Članak je filtriran: Utorak, 06 Oktobar 2020

Pripadnici Granične policije BiH oko ponoći su spriječili krijumčarenje 12 osoba afroazijskog porijekla na području Gradiške.

"Migrante su krijumčarila dvojica državljana BiH i to u dva vozila. Prilikom pokušaja zaustavljanja vozač škode, bh. tablica, oglušio se o naredbe policijskih službenika i dao u bijeg, dok je drugo vozilo, reno na kojem su bile različite bh. tablice, sletjelo s puta i zatečeno u kanalu", pojašnjeno je u saopštenju Granične policije BiH.

Kako se dodaje, Škodu sa osumnjičenim državljanima BiH su zaustavili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS, na području opštine Novi Grad i zadržali do dolaska pripadnika Granične policije BiH.

Zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "krijumčarenje osoba", o događaju je obaviješten tužilac Tužilaštva BiH, prema čijoj su naredbi osumnjičeni lišeni slobode. Ilegalni migranti nisu posjedovali identifikacione dokumente, a u razgovoru sa službenicima JGP Gradiška izjavili su da dolaze iz Pakistana. U toku je daljnji rad na ovom slučaju.

Objavljeno u Vijesti

Kantonalni sud Tuzla osudio je Almira (34) i Šeherzadu (37) Ahmetović iz Tuzle zbog krivičnog djela trgovina ljudima i izrekao im kazne zatvora u trajanju od po 10 godina.

Ovaj bračni par je optužen da su u periodu od januara 2017. do marta 2018. godine četvoro djece, u životnoj dobi od 7 do 11 godina, koji su s njima živjeli u porodičnoj zajednici u mjestu Mihatovići pored Tuzle, prisiljavali na prosjačenje kako bi sebi pribavili korist tako što su im djeca predavala sav isprošeni novac koji se po jednom djetetu kretao od 20 do 150 KM dnevno.

Pri tome su koristili njihovu nedovoljnu psihičku razvijenost i bespomoćan položaj u kojem su se nalazili.

U optužnici je navedeno da su djecu budili rano ujutru i bez obzira na vremenske prilike, vanjsku temperaturu i godišnje doba ih prevozili automobilom na lokacije u Tuzli, Gradačcu, Srebreniku i Orašju.

Tu su ih stalno nadzirali, tjerali da prosjače od jutra do kasnih večernjih sati, prijetili im da će ih tući ili ih je Almir i tukao ukoliko ne donesu dovoljan dnevni iznos novca.

Zabranjivali su im da troše novac na hranu i za svoje potrebe, te su djeca, nerijetko, na niskim temperaturama na udaljenim lokacijama spavala na otvorenom ili su se pješice morali vraćati da bi im predali novac.

Objavljeno u Vijesti

Kompanija "Markonis", sa sjedištem u Nišu, dostavila je dokument kojim dokazuju da imaju autorizaciju za montiranje i servisiranje 100 respiratoira koje je iz Kine uvezla kompanija "Srebrena malina", potvrđeno je iz Federalne uprave Civilne zaštite (FUCZ).

Informaciju je za portal "Radiosarajevo.ba" potvrdio i Mustafa Kadribegović, vršilac dužnosti direktora Federalne uprave Civilne zaštite.

"Kompanija Markonis je pokazala zainteresiranost za ovaj posao. Dva tendera su završena i sve su prilike da ćemo raspisati i treći tender. Kada će se to dogoditi, ne znam, ali sam dao nalog Odsjeku za javne nabavke FUCZ-a da sve pripreme. Što se tiče kompanije iz Niša, s njima smo u kontaktu. Drugi tender je zatvoren početkom oktobra, sada čekamo taj treći", podvukao je Kadribegović.

Podsjetimo, u aferi "Respiratori" osumnjičeni su Fadil Novalić, premijer FBiH, Fahrudin Solak, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite, i Fikret Hodžić, vlasnik "Srebrene maline", te Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) izuzeli su veću količinu dokumentacije u vezi sa aferom "Respiratori" i poljoprivrednim gazdinstvom "Srebrena malina", koja je u jeku pandemije korona virusa uvezla 100 spornih respiratora iz Kine, za 10,5 miliona maraka.

Objavljeno u Vijesti

Prethodni mjesec bio je najtopliji septembar od kada se vrše mjerenja, sa neobično visokim temperaturama u Sibiru, na Bliskom istoku i u dijelovima Južne Amerike i Australije, saopštila je danas Evropska služba za klimatske promjene "Kopernik".

