Članak je filtriran: Utorak, 12 Mart 2019

Od strane službenika Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, a u skladu sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH, kontinuirano se vrši analiza i prati stanje u oblasti sigurnosti saobraćaja. U cilju unapređenja stanja sigurnosti saobraćaja na području Zeničko-dobojskog kantona, te povećanja opšte saobraćajne kulture i koordiniranja svih subjekata koji svojim djelovanjem mogu doprinijeti većoj sigurnosti saobraćaja, planirana je i zavedena akcija pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa posebnim akcentom na kontrolu kretanja pješaka i poštivanja obaveza vozača prema pješacima.

Ova akcija predstavlja nastavak aktivnosti koje se poduzimaju od strane Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, u okviru Operativnog plana na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja, i ista će se sprovoditi na svim putevima na području Zeničko-dobojskog kantona.

Naime, u proteklom periodu policijski službenici su prilikom redovnih kontrola u saobraćaju vozače i pješake upozoravali, te im ukazivali na važnost i obavezu poštivanja svih saobraćajnih propisa, posebno onih koji se odnose na sigurnost pješaka u saobraćaju ali i obaveza vozača prema pješacima.

U toku trajanja ove akcije, tačnije od 12.03. do 17.03.2019. godine, policijski službenici će, nakon perioda upozoravanja, odnosno preventivnog rada, poduzimati represivne mjere i sankcionisati pješake i vozače zbog činjenja navedenih prekršaja. Prilikom poduzimanja mjera u okviru zavedene akcije, svi pješaci koji se ne budu pridržavali zakonskih odredbi u pogledu prelaska kolovoza na obilježenim pješačkim prijelazima, kao i vozači koji ne budu poštovali svoje obaveze prema pješacima, će biti sankcionisani u skladu sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH.

Naznačene aktivnosti policijskih službenika imaju za cilj povećanje ukupne sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, sa akcentom na bezbjednost pješaka, i iste će se nastaviti i u narednom periodu.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje

Objavljeno u Vijesti

Sava, Drina, Bosna, Spreča, Neretva, Vrbas, Miljacka ili Željeznica - slike iste, tone smeća, plastičnog i kabastog otpada, divlje deponije, smrad.  A tek otpadne vode. Ekolozi kažu da se u naše vodotoke svake sekunde pusti oko 30 kubnih metara otpadne vode, a  da je ukupno zagađenja toliko kao da na području BiH živi 15 miliona stanovnika!

Spreča, brana od smeća

Jezero Perućac- jezero smeća

Dramatični prizori Drine

Rijeka Neretva u mjestu Potoci, pored Mostara

Ko je kriv?

Građani, ekološka neosviještenost, tvornice, privredni objekti iz proizvodnje i inspekcija koja zatvara oči.

I dok gledamo ove užasavajuće fotografije, zapitajmo se kakav biljni i životinjski svijet i kakve vrste riba mogu živjeti u ovakvim rijekama?  Kakva je zemlja koju ove rijeke svake godine plave?

Naši sagovornici kažu da su rezultati  poražavajući - nekih vrsta riba u našim rijekama više nema, preostale su  zaražene, a plavljena zemlja je puna otrovnih hemikalija.

U ribama olovo, kadmij, nitriti, otvorene rane

Senad Kapo, predsjednik U.G.“Bistro!“ i bivši član Upravnog odbora Sportsko-ribolovnog saveza Federacije Bosne i Hercegovine,  susreće se sa svim mogućim devastacijama vodotokova i kaže da situacija nije zabrinjavajuća, već je katastrofalna.

„Radio sam analizu ribe iz jezera Modrac na teške metale, i u njima je olova i kadmija tri puta više od dozvoljenog. Tokom rada na terenu smo našli veći broj jedinki riba sa bakterijskim infekcijama na sebi. To su otvorene žive rane.  Na dijelu rijeke Bosne u Ilijašu kojim mi upravljamo, često priručnim trakicama mjerimo količine nitrata i nitrita i stanje je užasno.  Bosna u Ilijašu toliko zaudara da se to ne može mjeriti sa Miljackom u Sarajevu koja važi za najzagađeniju. Naprotiv, ja nikad u Miljacki, u sred grada, ispred moje zgrade, gdje nekad pecam, nisam uhvatio ribu sa otvorenim ranama kako smo našli u Bosni“, priča za Buku Kapo.

