Članak je filtriran: Četvrtak, 06 Februar 2020

Protekla godina je sa sobom nosila brojne izazove i za tešanjske privrednike. Direktor TRA Tešanj d.o.o., Ismar Alagić za poslovni portal Akta.ba je kazao kako je uočeno smanjenje izvoza određenih vrsta roba na određena tržišta.

EKOSISTEM

„Ovdje se prvenstveno misli na automobilske dijelove i proizvode metaloprerade na tržište prvenstveno Njemačke. Istvovremeno, značajni porast izvoza iz Tešnja su bilježili sektori prerade plastike, tekstila i kože, kao i prerada mesa i prehrambeni proizvodi“, kazao je Alagić, naglašavajući kako se tešanjska privreda poput „feniksa“ stalno podiže i eventualno smanjenje poslovnih aktivnosti u jednom sektoru se kontinuirano supstituira rastom u drugim sektorima, što ovu lokalnu ekonomiju čini vitalnom i stabilnom na brojne udare koji dolaze iz prvenstveno iz vanjskog ekonomskog okruženja.

Navodi kako još čekaju publikovanje završnih računa o poslovanju za 2019. godinu, ali opći zaključak je da tešanjska privreda predstavlja vitalan organizam sa ekosistemom koji ima metabolizam koji potiče investije, izvoz i potrošnju.

„Kroz takve procese, potrebno je nastaviti raditi na poticanju djelatnosti sa dodanom vrijednošću, uz značajniju zastupljenost korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija i razvijanje kooperacije sa drugim firmama sa ciljem povećanja međunaodne konkurentnosti, uvođenja inovacija i povećanja udjela digitalizacije u poslovnim procesima na putu ka dekarbonizacciji i 3R (smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati) pristupu okolinsko prihvatljivih tehnologija“, rekao je Alagić.

Prema raspoloživim posljednjim podacima izvoz tešanjske privrede tokom 2019. godine je iznosio 385.581.468,00 BAM na tržište više od 70 država širom svijeta.  Izvoz iz Tešnja čini 21,47 posto izvoza iz Zeničko-dobojskog kantona. Kada je riječ o izvozu po stanovniku, općina Tešanj se nalazi među 10 općina u FBiH koje imaju veći izvoz  od 8.000 BAM po stanovniku, gdje se osim Tešnja nalaze još: Lukavac, Visoko, Usora, Gradačac, Široki Brijeg, Ilijaš, Goražde, Posušje i Konjic. Uvoz je značajan segment poslovanja na području općine Tešanj, što doprinosi da se općina Tešanj nalazi među osam lokalnih zajednica u FBiH koje imaju vrijednost „uvoz+izvoz“ po stanovniku u iznosu iznad 17.500 BAM. To društvo u FBiH osim Tešnja sačinjavaju: Široki Brijeg, Doboj-jug, Posušje, Lukavac, Grude, Visoko i Kreševo.

„Iz prezentovanih podataka možemo zaključiti da po oba gore navedena kriterija vanjskotrgovačkog poslovanja u samom vrhu FBiH se nalaze sljedeće lokalne zajednice: Tešanj, Lukavac, Široki Brijeg, Visoko, a ovom društvu se može pridodati i Gradačac. Ako posmatranje usmjerimo i na drugi entitet u BiH, onda se gore navedenim lokalnim zajednicama po ostvarenim rezultatima u obje kategorije mogu pridodati samo još Derventa i Kotor Varoš“, pojasnio je Alagić.

IZVOZ

Četiri najznačajnija vanjskotrgovinska partnera u segmentu izvoza tešanjske privrede su: Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija koji čine 74 posto cjelokupnog izvoza iz Tešnja.  Već od ranije su poznate kategorije proizvoda koje se izvoze iz Tešnja gdje prepoznajemo proizvode iz oblasti metaloprerade i proizvodnje autodijelova, industriijske keramike, prerade tekstila i kože, drvoprerade i namještaja, ali u posljednje vrijeme značajn udio zauzimaju dijelovi od polimernih materijala i proizvodi od mesa i drugi prehrambeni proizvodi.