Uz produžavanje dugoročnog trenda zagrijavanja pod uticajem emisija gasova, visoke temperature su ove godine imale veliku ulogu u katastrofalnim požarima u Kaliforniji, potom u Arktiku, kao i u poplavama u Aziji, navode naučnici.

"Dok ulazimo u još topliji svijet, određeni ekstremi vjerovatno će se dešavati češće i biće intenzivniji", izjavila je vodeći naučnik "Kopernika" Freja Vamborg i ukazala na primjere toplotnih talasa i perioda intenzivnih kiša.

Protekli septembar bio je na globalnom nivou topliji za 0,05 stepeni Celzijusovih od istog mjeseca 2019. godine i za 0,08 stepeni topliji nego 2016. godine, što su do sada bili rekordni mjeseci po temperaturi.

Tokom posljednja tri mjeseca 2020. godine, klimatski događaji poput fenomena La Ninja i projektovani niski nivo jesenjeg arktičkog leda uticaće na vremenske prilike zbog kojih će ova godina biti najtoplija od kada se vrše mjerenja, navodi "Kopernik".

Posljednjih pet kalendarskih godina bile su najtoplije od kada se vode arhive. Prosječna globalna temperatura već je porasla za oko jedan stepen Celzijusov u odnosu na predindustrijsko doba.

Države će, prema Pariskom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, pokušati da ograniče rast na 1,5 stepeni, a naučnici navode da bi to spriječilo katastrofalne klimatske promjene.

(N.N.)

Objavljeno u Svijet

Evropska komisija danas je usvojila sveobuhvatan za Zapadni Balkan s ciljem poticanja dugoročnog ekonomskog oporavka regije, podrške zelenoj i digitalnoj tranziciji, te podržavanju regionalne integracije i konvergencije s Evropskom unijom.

Glavni cilj Ekonomskog i investicijskog plana jeste potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regiona i regionalnu ekonomsku integraciju. Želimo podržati zelenu i digitalnu tranziciju na Zapadnom Balkanu, provedbu reformi potrebnih za napredak na putu EU i približiti region jedinstvenom tržištu EU. Sve bi to trebalo dovesti do održivog ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Ovaj je plan utoliko potrebniji zbog ogromnih negativnih posljedica COVID-19 na ekonomije Zapadnog Balkana, koje su i ranije zaostajale u smislu ekonomske konvergencije s EU, te se suočavaju sa izazovima usljed slabe konkurentnosti, visoke nezaposlenosti i strukturnih slabosti.


Koje su ključne vodeće inicijative u Planu?

Plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva transportna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući Garantni fond za mlade za stvaranje mogućnosti zapošljavanja mladih.

U kontekstu zelene i digitalne tranzicije, Komisija će analizirati troškove, koristi i uticaj navedenih vodećih investicijskih projekata i njihovih pratećih projektnih prijedloga s ciljem aktivnog i svrsishodnog napretka.


VODEĆA INICIJATIVA 1. – POVEZIVANJE ISTOKA I ZAPADA

– Završetak „Autoceste mira“ na Kosovu (koja će Prištinu povezati s Nišem u Srbiji) uz značajan napredak na dionici kroz Srbiju.

– Premda je (osnovna mreža) cestovnog koridora (Koridor X) jugoistočno od Mađarske kroz regiju do Bugarske, Grčke i šire praktički dovršena, kao i podrška EU-a, u potpunosti će se modernizirati i paralelni željeznički koridor. Konkretno, u ovom roku će se finalizirati obilaznica kod Niša u Srbiji. Značajno će se unaprijediti i projekat na Koridoru X za unapređenje željezničke veze između Srbije i Hrvatske, koja je vitalna veza u željezničkom teretnom prometu, kao i projekt nadogradnje željezničke veze prema Sjevernoj Makedoniji.

– Također će se značajno unaprijediti željeznički koridor VIII između Skoplja i bugarske granice, a u cilju povezivanja Skoplja i Sofije..

 

VODEĆA INICIJATIVA 2. – POVEZIVANJE SJEVERA I JUGA

– Planiran je završetak 75% glavnog cestovnog koridora sjever-jug koji povezuje glavne gradove srednje Europe preko Sarajeva u Bosni i Hercegovini do luke Ploče na jadranskoj obali (Koridor Vc), u skladu sa standardima autocesta. Također se planira unapređenje željezničke veze duž istog koridora.

– Kompletna sanacija željezničke rute 4 koja povezuje Beograd sa Podgoricom do crnogorske luke Bar od granice sa Srbijom do mora. Planira se i dalje unapređenje paralelnog cestovnog koridora, posebno podgorička obilaznica.

