Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za razvoj solarnih elektrana (naročito Hercegovina), ali kao i u svim ostalim područjima, potrebno je dosta napora i ulaganja da se stvari od značaja za ova segment dovedu u red, kako bi se ljudi lakše odlučivali za ulaganja u ovaj oblik obnovljivih izvora energije.

Prednosti

- BiH raspolaže značajnim resursom za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije. Jedan od načina da se intenzivira korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne energije je i donošenje zakona o prosumerima (proizvođačima-potrošačima električne energije) koji električnu energiju iz fotonaponskih elektrana proizvode za sebe, višak isporučuju u mrežu, manjak uzimaju iz mreže, a plaćaju razliku po unaprijed ustanovljenim kriterijima i cijenama, kazali su nam iz Elektroprivrede BiH.

Spoznavši moć sunčeve energije, od koje se upotrebljava samo jedan neznatni dio, firma Ivex iz Usore odlučila se prvo za izgradnju solarne fotonaponske elektrane. Prvu takvu elektranu na području Zeničko-dobojskog kantona izgradili su 2012. godine pod nazivom IVEX, snage 30 kW.

- Kroz izgradnju solarne fotonaponske elektrane IVEX spoznali smo višestruke prednosti solarne energije i koliko je zapravo ona neiskorištena i već 2013. u neposrednoj blizini upravne zgrade u rad puštamo solarnu fotonaponsku elektranu ENERGY TRADE snage 150 kW koja je instalisana direktno na tlo. Četiri godine kasnije, tačnije 2017, proširujemo svoje kapacitete trećom solarnom fotonaponskom elektranom IVEX 2, čija je snaga također 150 kW, kazala nam je Jelena Erceg iz Ivexa.

Procedure za dobijanje dozvola za gradnju solarnih elektrana su, kaže Erceg, dugotrajne i prilično iscrpljujuće. Za izgradnju njihove prve solarne elektrane procedura je trajala oko 18 mjeseci, “jer je u tom periodu sve vezano za solarnu energiju u našoj državi bilo u povojima”.

- Godišnje proizvedemo oko 350.000 kWh u naše tri solarne elektrane, a proizvedenu energiju prodajemo Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK). S obzirom na to da smo spoznali moć sunčeve energije od koje se upotrebljava samo jedan neznatni dio, kroz protekli period izgradili smo tri solarne elektrane i tu ne planiramo stati. U proceduri smo dobijanja dozvola za izgradnju još dvije solarne elektrane. Ako sve bude išlo po planu, jedna od njih bi trebala biti izgrađena do sredine ove godine, istakla je Erceg.

Na distributivnu mrežu Elektroprivrede BiH priključeno je 86 solarnih elektrana, a njihova proizvodnja u 2019. godini iznosila je 4.902.022 kWh.

- Cijena električne energije po kojoj snabdjevači otkupljuju od Operatora za OIEiEK je veća od proizvodne cijene električne energije. U FBiH je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji definisan sistem poticaja u okviru kojeg se proizvođačima električne energije iz postrojenja na obnovljive izvore energije plaća za svaki kWh proizvedene električne energije po cijenama koje su za privilegovane proizvođače i nekoliko puta veće od referentne cijene, kažu iz Elektroprivrede BiH.

Tenderi

Sve je više ozbiljnih investitora koji su zainteresovani za energetske projekte u oblasti iskorištavanja solarne energije, a u narednih nekoliko mjeseci Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona planira raspisati tri tendera za izgradnju solarnih elektrana. Kako nam je kazao kantonalni ministar privrede Nijaz Kadirić, planiraju raspisati javni poziv za izgradnju solarnih elektrana u Bosanskom Petrovcu, Bihaću i Sanskom Mostu.

- Još razgovaramo sa stručnim ljudima iz ove oblasti o lokacijama gdje bi to bilo najbolje uraditi. Aktivnostima Ministarstva podstakli smo veliki interes i kod domaćih i stranih investitora da ulažu u ovu oblast. Potencijal, kako za solarnu tako i vjetroenergiju, u Kantonu je veliki. U USK-u ima dosta napuštenog zemljišta koje se ne može iskoristiti u poljoprivredi, a idealno je za proizvodnju solarne energije, kaže Kadirić.

Prošle godine u USK-u je počela da radi prva solarna elektrana i to u Bosanskom Petrovcu, a Kadirić kaže kako su njeni rezultati odlični. Proizvodnja je za 10 posto veća nego u Hercegovini, gdje je temperatura zraka inače veća.