Uz već nabrojana četiri ključna tržišta (Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija) za robe i usluge iz Tešnja, želimo istaknuti i uznačajan izvoz koji je realizovan na tržišta: Hrvatske, Ujedninjenih Arapskih Emirata, Srbije, Crne Gore, Velike Britanije, Švicarske i dr. Nikako ne smiju se zaboraviti 'lokomotive' ekonomskog razvoja u Tešnju koje su oličene u firmama: HIFA grupacija, AS group, MADI, Mann Hummel BA, Alpina Bromy, ali i brojne druge firme sa manjim brojem zaposlenih ali značajnim poslovnim rezultatima“, kaže Alagić

Ono što ovu poslovnu sredinu čini posebnom je i to da se nove kompanije javljaju svakim danom, ali osnovnu snagu lokalne privrede čine već afirmisane firme koje su stabilni nosioci lokalnog ekonomskog razvoja. Prema različitim oblicima registracije broj poslovnih subjekata u Tešnju je odavno prevazišao 2.500 subjekata, sa jasnom tendencijom da taj broj uvećava u narednom periodu.

Migracije koje se dešavaju, zadesile su i Tešanj, međutim kako kaže Alagić  vrijedno pomena je činjenica da u Tešanj dolaze ljudi iz drugih dijelova naše države koji pronalaze zaposlenje u lokalnim firmama.

„Nedostatak kvalifikovane radne snage je sada izražen, a još više će biti u vremenima koja su pred nama. U određenoj mjeri tešanjske firme to rješavaju na način da radna snaga dolazi sa teritorije susjednih općina i gradova, gdje u određenim firmama već sada imamo značajno izražen broj uposlenika sa teritorije drugih lokalnih zajednica“, zaključuje Alagić.

E. Kokor

Objavljeno u Ekonomija

Naučnici sa Kalifornijskog univerziteta napravili su "anti-solarne panele" koji rade obrnuto od solarnih - stvaraju energiju u mraku, umjesto da im Sunce bude izvor.

"Da bismo proizveli električnu energiju nakon što je sunce zašlo, koristimo alternativni fotonaponski koncept koji zemlju koristi kao izvor toplote, a noćno nebo kao hladnjak", objašnjavaju naučnici.

Trenutni "anti-solarne paneli", ipak, nisu toliko korisni.

Mogu da generišu samo četvrtinu energije koju prave solarni paneli.

Ipak, ukoliko se unaprede, "anti-solarni paneli" mogli bi da budu velika prekretnica, jer bismo energiju mogli da stvaramo non-stop, piše Tweak Town.

(N.N.)

Objavljeno u Zanimljivosti

Od 27.371 preduzeća, koliko ih je prošle godine bilo u BiH, njih 25.846, odnosno 94 odsto, ima do 49 radnika.

Takve firme, po definiciji, spadaju u mala preduzeća, dok smo srednjih, koja broje između 50 i 249 zaposlenih, imali 1.265.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prošloj godini u BiH je velikih preduzeća, onih koja zapošljavaju 250 i više radnika, bilo svega 260.

Kada je riječ o preduzetnicima, u 2018. ih je bilo 48.041, od čega ih je srednjih bilo 19, velikih svega tri, a preostalih čak 48.019 su mali preduzetnici, što znači da imaju manje od 50 radnika.

Ekonomista i akademik Muris Čičić kaže da, u odnosu na evropske države, značajno zaostajemo po broju srednjih i velikih preduzeća, a koja su nosioci razvoja u smislu značajnijih investicija, inovacija, istraživanja i tako dalje.

“Iskreno, očekivao sam da će se više većih kompanija pojaviti na tržištu BiH u zadnjih dvadesetak godina”, kaže Čičić u izjavi za “Nezavisne”.

IMAMO

25.846 malih preduzeća

1.265 srednjih firmi

260 velikih kompanija

To se, kako dodaje, nije dogodilo iz brojnih razloga, a prvi je nestabilna politička situacija, koja, kako ocjenjuje, definitivno nije stimulisala ni veća ni strana ulaganja, kao ni lokalne inicijative.

“Ne kažem da toga nije bilo, ali politička situacija ni na koji način nije stimulisala stvaranje neke normalne privrede. Druga stvar, naravno, mi smo malo tržište i kao takvi imamo šansu samo ako se pojavljujemo kao dio nekih većih tržišta. Kompanije, koje dolaze na tržišta gdje nisu bile, kod nas ne stižu jer stalno ocjenjuju da nismo dovoljno veliko tržište ne samo po broju stanovnika, već i po kupovnoj moći”, ocjenjuje Čičić.

Procjene iz Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS pokazuju da je i u ovim djelatnostima veoma malo preduzeća koja spadaju u grupu srednjih, odnosno velikih.

“Daleko je veći broj malih radnji, koje zapošljavaju do pet radnika. Slijede radnje koje zapošljavaju 10 do 20 radnika”, ističe Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS.