Zbog objavljivanja analize ribe iz jezera Modrac, koja je rađena u laboratoriji Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, članovi U.G.“Bistro!“ su doživjeli neviđenu hajku. Optuživani su za lažiranje podataka, da imaju sakrivene interese, a sve od strane režimskih medija. Razlog - pa voda iz jezera se pije u Tuzli.

Istakao je i kako je zabranjeno prodavati ribu ulovljenu u sportsko-rekreativnom ribolovu, što se u BiH svakodnevno dešava.  Druga stvar je neuslovnost takve prodaje jer se, recimo, na Jablaničkom jezeru, riba prodaje uz cestu, gdje je puna prašine, olova iz izduvnih gasova automobila, nekoliko puta zamrzavana i odmrzavana. Na pijaci se takođe ne bi smjela prodavati, kaže,  a donosi se u buradima i prodaje, ili su ribe samo poslagane kao drva po tezgama. A siguran je da sva riba iz rijeke Bosne, jezera Modrac i rijeke Spreče, te još nekih voda, nije za ljudsku upotrebu.

Situacija je, naglašava, bezizlazna, jer nadležne institucije ne rade svoj posao. Zvao je i inspekciju i nadležno ministarstvo privrede nemali broj puta, kada je farma koka nosilja bagerima istresala otpad u rijeku Bosnu, kad im je ilijaški Vodostan odvukao svu vodu iz rijeke Misoče i kad je ista potpuno presušila, kad su pravili kupalište na istoj, a u stvari izvlačili šljunak.

„Doduše, izašla je inspektorica kad je presušila Misoča. Od petka do nedjelje nije bilo kapi vode, ona došla u ponedjeljak i konstatovala da nema dokaza o presušenju i pomoru ribe!?  I kada smo spriječili izvlačenje šljunka, mene su pozvali u policijsku stanicu i mene tretirali kao kriminalca, a ne kao nekog ko je kriminal prijavio. Inspekcijski nadzor je taj koji bi trebao sve to dovesti u red, kazne koje bi djelovale i preventivno, a ovako svi svjesni da im niko neće ništa, i radi ko šta i kako hoće“, ogorčen je Kapo.


Ističe i da još uvijek  rijetko koje naseljeno mjesto ima kolektor za prečišćavanje kanalizacionih voda, te da je praksa da se sve ostalo smeće baca u rijeke, jer one odavno kod nas služe upravo za to - da odnesu smeće nizvodno.

Hrana iz Sprečkog polja nije ni za ljudsku ni za stočnu ishranu

Pored Bosne i jezera Modrac, katastrofalno stanje je i sa rijekom Sprečom.  

U proteklih  20 godina ovdje je  zabilježeno više od  40 ekoloških incidenata i pomora ribe. Svaki stanovnik ovog kraja će vam reći ko je glavni krivac za ovu situaciju. Profit. U rijeku se puštaju otrovne hemikalije iz fabričkih hala, niču divlje deponije bukvalno preko noći, a sve zbog profita. Krivicu snose i  nadležne institucije jer ne vrše kontrolu i ne kažnjavaju odgovorne. Spreča svake godine nanese i ogromnu štetu poljoprivrednicima, jer se izlije iz svog korita i na taj način otrovi i hemikalije dospijevaju u oranice, čime je zdravlje ljudi nizvodno od Lukavca do Doboj,a gdje se ova rijeka ulijeva u Bosnu, ozbiljno ugroženo.


Posljednjih mjeseci održavaju se skupovi  “Za spas rijeke Spreče i Sprečkog polja”, a prošlog mjeseca je oformljen  i Inicijativni odbora za spas rijeke Spreče. Kako je na skupu održanom u Gračanici rekao prof. dr. Abdel Đozić s Tehnološkog fakulteta iz Tuzle, koji od 2013. godine proučava zagađenje rijeke Spreče, s posebnim osvrtom na donji dio sliva u pet opšina Lukavcu, Petrovu, Gračanici, Doboj-Istoku i Doboju, nalazi su alarmirajući.

„Prema tim nalazima, koncentracija teških metala, posebno žive, arsena i nikla, na pojedinim dijelovima Sprečkog polja i do 20 puta viša je od dozvoljene. Prema tome, hrana iz Sprečkog polja nije ni za ljudsku, ni za stočnu ishranu. U Lukavcu se broj oboljenja od karcinoma povećao sto posto, čujem da je Gračanica prva po ovim oboljenjima u TK“, kazao je Đozić.