- Međutim, solarna energija treba teren gdje se oprema neće pregrijavati, tako da su naše temperature, koje uglavnom ne prelaze 35 Celzijusa, idealne za proizvodnju solarne energije, istakao je Kadirić, te podsjetio kako je prošle godine počela gradnja prvog vjetroparka u ovom kantonu. On je tek u početnoj fazi, a to je, kaže, dugogodišnji proces.

(oslobodjenje.ba)

Državljanin Maroka, čiji su inicijali Dž. K., uhapšen je zbog krađe 140 KM iz džamije Trnjak u Doboju, što je prvo krivično djelo počinjeno od migranata koji su se kretali na tom području.

Načelnik Policijske uprave Doboj Slobodan Radinković rekao je na vanrednoj konferenciji za novinare da je provalnik u taj vjerski objekat priznao krivicu tokom kriminalističke obrade.

Kako je precizirao, nadležni sud u Doboju izrekao mu je kaznu od šest mjeseci zatvora, koja je preinačena u uslovnu od godinu dana.

Radinković je rekao da su ovim negirani navodi koji su se pojavili na društvenim mrežama da je motiv krađe rasna, vjerska i nacionalna netrpeljivost.

U januaru je na području Policijske uprave Doboj evidentirano 17 migranata, a lani 10.302 koji su koristeći željeznicu prošli kroz taj grad.

Na nedavno održanom Predstavljanju 11. Sarajevo Business Foruma, održanom 16.01.2020.g. u Restoranu Central, Bukva Tešanj, Kasim Kotorić, Predsjednik skupštine UP Biznis centar Jelah Tešanj i Predsjednik Udruženja poslodavaca ZE DO Kantona, održao je zanimljivo predavanje na temu: "Potencijali za investiranje u privatnom sektoru- prilike i očekivanja". Njegovo predavanje vam prenosimo u cjelosti.