– Pojačat će se povezanost glavnih gradova Sarajeva i Podgorice, povezujući se dalje sa postojećim i planiranim mrežama u Bosni i Hercegovini i pružajući direktnije veze između susjeda.

– Planira se dodatno unapređenje željezničke rute koja povezuje Beograd s Prištinom kroz građevinske radove na Kosovu i pripremu potrebne tehničke dokumentacije za sanacijske radove u Srbiji.

 

VODEĆA INICIJATIVA 3. – POVEZIVANJE OBALNIH REGIJA

– Ključni projekat za region je željeznička ruta 2 koja povezuje glavne gradove Tiranu i Podgoricu, uz produžetak do luke Drač. Planirano je njeno dalje unapređenje sa rehabilitacijom 120 km željezničke pruge u Albaniji prema granici s Crnom Gorom.

– Planiraju se značajni koraci na dovršetku „Plave autoceste“ duž obale od Hrvatske do Grčke. Nadalje, predviđa se završetak zaobilaznice kod Tirane te značajan napredak na još dvije dionice u Albaniji plus obilaznica kod Budve u Crnoj Gori.

 

VODEĆA INICIJATIVA 4. – OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

– Planirani završetak sanacije hidroelektrane Fierza u Albaniji, te nastavak izgradnje hidroelektrane Skavica kako bi se povećao potencijal zemlje i regiona, u konačnici, s ciljem povećanja izvoza električne energije proizvedene iz čistih energenata.

– Planirano je proširenje hidroenergetskom sistema Piva u Crnoj Gori početkom gradnje hidroelektrane Komarnica.

– Ubrzanje priprema za izgradnju Hidroelektrane Ibër-Lepenc II na Kosovu.

– Značajno unaprjeđenje ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji što će poslužit će kao primjer budućim investicijama koristeći se obnovljivim energetskim potencijalom regiona.

 

VODEĆA INICIJATIVA 5. – PRELAZAK S UGLJA

– Kao dio Transjadranskog cjevovoda, planira se završetak gradnje gasovoda Fier-Vlora u Albaniji, dok Jonsko-jadranski cjevovod duž obale ostaje prioritet, omogućavajući time značajnu diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom područja Zapadnog Balkana i šire.

– Dovršetak interkonekcije za gas Bosna i Hercegovina – Hrvatska, kao nadopune navedenoj diversifikaciji i povećavajući potencijal i diversifikaciju postojećeg distribucijskog sistema gasa u zemlji.

– Početak izgradnje interkonekcije Sjeverna Makedonija – Kosovo i proširenje već postojeće investicije u interkonekciju Sjeverna Makedonija – Grčka.

– Za izgradnju će biti spremna i interkonekcija za gas Sjeverna Makedonija – Srbija.

– Završetak Transbalkanskog koridora za prenos električne energije u Srbiji u okviru interkonekcije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i kao okosnica distribuciji električne energije cijelog regiona i prema EU.

 

VODEĆA INICIJATIVA 6. – TALAS RENOVIRANJA

Komisija predlaže širenje „EU talasa renoviranja“ na Zapadni Balkan.

Na građevinski sektor otpada više od 40% ukupnog utroška energije na Zapadnom Balkanu. Renoviranje javnih i privatnih objekata u skladu s minimalnim standardima energetske učinkovitosti može dati izrazito značajan doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšati životni standard građana, kao i njihovo zdravlje. Talas renoviranja objekata proveden uz pomoć Energetske zajednice pomoći će Zapadnom Balkanu u dekarbonizaciji javnog i privatnog fonda objekata, s jakim naglaskom na digitalizaciji i uzimajući u obzir energetsko siromaštvo. EU će zajedno s međunarodnim finansijskim institucijama podržati napore partnera s Zapadnog Balkana da utrostruče trenutnu stopu obnove i uštedu energije u postojećim objektima i postignu gotovo nulti energetski i emisijski standard u novim objektima.

 

VODEĆA INICIJATIVA 7. – Upravljanje otpadom i otpadnim vodama

– Planirana je izgradnja pogona za pročišćavanje otpadnih voda u Skoplju i Prištini. Ovakvi projekti imaju veliki prekogranični utjecaj i poboljšavaju uslove života stanovništva.

– Provedba programa ulaganja u zaštitu okoliša u Srbiji, koji uključuje modernizirane projekte pročišćavanja otpadnih voda za velike i gradove srednje veličine.

– Uspostavljanje integrisanih regionalnih sistema upravljanja otpadom u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, paralelno sa zatvaranjem neuslovnih deponija. Potrebno je podržati slične investicije i u budućnosti drugdje u regionu, uključujući bolje upravljanje otpadom u prekograničnim područjima.

