'nahraniti'. Tako i masna koža ne želi višak ulja i sastojaka koji će dodatno zatvoriti pore i stvoriti podlogu koja je idealna za nastanak infekcije. Zbog toga je vrlo važno da sapun bude prilagođen tipu kože", kazuje Amra.

Na Amrinom Instagram profilu safun_by_amy ispod fotografija brojni su komentari kako sapuni i izgledaju fenomenalno te da svojim izgledam veoma podsjećaju na kolače.

"Pročitala sam jednom: 'Ako nešto ne možeš pojesti, ne stavljaj to ni na kožu.' Tako da se vodim tim - svi sastojci su prirodni, a sapuni jestivi... U sapunima nema konzervansa, parabena, sulfata, i boje kojima obogaćujem sapune su dobijene iz prirode", ponosna je Amra.

Kada se odlučivala kako će se javnosti predstaviti, pod kojim nazivom, opredijelila se za zanimljivu konstrukciju - "SaFun by Amy" te kazuje da je željela nešto neobično, a opet jednostavno, što bi se reklo - narodno.

"Moram da pohvalim mog dragog prijatelja Nikolu Grulovića, koji stoji iza ovog super naziva i slogana 'Čemu sapun kad imaš saFun'. Tako je i nastao 'SaFun by Amy' - starinski, a opet sa dozom modernoga u skladu s vremenom", priča Amra, koja će učestvovati na banjalučkom "PopArt marketu", koji se održava u subotu, 8. februara, u Domu omladine.

"'PopArt market' je jedinstven događaj koji se održava u gradu. Pruža priliku i starijim i mlađim kreativcima da svoje ideje podijele sa drugima. Sa druge strane, ljubiteljima prirodnih i ručno rađenih proizvoda omogućava raznovrsnu ponudu kvalitetnih proizvoda koji su nastali uz ulaganje mnogo truda i pažnje", zaključuje Amra.

(N.N.)

Objavljeno u Zanimljivosti

Prethodnih dana smo pileće meso izvezli u Švedsku jednom našem značajnom kupcu. Moram spomenuti da je priprema za to tržište jako dugo trajala, dosta su sofisticirani uslovi koje smo morali zadovoljiti, više smo vremena potrošili oko ambalaže, rekao je za Anadolu Agency (AA) Maid Jabandžić, direktor kompanije ”MADI”.

Svaka zemlja na najbolji mogući način štiti svoje konzumente, svoje građane, a tako i skandinavska Švedska. Stoga su i analize bile zahtjevne.

„Mislim da smo za prvi izvoz uradili preko stotinu analiza, znači za samo jedan šleper koliko je ovaj put otišlo. Baviti se hranom je jedan vrlo odgovoran posao, i tu se, kako volim reći, samo jednom griješi. A, mi ulažemo u to kako do greške ne bi došlo. Imamo 21 doktora veterine, 9 tehnologa“, istakao Jabandžić.

”MADI” na skandinavsko tržište vrši izvoz putem firme ”PLIVIT TRADE”, zastupnika balkanskih proizvoda u Skandinaviji.

„To je jedna naša firma, to su naši Banjalučani. Baš prošle godine u ovo doba bio sam u Švedskoj i tada smo napravili prve dogovore, a u međuvremenu smo dobili dozvole. Pošiljke za Njemačku su bile manje zahtjevne pa je izvoz upriličen ranije. Na sreću nas iz kompanije ”MADI”, na sreću naših zastupnika i na sreću mnogobrojnih Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj, ova je priča krenula, imali smo mnogo upita, što preko društvenih mreža, što preko e-mailova, kada ćemo krenuti sa Švedskom, je li to, uopće, aktuelno“, kazao je Jabandžić.

”MADI” je već dugo prisutan u zemljama CEFTA-e, u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, a od septembra prošle godine i u Njemačkoj. Bitno je spomenuti, navodi Jabandžić, da je crnogorsko tržište jako bitno za ovu kompaniju jer su tu dominantni.

„Kada pričamo o izvozu u Evropsku uniju, odnosno o dobijanju dozvole, moram reći da je to dosta dugo trajalo, da smo mnogo resursa potrošili dok smo se prilagodili da dobijemo potrebne certifikate i dozvole kako bismo krenuli sa izvozom“, pričao je Jabandžić.

Hrvatsko tržište je sljedeći cilj.

„Moram reći da smo Hrvatsku zvanično i dogovorili. Ostaje još ovaj dio priče oko regulative, ureda, veterinarstva, a u narednih nekoliko dana imam prve sastanke sa Uredom za veterinarstvo Republike Hrvatske gdje ih želim upoznati s nama, da vide ko je MADI, šta mi to radimo, dokle smo došli, koji nivo obrade koristimo, kao i tehnologije koje primjenjujemo pa da što prije zvanično krenemo sa izvozom u Hrvatsku“, naglasio je Jabandžić.

