Ministarstvo trgovine i turizma RS objavilo je krajem prošlog mjeseca javni poziv za podnošenje ponuda za dodjelu koncesije za korištenje zemljišta radi izgradnje objekata turističke infra i suprastrukture na području opštine Teslić.

Predmet koncesije podrazumijeva korištenje zemljišta u vlasništvu Republike Srpske u cilju proširenja postojeće turističko –ugostiteljske ponude na području opštine Teslić, na lokalitetu rijeke Usore.

"U ovoj fazi postupka, imajući u vidu proceduru definisanu Zakonom o koncesijama nismo u mogućnosti prikazati detaljnije infrastrukturne pojedinosti iz razloga što isti predstavljaju sastavni dio tenderske dokumentacije koji potencijalni ponuđači moraju otkupiti od Ministarstva trgovine i turizma, uključujući i Studiju ekonomske opravdanosti u kojoj je sadržano idejno rješenje projekta”, kazali su iz resornog ministarstva za portal Akta.ba.

Generalno, projektom je predviđeno da se u blizini postojećeg etno sela "Usora" napravi kupalište otvorenog tipa u dužini oko 500 metara, što podrazumijeva uređenje obala rijeke Usore i čišćenje korita rijeke, drenažu površinskih voda, dovođenje instalacija do mjesta gradnje, izgradnju prečistivača za vodu, izgradnju bazena i manjih smještajnih objekata bungalovskog tipa i pomoćnih objekata, izgradnju igrališta i ostalih sportsko-rekreativnih sadržaja na otvorenom, trasiranje pješačkih i biciklističkih staza u dužini ne manjoj od 5 kilometara sa izgradnjom pratećih objekata uz staze (odmorišta, nadstrešnice, vidikovci) i uređenje područja za rekreativni lov i ribolov, sa pratećim objektima.

"Obaveza budućeg koncesionara da prilikom realizacije projekta projektne aktivnosti uskladi sa čl. 27. i 30. Zakona o poljoprivrednom zemljištu i čl. 42., 43. i 44. Zakona o šumama ukoliko, tokom realizacije obavljanja koncesione djelatnosti dođe do krčenja šume i trajne promjene namjene šumskog i poljopivrednog zemljišta", ukazuju iz ministarstva.

U vezi sa intervencijama na riječnom toku rijeke Usore i korištenja priobalnog područja u sportsko -rekreativne svrhe, budući koncesionar je u obavezi pribaviti vodna akta od JU "Vode Srpske", Bijeljina, shodno Zakonu o vodama.

U cilju realizacije pojedinih faza projekta potrebno je voditi računa da se prethodno donese prostorni plan posebnog područja za širi obuhvat i sa dijelovima plana na nivou sprovedbenog dokumenta, kao i master plan, a na osnovu projekta iz oblasti rudarstva i geologije Banja Vrućica-termomineralna voda, kako je predviđeno Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine.

Očekivani ekonomski pokazatelji od realizacije projekta su otvaranje novih radnih mjesta i to najmanje 20 radnika u početnoj fazi realizacije projekta.

Također, očekuje se angažovanje domaće radne snage i privrednih društava na izvođenju planiranih građevinskih radova na ostrvu i pratećih aktivnosti, potom povećanje prihoda budžeta kroz plaćanje poreza i doprinosa kako lokalnoj zajednici tako i budžetu Republike Srpske.

Projekat će uticati i na razvoj razvoj sektora turizma i ugostiteljstva Teslića koji je važan turistički centar RS, kao i na punjenje budžetskih i vanbudžetskih fondova.

Snažan vjetar orkanske jačine, koji je zahvatio gotovo sve zemlje regiona napravio je veliku štetu u pojedinim dijelovima Hrvatske, BiH i Crne Gore i probleme u morskom i drumskom saobraćaju.

Tokom dana se očekuje smirivanje vjetra, a za petak i subotu se očekuje stabilizacija vremena.

U Mostaru je duvala bura orkanske jačine i nanijela veliku štetu tom gradu na Nertvi.

Vjetar je čupao i lomio stabla od kojih su mnoga padala na parkirane automobile, srušeni su dimnjaci, a sa nekih zgrada je letjela fasada.

Mostarski vatrogasci su cijelu noć čistili ulice od porušenih stabala.

Štete su zabiliežene i u drugim gradovima na području Hercegovine, a zbog snažnog vjetra izdato je upozorenje za područje cijele BiH.

Jučerašnji dan i protekla noć bili su teški i za građane Sokoca, a načelnik te opštine je za sarajevsku N1 Tv rekao da u ovom momentu preko 100 trafo-stanica je van funkcije.

Slučaj u kojem su muškarac i dijete sinoć bili zarobljeni na putu udaljenom 20 kilometara od Sokoca nakon što je na put palo drvo zbog snažnog vjetra i snježnih nanosa je uspješno riješen.

Pojedina sela oko Sokoca su potpuno odsječena, prenijela je RTRS.

Na Paškom mostu izmjereni su udari od 217 km/h, a na Svetom Juri, na Biokovu 201 km/h.

Jaka bura odnijela je tanker koji pluta u Kaštelanskom zalivu.

Kako javlja splitska Slobodna Dalmacija, brod je bacio sidra, ali se nalazi pramcem suprotno od smjera vetra, što je neubičajeno u ovakvim situacijama.

Makarska je jedini veći grad u zemlji u kojem su udari bure lokalno bili blizu 200 km/h.