– Podrška uspostavljanju odgovarajućih sistema praćenja parametara zraka i vode i mjerama za sprečavanje zagađenja.

 

VODEĆA INICIJATIVA 8. – Digitalna infrastruktura

– Nastavlja se razvoj i uvođenje nacionalne širokopojasne infrastrukture kod šest partnera s Zapadnog Balkana, uz ubrzanje pripreme za dalja ulaganja na drugim lokacijama, s posebnim naglaskom na povezivanje ruralnih područja.

– Uspostavljanje sigurnih, energetski učinkovitih i pouzdanih podatkovnih centara, „edge“ i „cloud“ infrastrukture, pri čemu bi se istovremeno osiguravala usklađenost s pravilima i temeljnim vrijednostima EU-a, uključujući zaštitu podataka, kao i povezivanje s EU inicijativama u vezi sa kompjuterima visokih performansi, digitalnim inkubatorima i inovacijskim hub-ovima.

– Nadovezujući se na postojeće inicijative poput Balkanske digitalne autoceste, potrebno je dodatno istražiti sinergije s drugim oblastima povezivanja, poput transporta i energije, u kontekstu dijeljenja infrastrukture. Uz to, ciljano korištenje tehnologije i podataka za donošenje boljih odluka ima velik potencijal za pružanje bolje kvalitete života građanima u regionu. Također će se pružiti podrška za prilagođavanje brzom transformativnom tehnološkom razvoju kako bi ostali prosperitetni i konkurentni. EU će promovirati globalnu saradnju u digitalnom obrazovanju kroz obnovljeni Akcijski plan za digitalno obrazovanje (DEAP) i promovisati jednakost u pristupu, posebno za grupe u nepovoljnom položaju, uključujući Rome.

 

VODEĆA INICIJATIVA 9. – Ulaganje u konkurentnost privatnog sektora

– Planirano povećanje iznosa bespovratnih sredstava za podršku privatnom sektoru u kontekstu Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Nadalje, 50% finansiranja iz privatnog sektora EU-a trebalo bi biti usmjereno na inovacije i zeleni rast.

– Planirano povećanje garancijskog kapaciteta u prilog investicijama, prije svega za jačanje konkurentnosti MSP-a i jačanje otvaranja novih radnih mjesta, posebno u smislu zadovoljavanja potreba mladih, kroz Garantni fond za Zapadni Balkan.

– Mobilizacija pomoći za održivu transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sistema i ruralni razvoj u regionu.

 

VODEĆA INICIJATIVA 10. – GARANTNI FOND ZA MLADE

Garantni fond za mlade je shema kojom se osigurava da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, kontinuiranog obrazovanja, stažiranja ili pripravničkog staža u roku od četiri mjeseca nakon što ostanu bez posla ili napuste formalno obrazovanje. Vodeću inicijativu Garantnog fonda za mlade trebaju provoditi vlasti Zapadnog Balkana u skladu s Garantnim fondom za mlade EU. Predlaže se njegova realizacija u četiri faze, od kojih bi svaka mogla imati koristi od podrške EU-a.

 

Koliko će sredstava EU izdvojiti za ovaj Ekonomski i investicijski plan?

Ovisno o usvajanju predstojećeg Višegodišnjeg finansijskog okvira i povezanih pravnih osnova, Komisija je dala prijedlog za mobilizaciju do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za period 2021. do 2027. godine za podršku ekonomskoj konvergenciji s EU.

Ova sredstva će prvenstveno omogućiti investicije i pružiti podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, održivoj povezanosti te združenoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

 

Hoće li evropske finansijske institucije i drugi osigurati zajmove za planirane investicije? Kako će Evropski investicijski plan privući investicije?

Pored značajnog finansiranja Evropske unije za region, a koje je već predviđeno u okviru IPA III, EU želi pružiti garancije koje pomažu u smanjenju troškova finansiranja javnih i privatnih investicija, kao i rizika za investitore: podrška kroz novi Garantni fond za Zapadni Balkan može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u sljedećoj deceniji.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), uključujući njegovu platformu za privatni sektor, odnosno Instrument za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (WB EDIF) i Garantni fond za Zapadni Balkan, koji okuplja partnere sa Zapadnog Balkana, bilateralne donatore i međunarodne finansijske institucije, bit će glavno sredstvo za osiguravanje brze realizacije investicijskog paketa.

 

Vladavina prava i dobra uprava („Temeljna pitanja iznad svega“) u osnovi su procesa pristupanja. Mijenja li Ekonomski i investicijski plan ovaj fokus? Je li Plan alternativa proširenju?