Tema koja mi je danas dodjeljena za prezentaciju je jako interesantna. Kao i sve stvari, događaji i teme u ovoj državi, mogu imati dva pogleda:
-pesimistični i
- optimistični.
Svi nekako podlegnu jednom od njih a uglavnom u svim događajima i forumima  dominira onaj pesimistični. Zašto? Pa zato što nam je društvo takvo, što je pesimistički obojeno raznim događajima, uticajima ali i medijskom kampanjom. Sve to podgrijavaju političari koji opstaju na vlasti dugi niz godina zahvaljujući takvoj prezentaciji pri čemu se ONI mogu pojaviti kao spasioci svega.
Neću se baviti ovim, odnosno politikom na ovaj način, već samo u uvodu želim reći da svi znamo da je istina uvijek negdje između dva viđenja i da je u svemu pa i biznisu tako treba tražiti. Ako gledaamo moguće potencijale investiranja u nas i našem okruženju, okruženju BiH ali i mokrookruženjima, radeći klasičnu SVOT analizu doćemo do mnogo realnijih ocjena ali i mogućih očekivanja. Naše postojeće stanje, bez obzira na sve loše stvari koje su nam se dogodile, gledajući u svjetskim okvirima, je dobro, čak u gornjem vrhu država po kvalitetu i uslovima življenja. Ko god realno sagleda naš standard življenja, potrošnju, mogućnost konzumiranja svjetskih dostignuća ostaće zatečen saznanjem da smo kao većina u samom vrhu, ali smo i u samom svjetskom vrhu nezadovoljstva sobom i okruženjem koje nam je neko produkovao.
Država je prošla prvi dio tranzicije, rodio se niz malih firmi koje su za ovih 25. godina poslije rata rasle i razvijale se te mnoge uzrasle u velike firme, koncerne, grupe i slične organizacije, koje su zaposlile i veliki broj ljudi. U međuvremenu se otvorilo i tržište radne snage te je naglo smanjena velika nezaposlenost koja je proizvela nove probleme poslodavcima ali i samom tržišnom okruženju.
U BiH se desilo i u toj oblasti ono što se na našem zapadu dešava od sedamdesetih godina naovamo a u nekim zemljama još od drugog svjetskog rata, kad su izgubile značajan dio radne snage.
Nas u ovoj državi nema puno, relativno smo mala zajednica, za svjetska mjerila, ali i mi moramo jesti, što otvara veliki prostor za ulaganja kapitala. Tržište hrane je izloženo stalnim pritiscima i ogromnoj konkurenciji ali i poticajima država za njegov razvoj. Država želi da može nahraniti svoj narod, pa shodno tome i daje razne mogućnosti za ulaganja. Trendovi su proizvodnje zdrave hrane te BiH sa "odmorenim" zemljištem u ovoj oblasti može pružiti puno svjetskoj pijaci zdrave hrane i može primiti velike investicije. Vidimo da je dobrim dijelom i vlast, kakvom je god ko smatrao, prepoznala ovu oblast i na svim nivoima potiče razvoj u ovoj oblasti, stim da bi se svi ti napori trebali sinhronizovati, da nebi došlo do uništavanja kvaliteta zemljišta kojim raspolažemo. Ovdje bi trebalo još poraditi i na sistemu certificiranja zemljišta kao i zdrave hrane. Prijeti opasnost da nam zemljište ode-bude uzeto ili oduzeto na razne načine; jer ono je strašan resurs.
Uz zemljište ide i VODA kao "bistro zlato" koje neznamo cijeniti, neznamo ga čuvati jer mislimo da je nepresušno i neuništivo. Moramo ga zaštititi i kao resurs kvalitetno iskoristiti na više načina a tri ključna su:  za piće, ze proizvodnju energije i za proizvodnju hrane. Četvrti resurs odnosno način iskorištenja naše vode je TURIZAM, koji je i kao oblast odnosno potencijal investiranja među prvih pet u ovoj zemlji. Moramo naći način da sva četiri potencijala iskorištenja vode budu usklađena a ne da jednim razaramo druge. Interesne skupine u raznim oblastima i pritiscima preko raznih organizacija i medija dovode do neravnoteže ovih elemenata.
Uglavnom, imamo već značajne punionice vode za piće ali nažalost, još uvijek dajemo ogromna sredstva za uvoz vode (kako čiste tako i one u sokovima, pivima i drugim bezalkoholnim pićima).  Potencijali u ovoj oblasti su ogromni. Privatni kapital će odraditi investicije ali lokalne sredine, kantoni i entiteti trebaju uskladiti okvir i otkloniti potencijalni sukob investitora. Na kraju treba očistiti vodu kao što je to uradila Slovenija i dobila epitet najčišće zemlje na svijetu.
Potencijal u rastućoj industriji(drvnoj, metalnoj, tekstilnoj, autoindustriji)  je također ogroman. Posebno treba istaći IT sektor koji se u BiH javio prije desetak godina.  Većina novonastalih firmi nije opterećena prošlošću, glomaznim naslijeđem koje je sputava u razvoju i primjeni novih tehnologija. Moja uzrečica je
" NE TRČIMO ZA ZAPADOM JER JE DOBRO ODMAKAO I SIGURNO GA NEMOŽEMO STIĆI, VIDIMO GDJE IDU I TRČIMO I MI TAMO, IMAMO ŠANSU DA PRIJE STIGNEMO"
Svjedoci smo tranzicije u Autoindustriji i svim oblastima proizvodnji. Nova era digitalizacije je tu i možemo je lakše prihvatiti jer nismo opterećeni tradicijom sistema, već su ratom i privatizacijom uništeni. Zadnji ostatci će u ovih par godina biti prestruktuirani ili će propasti. Po meni prije ovo drugo. Druga nužnost investiranja je i nedostatak radne snage koji je očit i trajaće stalno (od sada pa za sva vremena). Mjerama države se može djelimično ublažiti (izmjenama školskog sistema, uvoz radne snage, prihvat useljenika određenih struka, potporom nataliteta itd) ali se sigurno neće u bližoj budućnosti riješiti. Recimo, izmjena sistema obrazovanja daje rezultate za 15-20 godina pa bili oni pozitivni ili negativni, politika nataliteta može dati rezultat za 25 do 30 godina itd, ali ako se ne krene sada ili za godinu neće se skratiti dejstvo rezultata već će biti samo teže i duže. Uvoz radne snage može dati najbrže dejstvo dok npr useljavanje daje rezultat za par godina ali proizvodi i nove probleme (jezik, asimilacija, provjera obrazovanja, status porodice i djece i prilagođavanja kultura itd).