Mnogo je onih koji uništavaju i zagađuju vode, ali i pribavljaju protivpravnu korist, kaže nam i Sanid Džino koji radi na očuvanju ribljeg fonda na Neretvi. U slivu ove rijeke, od Konjica do Mostara, na nedozvoljen način izlovi se na desetine, čak i stotine  tona ribe koja završi na crnom tržištu.
“Jedan ozbiljniji krivolovac na par mreža za jednu noć može profititati par hiljada maraka,  a svakako  da je šteta koju uradi je mnogostruko  veća. Trenutno je u trendu lov autohtone vrste sa Neretve , MEKOUSNE PASTRMKE, koja se uredno moze naći i na meniju restorana . Danas se o našim vodama tek rijetki brinu, dok je mnogi zagađuju. O ekološkoj svijeti građana, privrednika, vlasnika fabrika suvišno je i govoriti “, ne krije razorčaranje Džino. Ističe da je zakazao cijeli sistem-tužilastvo, sud, pa i inspekcija za hranu, jer u BiH ne postoji ribogoilište riba poput smuđa i mekosne pastrmke koje može proizvesti konzumne ribe te vrste.
“Sve te ribe su iz ovih voda, u pitanju je krivolov, a  tvrdim i znam da su ribe zagađene”, ističe naš sagovornik a u prilogu je i fotografija riba iz Neretve.

Ne znamo gazdovati - niko ne radi posao za koji je plaćen

Posljednji objavljeni podaci kažu da su najzagađenije rijeke u BiH Bosna, Spreča, Miljacka i Željeznica. I naš sagovornik, biolog Boris Davidov, kaže da su te informacije tačne, te da su rijeke najčešće zagađene teškim metalima, pesticidima, kao i otpadnim kanalizacionim vodama. Takođe, Davidov ukazuje na još jedan ogroman problem, a to je nestanak ribljeg fonda - neke rijeke su izgubile i do 90 posto riblje populacije.  

Veliku odgovornost za ovu problematiku snose nadležne institucije jer ne posvećuju pažnju rješavanju problema koji se dešavaju unutar ribolovnih društava koja loše gazduju vodama.


“Prema nasim istraživanjima, većina rijeka u RS, osim onih pod koncesijama, dio Plive, Sane i Ribnik su u katastrofalnoj situaciji što se tiče ribljeg fonda. Glavni krivac za ovakvu statistiku predstavlja ilegalni ribolov i očajan menadžment ribljeg fonda u našim rijekama. Tako je i Una u nekim dijelovima izgubila i do 90 posto populacija riba usljed nelegalnog i nekontrolisanog izlova, a isto se dogodilo i rijekama Vrbas i Drina usljed negativnog uticaja hidrocentrala i krivolova “, istakao je Davidov, dodajući: “Mi generalno imamo jedne od najljepših i najperspektivnijih rijeka za turistički ribolov, ne samo u Evropi, već i u svijetu. I kada bi svako radio posao za koji je nadležan kako treba, kada bi imali dobro očuvanu ribljiu populaciju, BiH bi godišnje mogla da zaradi i po nekoliko milijardi maraka. To je naš potencijal, ali na našu žalost i nesreću, stvarnost je sasvim nešto drugo”.

O sveprisutnom krivolovu i ribi koja je zagađena za BUKU je govorio i Sanid Džino koji radi na očuvanju ribljeg fonda na Neretvi. U slivu ove rijeke, od Konjica do Mostara, na nedozvoljen način izlovi se na desetine, čak i stotine  tona ribe koja završi na crnom tržištu.
“Jedan ozbiljniji krivolovac na par mreža za jednu noć može profititati par hiljada maraka, a svakako  da je šteta koju uradi je mnogostruko veća. Trenutno je u trendu lov autohtone vrste sa Neretve, MEKOUSNE PASTRMKE, koja se uredno moze naći i na meniju restorana“, ne krije razorčaranje Džino. Ističe da je zakazao cijeli sistem-tužilastvo, sud, pa i inspekcija za hranu, jer u BiH ne postoji ribogoilište riba poput smuđa i mekosne pastrmke koje može proizvesti konzumne ribe te vrste.
“Sve te ribe su iz ovih voda, u pitanju je krivolov, a  tvrdim i znam da su ribe zagađene”, ističe naš sagovornik, a u prilogu je i fotografija koju je zabilježio na obali Neretve.

Podsjetimo da u svim našim rijekama, izuzev rijeke Save, po zakonu oba entiteta, dozvoljen je samo  sportsko - rekreativni ribolov, što znači da izlov ribe radi prodaje i stavljanja iste u prodaju predstavlja krivično dijelo. Predviđene su i visoke novčane kazne za fizičko lice koje nedozvoljeno prodaje ribu do  6. 000 KM, za restorane do 25. 000 KM, a za one koji se bave krivolovom do 3. 000 KM.