Prema njegovim riječima, velike kompanije nemamo zato što smo mala sredina te nemamo mnogo stanovnika. Ni mala preduzeća, sudeći po njegovom mišljenju, nemaju svijetlu sadašnjost.

“Uglavnom imamo privatne biznise kojim ljudi pokušavaju da krenu, a to ne mogu da izguraju. Velike ribe jedu male ribe u privredi, pa i u trgovini. Male trgovine propadaju jer ih veliki šoping-centri progutaše svojim sistemom rada – imaju puno više prometa, pa i niže cijene. Zato sada dolazi do gašenja malih trgovina i ugostiteljskih objekata”, naglasio je Savanović za “Nezavisne”.

Struktura zaposlenih u BiH, prema podacima Agencije za statistiku, pokazala je da je najveći dio radnika angažovan u industrijskim djelatnostima, u uslugama, te u trgovini i građevinarstvu.

(akta.ba)

Objavljeno u Ekonomija

Radi trenutne epidemiološke situacije u vezi sa gripom, tim za utvrđivanje mjera na sprječavanju i suzbijanju širenja gripe, na sastanku održanom 05.02.2020. godine predložio, a Direktor KB Zenica donio odluku da se:

Potpuno zabranjuju posjete bolesnicima hospitaliziranim u KB Zenica.
Ostaju termini utorkom i četvrtkom između 13.00 i 14.00 sati  u kome može doći jedan član porodice koji nema simptome upale gornjih disajnih puteva, radi neophodne komunikacije sa porodicom i dobivanja i davanja informacija porodici.
Odluka stupa na snagu 10.02.2020. godine.

Objavljeno u Vijesti

Huawei, Xiaomi, Oppo i Vivo zajedno rade na platformi koja će omogućiti developerima izvan Kine da uploaduju svoje aplikacije na svaki app store simultano.
Proizvođači su se udružili u alijansu Global Developer Service Alliance (GDSA) čiji je cilj vjerovatno smanjiti međunarodnu dominaciju Googleovog Play Storea.

Otkako je Google Play Store zabranjen u Kini, korisnici Androida preuzimaju aplikacije s različitih app storea od kojih mnoge održavaju proizvođači poput Huaweija i Oppa. No, izvan Kine Google Play Store je apsolutno dominantan te predstavlja jedinstvenu lokaciju na koju developeri mogu uploadovati svoj softver.

Ovaj monopol znači da aplikacije treće strane imaju problema s podrškom developera na međunmarodnom nivou, a upravo ova prednost je "meta" nove platforme. Usluge platforme su planirane za devet zemalja i regija uključujući Indiju, Indoneziju, Rusiju i Maleziju. Xiaomi je snažan u Indiji, Huawei u Evropi, a zajedno s ostalim pomenutim kompanijama kontrolišu oko 40 posto svjetskih isporuka smartphonea od četvrtog kvartala prošle godine. Nova platforma će olakšati developerima uploadovanje njihovih aplikacija na svaki store istovremeno.

Dominacija Google Play Storea je ozbiljan problem za Huawei, koji je izgubio licencu za pružajne Googleovih aplikacija i usluga prošle godine. To je bio toliki problem da je Huawei odlučio odustti od oficijelnog plasiranja svog posljednjeg flagshipa na međunarodno tržište, a to je model Mate 30.

Huawei je ranije saopćio da razvija vlastiti operativni sistem Harmony te da investira milijardu dolara u razvoj, rast broja korisnika i marketing Huawei Mobile Services usluga, alternatnativu Googleovim uslugama.

Play Store donosi ogroman novac Googleu, čak 30 posto prodaje ide preko ove online prodavnice. Vjeruje se da je Google putem Play Storea prošle godine zaradio oko 8,8 milijardi dolara.

Nova platforma bi se mogla pojaviti već u martu.

(klix.ba)

Objavljeno u Svijet

Pravilnik o kućnom redu i etičkom kodeksu, koji preciznije reguliše pravila ponašanja u školama Zeničko-dobojskog kantona, uskoro će se naći pred skupštinskim zastupnicima. Biće to još jedan od instrumenata kontrole provođenja pedagoških standarda u obrazovnim ustanovama.

Objavljeno u Vijesti
Petak, 07 Februar 2020 00:00

Izvještaj CZ za 07.02.2020.godine

Izvještaj po skraćenoj listi pitanja.

Objavljeno u Servisne Informacije

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.