Rezultat svega su štete po gradu u vidu oštećenih automobila, slomljenih reklama i brojnih srušenih stabala, javila je Dalmacija Danas.

Noćašnja temperatura na Svetom Juri na Biokovu pala je na -13°C, a uz vjetar prosjeka 26,9 m/s osjećaj hladnoće bio je ekstremnih -29°C.

Na obali i u priobalju zatvorene su brojne saobraćajnice, a olujni jvetar prouzrokovao je velike probleme i u unutrašnjosti zemlje.

Materijalne štete ima širom Hrvatske.

Kod Masleničkog mosta prevrnula su se tri šlepera, a u nesreći je učestvovao i jedan automobil koji je naletio na dva prevrnuta kamiona.

Zbog vjetra nema otvorenog puta za teretna vozila i autobuse iz smera unutrašnjosti prema Dalmaciji i obrnuto, saopstio je Hrvatski auto-klub (HAK).

U prekidu su pojedine trajektne, katamaranske i brodske linije.

Zbog olujne bure splitski vatrogasci bili su na brojnim intervencijama - uklanjanju srušenih stabala i saobraćajnica i grane s parkiranih automobila...

Spasili su čak i jedno mače koje je prestravljeno bilo zaglavaljeno visoko na jednom boru.

U samom Zagrebu vjetar je čupao stabla, krovovi su urušeni, oštećeni automobili. U Novom Zagrebu padali su i betonski blokovi s nebodera.

Snažan vjetar otkinuo je oko 350 kvadratnih metara limenog krova u Zagrebu na Maksimirskoj cesti 284. Dijelovi krova su pali na parkiralište i oštetili desetak automobila.

I dalje je na snazi crveni alarm za Dalmaciju.

Jak vjetar duvao je i na crnogorskomdelu Jadrana, gdje su takođe padala stabla, dok je na sjeveru Crne Gore jaka mećava ugrozila kretanje vozila.

(nezavisne.com)

Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona imenovalo je Krizni štab za praćenje novog koronavirusa, kojim predsjedava dr. Adnan Jupić, kantonalni ministar zdravstva, a u njegovoj odsutnosti dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i član Kantonalnog štaba civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona. Imenovanjem Kriznog štaba raspušteno je Koordinaciono tijelo za praćenje pojave novog koronavirusa, koje je formirano prošle sedmice.

Krizni štab je imenovan u skladu s naredbom Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, a pored predstavnika kantonalnog Ministarstva zdravstva, čine ga predstavnici Kantonalne bolnice Zenica, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, domova zdravlja u Zenici i Tešnju, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK te Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

Krizni štab je imenovao dr. Fatimu Bašić, specijalisticu epidemiologa sa Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, za kontakt osobu sa Kriznim štabom Federalnog ministarstva zdravstva. Osnovni zadatak Kriznog štaba je hitno aktiviranje Kriznog plana pripravnosti za postupanje nadležnih institucija u Zeničko-dobojskom kantonu radi sprečavanja i ranog otkrivanja slučaja bolesti izazvane novim koronavirusom.

Krizni štab je, na svojoj prvoj sjednici, naložio da se u roku od sedam dana izrade Krizni plan i detaljne epidemiološke instrukcije. Bolnicama u ZDK je naloženo da pripreme prostorije izolacije za smještaj sumnjivih pacijenata te da se odmah izvrši nabavka zaštitnih odijela i maski za zdravstvene radnike u bolnicama i domovima zdravlja. Od domova zdravlja je zatraženo da odmah provjere i izvjeste Krizni štab o rezervama zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava.

Također, Krizni štab se saglasio da se u saradnji s Ljekarskom komorom Zeničko-dobojskog kantona organizira edukacija za zdravstvene radnike koji se nalaze u sistemu prevencije i liječenja zaraznih bolesti u ovom kantonu.

Press-služba ZDK

Od naturaliziranih Slovenaca, njih 70 posto je porijeklom sa područja bivše Jugoslavije, a među njima je najviše ljudi iz BiH.
Na početku 2018. godine u Sloveniji je živjelo 250.000 imigranata, što je 12 posto ukupnog broja stanovništva, čime je ta zemlja zauzela 16. mjesto na listi zemalja Evropske unije po broju stranaca, pokazali su podaci slovenskog Zavoda za statistiku.

Na toj listi Luksemburg je na prvom mjestu sa 46,5 posto imigracije, a na posljednjem je Poljska sa svega 1,8 posto, prenosi agencija STA.

Podaci Zavoda za statistiku pokazali su da je Slovenija prilično velikodušna u pogledu dodjele državljanstva doseljenicima i smatra se da je, pored Hrvatske, Švedske i Holandije, jedna od četiri zemlje EU-a s najvećim udjelom imigranata koji imaju državljanstvo.

Osobe iz čak 163 zemlje

Kako se navodi, taj udio u Sloveniji iznosi 55 posto, od čega je 94 posto doseljenika koji su prešli u zemlju dok je ona još bila u sastavu Jugoslavije, prije juna 1991. godine.

Od naturaliziranih Slovenaca, njih 70 posto je porijeklom sa područja bivše Jugoslavije, a među njima je najviše ljudi iz Bosne i Hercegovine – čak 43 posto. Raste i broj ljudi sa Kosova.

Imigraciju u Sloveniji čine osobe iz čak 163 zemlje svijeta, prenosi Tanjug.

(ZB/Al Jazeera)

U većem dijelu Bosni i Hercegovini jutros je sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.