Stoga bi svaki odgovorni građanin trebao pozvati inspekciju ukoliko primijeti da fizičko lice ili restoran prodaje neku od riba- lipljen, mladica, skobalj, plotica, mren, klen ili riblja marinada koja je miks više ribljih vrsta.

Kako bi spasili barem dio potencijala koji imamo, sjetimo se svi ovih prizora sa početka teksta, prije nego što neodgovorno odbacimo smeće.  

Pridružujemo se i apelu naših sagovornika koji je upućen državi, da pronađe rješenje za prikupljanje plastičnog otpada, koji bi se mogao reciklirati, umjesto što pluta bh. rijekama, te da konačno počnu kažnjavati odgovorne za bilo koji ekološki prijestup.

(BUKA)

Objavljeno u Vijesti

Evropske vlade su saučesnici u sistematskim, nezakonitim i vrlo često nasilnim odbijanjima i kolektivnim protjerivanjima hiljada tražilaca azila u bijedne i nesigurne izbjegličke kampove u Bosni i Hercegovini, nalaz je izvještaja Amnesty Internationala, objavljenog u srijedu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

“Gurnuti do ruba: Nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata duž Balkanske rute” naziv je izvještaja u kojem se detaljno opisuje kako, stavljajući u prvi plan sigurnost na granici a ne usklađenost sa međunarodnim zakonom, evropske vlade ne samo da okreću glavu od zlobnih napada hrvatske policije, nego i finansiraju njihove aktivnosti. Na taj način potiču rastuću humanitarnu krizu na rubu Evropske unije.

Nalazi izvještaja doneseni su na osnovu istraživanja tokom kojeg su iz Amnesty Internationala intervjuisali 94 izbjeglice, migranta i tražitelja azila, uključujući 81 muškarca i 13 žena koji se nalaze u kampovima u Bosni i Hercegovini. Sva devedeset i četiri ispitanika koji su se nalazili u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši su vraćeni, barem jedan put, iz Hrvatske i Slovenije nazad u Bosnu i Hercegovinu.

U izvještaj su uključeni i predstavnici nevladinih organizacija, aktivisti i volonteri kao i zvanične vlasti iz Bosne i Hercegovine i Slovenije kao i predstavnici međunarodnih organizacija.

Neuslovni kampovi i prisilna vraćanja

Trenutno, oko 5.500 žena, muškaraca i djece je zarobljeno u dva bosanska grada na granici sa Hrvatskom, Bihaću i Velikoj Kladuši, žive u nekadašnjim tvornicama bez uslova za osnovne potrebe.

Bosna i Hercegovina im ne može pružiti adekvatnu zaštitu, improvizovani kampovi su nehigijenski, nema tople vode, medicinske pomoći i dovoljno hrane.

Jedna majka iz Afganistana rekla je za Amnesty International: “Nemamo dovoljno hrane da nahranimo cijelu porodicu, posebno djecu. Stalno su gladni”.

Birokratske prepreke, neadekvatna pravna pomoć i ograničeni administrativni kapaciteti znače da je malo vjerovatno da će potencijalnim potražiteljima azila zahtjevi biti procesuirani u Bosni i Hercegovini. Većina ih pokušava nastaviti put dalje ka evropskim zemljama, stoji u izvještaju.

Ovo putovanje nije nimalo lagano. Nakon što su prethodno ušli u EU kroz Grčku i Bugarsku i nakon što su iznevjereni od strane azilantskog sistema u tim zemljama, izlaze iz EU i nastavljaju put kroz Balkan. Kako bi stigli do Slovenije ili Italije gdje počinje bezvizni Šengen sistem, moraju proći kroz guste šume Hrvatske, brze rijeke i u nekim mjestima, kroz aktivna minska polja.

U prvih deset mjeseci 2018. godine, najmanje 12 ljudi se utopilo u nekoj od zemalja Zapadnog Balkana, većinom pokušavajući preći granicu iz Hrvatske ka Sloveniji. Na desetine ljudi umrlo je na druge načine pokušavajući preći neku od granica.

Jedna mlada žena iz Afganistana rekla je za Amnesty International da je, nakon što su vidjeli medvjeda u šumi u Hrvatskoj, žena koja je putovala s njom doživjela spontani pobačaj. “Toliko se prepala da je rodila mrtvorođenče. Bila je u šestom mjesecu trudnoće”.