Država mora raditi velike infrastrukturne projekte u i za koje treba ogroman novac a to je i prostor za investiranje, pa ću nabrojati samo neke:
Ceste, željeznica, vodovodi, kanalizacija i prečistači, energetski objekti ekološkog tipa, energetska infrastruktura, komunikacije, saobraćaj itd.
Sve ovo inkorporirano u rastući biznis turizma, koji daje i pruža enorman prostor za ulaganja, u ovoj PRELIJEPOJ ZEMLJI, pri čemu se još uvijek uzdamo samo u strane agencije i turoperatore koji zaradu ostavljaju van BiH. Znači da i u ovu infrastrukturutreba ulagati a i to je prostor za kapital i investitore. Koliko god se hotela napravi malo je.  Svi se napune, i treba praviti još. IT sektor i u ovoj oblasti pruža neslućene mogućnosti. Preko internet portala možete iznajmiti hotel ili sobu bilo gdje u svijetu, platiti a da ne koristite turističku agenciju ili da telefonirate. Od brzine odgovora Arhitekata kroz prostorne planove, strategije razvojne planove itd. zavisi kvalitet i brzina investiranja jer to je jedini način da nedobijemo haos. Zamislite hotel bez struje, ili vode ili da nema adekvatne kanalizacije. Kad sam rekao Arhitekti, nisam mislio samo na stručnjake arhitehture, već i na sve one koji kreiraju i projektuju budućnost u raznim oblastima, pa i na političare raznih nivoa.
Neke lokalne zajednice dosta dobro prate događaje i obavljaju navrijeme pripreme, radeći strategije, planove, projektujući infrastrukturu odnosno kreiraju ambijent za investitore. Sve one se mogu poznati. Nažalost u nekim sredinama investitori su ispred zajednice pri čemu se javljaju naknadno ogromni problemi koje neću ovdje navoditi. Tešanj se ubraja u proaktivnu sredinu koju Kanton i Federacija za sada uspijevaju prilično pratiti ali bi bilo i sigurno bolje, i više investicija da nemoramo gubiti energiju na animiranje, kako mi kažemo, viših nivoa vlasti.
Kada govorimo o Tešnju, čuli ste ili ćete čuti naše planove i potencijale od opštinskih predstavnika. Ovdje bih slikovito opisao jedan lokalni potencijal, koji se sad pojavio:
Izlaz za Autoput MEDAKOVO,
Već dvadeset godina pričamo o autoputu i gdje ide, desetak godina smo se borili da dobijemo izlaz na autoput sto bliže našim industrijskim zonama. znamo iz iskustva drugih a i vlastitog, koliko to znači privredi i firmi na brzini odaziva kod otpreme robe ali i kod dopreme. Sekundarni benefit izlaza je u onome što se može postaviti i izgraditi pored njega, a to smo vidjeli na mnogim mjestima na zapadu.
Grade se hoteli, odmorišta kako za vozače putničkog tako i teretnog saobraćaja, prodavnice brze hrane, robni centri benzinske pumpe itd, itd. Zemljište u sklopu autoputa će biti pod autoputnom koncesijom ali prostor van toga a pored izlaza je uvijek potencijal lokalnij zajednici i njega treba iskoristiti. Uvijek je bolje pokušati planski jer je tada i obezbjeđenje dokumentacije mnogo lakse i investitori će doći. Znači, proaktivna zajednica će prepoznati priliku, formirati manju ili veću industrijsku zonu i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta ali i izvora novih poreznih prihoda. Nadam se da će rukovodstvo Tešnja to uraditi navrijeme, eksproprijacija zemljišta za put će početi uskoro ali i zainteresovanost investitora se pojačava.
Novac-INVESTITOR će doći tamo gdje vidi da može biti oplemenjen kapital. Investicionog kapitala nije bilo nikada više. Kamate su minimalne u komercijalnim bankama, dostupna su i sredstva poticaja zajednice ali i EU. Kapital je najpokretljivija roba, koja traži prostor gdje će se oplemeniti, gdje će biti siguran odnosno zaštićen. Nivo sigurnosti diktira očekivani nivo profita i sidri kapital tamo gdje je sigurniji. Naši zakoni se usklađuju sa zakonima EU ili su već dobro usklađeni što daje veliku dozu sigurnosti kapitala i on je tu kroz strane banke i investitore. Osim njih imamo i domaće investitore ali i značajne sume neaktivnog domaćeg kapitala koji se može aktivirati ako bi mali investitori osjetili sigurnost koja je značajno poljuljana slomom berzi u BiH 2008-9 godine, kada su mnogi izgubili ogromne sume novca zbog mešetarenja na berzi i sloma berze (koja je doduše i bila na silu napravljena)
Bez obzira na svu situaciju u državi, vidimo ogroman napredak u svim sferama privrednog života i ja sam siguran da će se taj napredak nastaviti. Investitori puno očekuju od Države ali se ne nadaju da će sve to dobiti i ne tako brzo. Rađe će ulagati u sredine gdje imaju razumjevanje ali i preporuke kolega investitora. Takva sredina je i Tešanj.

 
Kasim Kotoric dipl.mas. ing.    Tešanj: 15.01.2020. godine
Predsjednik Skupštine UP Biznis centar Jelah-Tešanj i
Predsjednik UP ZE-DO Kantona