I paket proširenja i Ekonomski i investicijski plan vrlo jasno pokazuju da princip po kojem su temeljna pitanja iznad svih ostalih ostaje u središtu politike proširenja EU. Priprema zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ispunjavanje zahtjeva za članstvo zahtijeva snažan fokus na temeljnim reformama u oblasti vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ekonomije i funkcionisanja demokratskih institucija i javne uprave.

Plan je sastavni dio podrške Zapadnom Balkanu na putu ka EU. Ekonomski razvoj i provedba temeljnih reformi trebali bi se međusobno osnaživati i doprinijeti ispunjavanju utvrđenih zahtjeva pristupnog procesa od strane zemalja partnera. Navedeno uključuje provedbu reformi vladavine prava i strukturnih ekonomskih reformi, posebno onih utvrđenih u programima ekonomskih reformi, koji će maksimizirati potencijalni učinak ovog investicijskog paketa.

Stoga će povećanje investicija i ekonomskog rasta biti moguće  samo ako se Zapadni Balkan čvrsto opredijeli i provede temeljne reforme u skladu s evropskim vrijednostima. Bilo da je riječ o strukturnim socioekonomskim reformama, posebno onima utvrđenima u programima ekonomskih reformi i zajedničkim smjernicama politika, jačanju vladavine prava, poštivanju ljudskih prava ili poboljšanju javne uprave, ove reforme ključne su za okruženje povoljno za poduzetništvo, stvaranje novih radnih mjesta i održivo ulaganje.

Lideri Zapadnog Balkana moraju kredibilnije realizirati svoju predanost provedbi temeljnih, potrebnih reformi te s jasnijim političkim opredjeljenjem, u skladu s revidiranom metodologijom proširenja.

Stoga, u skladu s poboljšanom metodologijom, paket proširenja predstavljen je paralelno s Ekonomskim i investicijskim planom i detaljnije procjenjuje dešavanja po svim temeljnim pitanjima i daje jasnije preporuke partnerima za rješavanje nedostataka. Samo će se s konkretnim rezultatima na tim poljima moći krenuti naprijed ka EU i iskoristiti sve prednosti ovog Ekonomskog i investicijskog plana, kao i stvoriti okruženje povoljnije za ekonomski razvoj i privlačenje investicija.

 

Hoće li EU uslovljavati finansiranje sa napretkom u oblasti vladavine prava?  

Ekonomski i investicijski plan izgrađen je na temeljima pretpristupnog instrumenta IPA III koji se i sam temelji na učinku i reformski je orijentisan, a koji je predložila Komisija, te snažnijih instrumenata za poticanje ulaganja iz javnog i privatnog sektora.

Poštivanje vladavine prava također je neophodno kako bi se zaštitila sredstva EU i osiguralo da se ista koriste za podršku razvoju Zapadnog Balkana.

Javne nabavke moraju biti usklađene s pravilima EU-a i u potpunosti provedene. Izuzeci od postupaka javnih nabavki trebali bi se primjenjivati ​​ograničeno, uključujući i limitiranje upotrebe međudržavnih sporazuma. Navedeno će pomoći osigurati da korupcija u nabavkama ne ometa ekonomski razvoj, niti iskrivljuje tržište i ne stvara neučinkovitosti koje smanjuju konkurentnost, trgovinu i investicije. Ovakve reforme će također osnažiti zaštitne mjere protiv svake zloupotrebe fondova EU.

U skladu s principom uslovljavanja koji se ogleda u revidiranoj metodologiji proširenja, gdje zemlje prelaze na reformske prioritete, očekivani ishod su povećana finansiranja i investicije. U slučaju bilo kakve ozbiljne ili duže stagnacije ili nazadovanja, i na osnovu ocjene Komisije u godišnjim izvještajima o napretku, obim i intenzitet finansiranja EU-a mogao bi se izmijeniti u smislu nižih iznosa.

 

Ekonomski i investicijski plan u velikoj se mjeri usmjerava na infrastrukturna ulaganja poput cesta i gasovoda. Šta je s Evropskim zelenim planom/Green Deal  i udruženom zelenom i digitalnom tranzicijom?

Ekonomski i investicijski plan sadrži širok raspon mjera i nastojat će promovirati zeleni i digitalni pristup razvoju specifičan za Zapadni Balkan, ali sličan onome koji ima sama EU. Navedeno uključuje infrastrukturne investicije u održivi promet i čistu energiju, ali i konkretne prijedloge za bolju zaštitu okoliša, smanjenje emisije ugljičnog dioksida i podršku energetskoj tranziciji, sa posebnom Zelenom agendom za Zapadni Balkan predstavljenom u prilogu Plana, u kojoj se detaljnije ističe naš pristup u tom pogledu.