Država Bosna i Hercegovina ima velike koristi od izvoza pilećeg mesa i na ovo tržište. Kada je kopanija ”MADI” dobila zeleno svjetlo za izvoz u Evropsku uniju, zapravo je država dobila licencu preko proizvođača, a jedan od njih je i ova kompanija.

„U jednom dijelu se plašim da ćemo imati problema s državom, a to su poticaji. Treba razjasniti da poticaj nije nešto što treba kompaniji 'MADI', međutim stvar je što te poticaje imaju naši konkurenti. I oni ih ne koriste za sebe, nego da bi bili jeftiniji za taj iznos vrijednosti. I bojim se te nekonkurentnosti za našu kompaniju, ali i za druge kada je u pitanju izvoz, zato što jedan proizvođač, npr. u Austriji ili u Njemačkoj ima poticaje i od Evropske unije, i od svoje zemlje, i od svoje komune, dok smo mi u tom smislu dosta ograničeni“, ističe direktor kompanije ”MADI”.

Parola ”Kupujmo domaće” nije dovoljno zaživjela u našoj zemlji, navodi Jabandžić, ali sve dolazi iz kuće.

„Evo, ja imam tri kćerke i uvijek s njima razgovaram o tome da sve što je strano ne mora da znači da je bolje. Malo naopako, bojim se, usmjeravamo našu djecu, naš podmladak, našu budućnost, i onda se dešava i odlazak mladih ljudi. Premalo cijenimo ovo što imamo, premalo cijenimo i naše proizvode. Znam da ima i loših proizvoda, ali ima i mnogo kvalitetnijih proizvoda negoli onih koji dođu izvana. Kada pričamo o piletini, većina pilećeg mesa koje dođe iz uvoza se injektuje, tretira se raznim sredstvima, ali naš prosječni konzument teško da bi povjerovao u ovo“, rekao je Jabandžić, dodajući kako je barem 85 do 90 posto bosanskohercegovačkih proizvoda zaslužilo da dobije priliku kod bh. konzumenata:

„To je jedini siguran način da uspijemo, da uspije ova naša privreda. Jer, u bilo koju zemlju da odete, pa i u Švedsku, specijalan je prestiž kod njihovog stanovništva da kupuju proizvode na kojima piše da je domaći proizvod“.

(Melika Hrvić/AA)

Objavljeno u Ekonomija

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je jučer na sjednici Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ZDK te ga uputila u javnu raspravu koja će trajati 30 dana.

Kako je istakao ministar obrazovanja Spahija Kozlić, čije će ministarstvo zajedno s načelnicima i gradonačelnicima lokalnih zajednica provesti javnu raspravu, novi će zakon biti dodatno usaglašen sa Okvirnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

“”Njime će detaljnije biti razrađen i Program predškolskog odgoja i obrazovanja, a nastojimo dodatno regulisati i način formiranja privatnih i javnih predškolskih ustanova. Nastojimo regulisati i nadzor i kontrolu nad ovim, vrlo važnim sektorom obrazovanja”, pojasnio je ministar Kozlić.

Zbog potrebe za usklađivanjem termina u tekstu Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o Javnoj ustanovi Univerzitet u Zenici te njegovim usklađivanjem sa Zakonom o visokom obrazovanju ZDK, sa dnevnog reda današnje sjednice povučen je taj dokument, o kojem se trebalo raspravljati po skraćenoj proceduri.

Bez rasprave i takođe većinom glasova, usvojena je i Informacija o stanju priprema za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća sa mjerama za organizovanje, razvoj i jačanje civilne zaštite za 2019. godinu, koju je napravila Kantonalna uprava civilne zaštite ZDK.

Poslanici su usvojili i Informaciju o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva na području ZDK u 2018. godini, koju je napravio Institut za zdravlje i ispravnost hrane Zenica, čiji je direktor Senad Huseinagić istakao da su hronične bolesti srca najčešći uzrok smrti u ZDK.

Najviše umrlih od malignih tumora, po tom izvještaju, bilo je u opštinama Vareš i Olovo, čije je stanovništvo i nastarije u ZDK, a što je i jedan od uzroka obolijevanja te smrtnih ishoda u tim opštinama.

Poslanici su uz spomenuti izvještaj usvojili i zaključak koji je predložio zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Mladen Simić iz SDP-a, kojim se “nalaže Vladi ZDK da preduzme sve mjere i radnje u smislu uticaja i djelovanja prema akterima odgovornim za kvalitet vazduha i zdravlje stanovništva ZDK, pogotovo prema detektovanim zagađivačima”.

Usvojena je i Informacija o stanju u oblasti zapošljavanja na području ZDK za 2019. godinu, kao i Informacija o izvršenju alternativne sankcije rad za opšte dobro na slobodi u 2018. godini.

(BHRT)

Objavljeno u Vijesti

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.