Usporedo s Ekonomskim i investicijskim planom za podršku regionu, Komisija je predstavila smjernice za provedbu Zelene agende na Zapadnom Balkanu, a njihovo usvajanje se očekuje na samitu zemalja Zapadnog Balkana u Sofiji u novembru 2020. godine. Predviđaju se aktivnosti oko pet stubova i to (i) klimatske akcije, uključujući dekarbonizaciju, energiju i mobilnost, (ii) kružna privreda, s posebnim osvrtom na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i učinkovitu upotrebu resursa, (iii), biološku raznolikost, s ciljem zaštite i obnove prirodnog bogatstva regije, (iv) borbu protiv onečišćenja zraka, vode i tla i (iv) održivi prehrambeni sistemi i ruralna područja.

Digitalizacija će biti ključni pokretač za navedenih pet stubova u skladu s konceptom neodvojive zelene i digitalne tranzicije.

Plan također ima za cilj jačanje investicije u digitalnu budućnost, uključujući uvođenje ultrabrze širokopojasne mreže i stvaranje konkurentnijeg privatnog sektora.

 

Ovaj široki pristup podržat će razvoj povezanih, konkurentnih, na znanju temeljenih, održivih, inovativno orijentiranih i uspješnih ekonomija na Zapadnom Balkanu, sa dinamičnijim privatnim sektorom.

 

Plan je snažno usmjeren ka pojačanoj regionalnoj ekonomskoj integraciji na regionalno tržište temeljeno na pravilima EU-a. Kakve prilike predstavlja za iskorištavanje potencijala za rast u regionu?

Komisija podržava napore vlasti u regionu na razvoju nove vizije za uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja za koje se očekuje da će dobiti podršku na predstojećem samitu u Sofiji u novembru.

Izgradnja Zajedničkog regionalnog tržišta, temeljenog na pravilima EU, važna je prekretnica u pripremama za pristupanje EU. Uspješna regionalna ekonomska integracija pomoći će utrti put ka dubljoj ekonomskoj integraciji s jedinstvenim tržištem EU.

U tom kontekstu, Ekonomski i investicijski plan također će nastojati da ekonomski bolje integriše Zapadni Balkan, međusobno i sa EU. Plan utvrđuje načine kako postići bližu ekonomsku integraciju regiona s EU-om, npr. digitalno tržište, industrijska i potrošačka roba, bankarske transakcije.

Ekonomski i investicijski plan također naglašava naša očekivanja od regiona da ukloni trgovinske prepreke unutar samog regiona. Naime, na Zapadni Balkan trenutačno previše negativno utiče ekonomska rascjepkanost. Primjera radi, kamioni svake godine provedu 28 miliona sati čekajući na granicama, što je opterećenje koje košta 1% BDP-a. Izgradnja zajedničkog tržišta od 18 miliona ljudi, koje funkcionira na temelju pravila EU-a, moglo bi promijeniti zemlje Zapadnog Balkana i donijeti korist i regionu i EU.

 

Ove dva međusobno komplementarna ekonomsko-integracijska procesa (između EU i Zapadnog Balkana i unutar Zapadnog Balkana) će omogućiti regionu da uživa u ekonomskim koristima procesa regulatorne konvergencije prije pristupanja, kao i od kratkoročnih prilika u odgovoru na pandemiju. Potrebno je iskoristiti ekonomski potencijal rasta regiona u cjelini kako bi se dao doprinos prevladavanju socioekonomskih posljedica pandemije.

 

Koja je veza između ovog Plana i izvještaja o proširenju?

Paket za proširenje pruža vrlo sveobuhvatnu procjenu napretka regije prema Evropskoj uniji i daje jasne preporuke vlastima o tome gdje još uvijek postoje praznine u ispunjavanju kriterija za pristupanje EU. Izvještaji će biti vrlo koristan alat za vlasti da usmjere svoje reformske napore u predstojećoj godini. Istovremeno, Ekonomski i investicijski plan će regionu osigurati podršku EU-a za poticaj prijeko potrebnom ekonomskom rastu kako bi se osiguralo približavanje ekonomskim kriterijima EU-a i poboljšali uslovi života građana u regionu.

Plan osigurava jedinstvenu kombinaciju tri pravca: prije svega, značajna finansijska sredstva koja će osigurati Evropska unija za brzo ostvarivanje ključnih prioritetnih investicija na prijedlog vlasti i koje imaju veliki utjecaj na cijeli region; drugo, čvrsta posvećenost partnera ubrzanju reformi potrebnih za konsolidaciju povoljnih uslova za ekonomski rast; i treće, angažman cijelog regiona na uspostavljanju ekonomskog tržišta koje će region učiniti privlačnijim za investitore iz regiona, EU i šire.

 

Koliko je EU već uložila u Zapadni Balkan? 

EU je najveći donator, trgovinski partner i investitor Zapadnog Balkana, u skladu s evropskom perspektivom cijelog regiona.

Od 1990-ih EU je donirala preko 11 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova za razvoj transportne i energetske infrastrukture u regionu, što je rezultiralo investicijama od gotovo 22 milijarde eura.

U okviru Agende povezivanja iz 2015. godine, EU se obvezala na dodatnih milijardu eura do 2020. godine, čiji je cilj pokretanje investicija od četiri milijarde eura i stvaranje više od 45.000 radnih mjesta.

Više od 69,4% ukupne trgovine regiona u 2019. godini bilo je s EU-om, što je čini prvim trgovinskim partnerom regiona, dok su preduzeća iz EU-a vodeći investitori, sa oko 65,5% ukupnih direktnih stranih investicija u regionu u 2018. godini.

Objavljeno u Ekonomija

Mikrokreditna organizacija EKI, koja posluje već gotovo 25 godina jedna je od vodećih mikrokreditnih institucija u BiH. Pozicija lidera na mikrokreditnom tržištu nameće kao prioritet stalno prilagođavanje potrebama i zahtjevima klijenata. Od jeseni će u ponudi ove organizacije biti i kreditni proizvodi koji će klijentima pružiti niz dodatnih pogodnosti. O tome i novim poslovnim poduhvatima smo razgovarali sa direktorom EKI-jagospodinom Esadom Uzunićem.

Objavljeno u PROMO

Pravo glasa iz inostranstva na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini imaće nešto više od 100.000 birača, a političke partije već znaju koliko će tih glasova i iz kojih mjesta dobiti, što, kako smatraju stručnjaci, dovoljno govori o čemu se radi, istovremeno naglašavajući da su mnogo veći problemi slučajevi krađe identiteta koja se ne može uraditi bez neke od institucija, uglavnom lokalnih administracija.

Iz nekoliko izvora nam je potvrđeno kako se radi kada su u pitanju birači iz inostranstva.

Suština je u tome da političke partije, uglavnom one velike sa razvijenom infrastrukturom, šalju svoje emisare u mjesta van Bosne i Hercegovine gdje ima puno ljudi koji su nekad živjeli u BiH, a koji uz pomoć raznih udruženja, istaknutih pojedinaca pa i vjerskih zajednica okupljaju ljude i registruju ih za glasanje. Kasnije, kada ti ljudi van BiH dobiju birački materijal, ponovo se uz organizaciju političkih emisara, vjerskih autoriteta, udruženja ili istaknutih pojedinaca okupljaju i zajedno popunjavaju listiće, a često i ne prisustvuju tome. Nakon glasanja, popunjeni birački materijal uredno se šalje Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, a glasovi se evidentiraju kao validni.

"Institut glasanja iz inostranstva je dobar, ali se zloupotrebljava, i treba da se uključe institucije, prije svih MUP i Tužilaštvo. Ukoliko ima volje to se može riješiti, ali tako da odgovaraju ne samo pojedinci koji to rade, već i stranke koje to sve organizuju i bez čije podrške se to ne može uraditi. Političke partije u BiH koje se time bave već znaju na koliko takvih glasova mogu da računaju", rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH, za "Nezavisne" .

Naglašava da su mnogo veći problemi u krađi identiteta, koji nisu rijetkost, jer je veliki broj građana bez njihovog znanja prijavljen za glasanje iz inostranstva, a to se ne može uraditi bez neke od institucija koje imaju lične podatke građana, što stvar čini još gorom.

"Sve dok se zbog toga ne počnu sankcionisati politički subjekti mi ćemo imati ovu situaciju", istakao je Šehić.

O biračima iz inostranstva juče je bilo govora i na sjednici CIK-a BiH.

Kao institucija koja je odgovorna za tačnost, ažurnost i ukupni integritet centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine, a potpuno uvažavajući i  preporuke iz Završnog izvještaja OSCE/ODIHR-a (Izborne posmatračke misije) iz 2018, Centralna izborna komisija BiH je prvi put na svojoj veb-stranici objavila Izvod registrovanih birača za glasanje izvan BiH, saopšteno je iz CIK-a.

Oni dodaju da su se u ovom izbornom ciklusu suočili sa enormnim brojem prijava za glasanje van Bosne i Hercegovine, "koje su uprkos kašnjenju u usvajanju budžeta i kašnjenju u angažovanju dodatnog osoblja i opreme uspjeli da obrade u zakonskom roku".

U okviru ove aktivnosti uočen je, kako kažu, veliki broj prijava koje su ukazivale na moguće zloupotrebe u izbornom procesu.

"Stoga je upravo Centralna izborna komisija BiH svojim aktivnostima i činjenicom da je spisak registrovanih birača za glasanje izvan BiH prvi put učinila javnosti dostupnim podstakla sve aktere u izbornom procesu (birače, političke stranke, nevladin sektor, medije) da izvrše uvid u Centralni birački spisak i da reaguju ukoliko postoje sumnje u tačnost biračkog spiska", dodaju iz CIK-a.

U roku ostavljenom za žalbe Centralna izborna komisija BiH je primila više od 3.500 podnesaka koje u ovom trenutku razmatra.

I Željka Cvijanović, predsjednica RS, rekla je da su alarmantni podaci na koje upozoravaju u pojedinim lokalnim zajednicama poput Bratunca i Stanara, gdje je mnogo veći broj ljudi koji su prijavljeni za glasanje u inostranstvu, nego što je to bio slučaj ikad ranije.

"Na sceni je očito neka manipulacija i mi očekujemo od kontrolnih organa da provjere šta je u pitanju. Očekujemo da se svi oni koji su nekom nedozvoljenom radnjom stavljeni na te spiskove kao prvo vrate u redovnu proceduru za način glasanja, te da se utvrdi ko je odgovoran za takve stvari", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da treba biti oprezan i utvrditi ko sve ima pristup takvim podacima, na koji način se prave ti spiskovi i kako neko ko tradicionalno glasa odjednom bude na spisku za glasanje negdje vani.

Prethodnih dana brojne političke partije negodovale su zbog, kako su istakli, očiglednih malverzacija, a juče su na tu temu govorili i u SDP-u, pa je tako Nermin Nikšić, predsjednik ove stranke, pozvao CIK da omogući svim biračima koji utvrde da je došlo do zloupotrebe njihovih podataka da to prijave bez obzira na rok koji je naveden na službenoj stranici.

(N.N.)

Objavljeno u Vijesti

Predstavnici Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) isporučili su zdravstvenim ustanovama u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) četiri monitora za praćenje vitalnih funkcija pacijenata sa EKG-om, čiju je nabavku finansirala Evropska unija. Tri monitora isporučena su Kantonalnoj bolnici Zenica (KBZ), a jedan monitor dobila je Opća bolnica u Tešnju.

– Monitori vitalnih parametara su nezamjenjivi aparati u modernom liječenju pacijenata, posebno onih koji imaju oštećene životne funkcije, a koliko god da ih imate dobro dođe i mi zdravstveni radnici se radujemo svakom novom monitoru. Zahvaljujem se delegaciji EU i sigurno će odmah služiti u liječenju pacijenata – rekao je Kasim Spahić, pomoćnik direktora za medicinske poslove KBZ-a.

Nešad Šeremet, projekt menadžer UNDP-a, rekao je da je EU organizacija koja je sa najviše sredstava pomogla početnu fazu borbe protiv pandemije, ali da je bio dosta dobar odziv uz veliki odziv drugih organizacija i država, kao i domaćih budžeta.

– Odgovor na pandemiju svakim danom je sve jači, a oprema koja dolazi zadovoljava sve standarde i vrhunskog je kvaliteta i jednom kada ne bude pandemije moći će koristiti za liječenje pacijenata u ovom kantonu i BiH. UNDP će nastaviti s ovim aktivnostima u saradnji s entitetskim i kantonalnim ministarstvima zdarvstva – rekao je Šeremet.

UNDP je danas Kantonalnoj upravi civilne zaštite ZDK-a isporučio i značajnu količinu zaštitne opreme za zdravstvene ustanove u ovom kantonu. Isporučeno je 101.000 hirurških zaštitnih maski, 5.040 zaštitnih odijela i 10.100 FFP2 zaštitnih maski.

– Pandemija traje već šest mjeseci i iscrpljeni su ljudski i materijalni resursi zdravstvenih ustanova. KUCZ će u što kraćem roku izvršiti distribuciju prema našim zdravstvenim ustanovama jer znamo da su one u stanju potrebe za ovom opremom – rekao je direktor KUCZ-a Džavid Aličić.

Vlada ZDK je na početku pandemije s UNDP-om, kao implementacijskim partnerom EU, potpisala sporazume na osnovu kojih je ovaj kanton dobio značajnu medicinsku i zaštitnu opremu.

Press služba ZDK

Objavljeno u Vijesti

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.