Oni koji se usude na ovo putovanje često su izloženi namjernim odbacivanjima i kolektivnim protjerivanjima, često praćenim nasiljem i zastrašivanjem na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a sve bez da je njihov zahtijev za azilom uopće razmatran.

Nasilje na granicama

Gotovo svi koji se nalaze u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši su vraćeni u BiH iz Hrvatske i Slovenije i gotovo jedna trećina intervjuisanih za Amnesty izvještaj je doživjela neki oblik nasilja od strane hrvatske policije.

Mnogi su opisivali kako su ih udarali, kako su im uništavali dokumente i krali stvari koje su imali što djeluje kao da je namjerna i sistematska politika hrvatskih vlasti osmišljena kako bi odvratila buduće pokušaje ulaska u zemlju.

Jedan mladić iz Gaze rekao je za Amnesty International šta mu se dogodilo kada ga je, zajedno sa devet drugih, uhvatila policija: “Odvezli su nas na granicu sa Bosnom. Natjerali su nas da jedan po jedan izlazimo iz auta i onda su nas počeli udarati pendrecima”, rekao je.

Također je opisao kako su ih prskali po licu s nečim za šta je on mislio da je papar sprej: “Nisam ništa mogao vidjeti. Oči su me pekle. Onda su nam rekli da idemo i da se više nikada ne vratimo u Hrvatsku”.

Sami iz Alžira rekao je za Amnesty kako su njega i grupu drugih muškarca, jednog po jednog, natjerali da stoje u krugu maskiranih policajaca koji su ih udarali pendrecima i bejzbol palicama. “Onda su nam uzeli novac i telefone i rekli da idemo prema Bosni”, rekao je.

Drugi muškarac je opisao kako im je hrvatska policija uzela obuću, toplu odjeću i vreće za spavanje i kako ih je natjerala da bosi hodaju kilometrima kroz ledeno hladne rijeke i potoke prema granici sa Bosnom. Ovakva vraćanja ka BiH obično su se dešavala tokom noći i u udaljenim dijelovima van regularnih graničnih prelaza.

Oni uhvaćeni u Italiji i Sloveniji su često podvrgavani lančanim odbijanjima, predati hrvatskoj policiji i nasilno protjerani nazad u kampove u Bosni i Hercegovini bez da su njihovi zahtjevi za azil uopšte razmotreni, navodi se u izvještaju.

Kako su optužbe za nasilnim odbijanjima na granicama rasle, hrvatske vlasti su sve više obeshrabrivale javni nadzor njihovih imigracijskih praksi. Pokušaji hrvatski javnih institucija da nadgledaju imigracijske prakse na granici su bivale blokirane a organizacije koje rade na pravima migranata i izbjeglica našle su se na meti vlasti.

Volonteri nevladinih organizacija su uznemiravani, zadržavani u policiji satima bez zvaničnih optužbi i prijećeno im je krivičnim procesima. Ministarstvo unutrašnjih poslova je čak optužilo neke nevladine organizacije da pomažu ljudima u neregularnim ulascima u Hrvatsku. To je imalo negativan učinak za one koji rade na podršci izbjeglicama.

Uskladiti zakone

Ključne preporuke izvještaja Amnesty Internationala u kojem su prikazane prakse prisilnog i nasilnog vraćanja izbjeglica i migranata u Bosnu i Hercegovinu navode da granična policija treba da prestane da koristi silu i zastrašivanja kako bi spriječili izbjeglice i migrante od ulaska u teritoriju Hrvatske.

Dalje, potrebno je efikasno i nepristrasno ispitati navode o prekomjernoj upotrebi sile od strane policije na granicama i poduzeti neophodne mjere protiv počinilaca. Pored toga, navodi se da je potrebnozaustaviti kampanju koja je, kako se čini, kreirana sa namjerom da uznemirava organizacije koje promoviraju prava izbjeglica i migranata, umjesto toga treba im obezbjediti sigurno okruženje za njihov rad.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Amnesty preporučuje da bi zemlja trebala da traži dodatnu finansijsku i tehničku pomoć od EU kako bi poboljšali unutrašnju koordinaciju i kako bi se osigurali da je zemlja bolje pripremljena i da adekvatno reaguje na potrebe izbjeglica i migranata koje prolaze ili ostaju na teritoriji BiH.

Preporuke za Evropsku uniju odnose se na to da je neophodno odlučno pozvati Hrvatsku da obustavi policijsko nasilje na granicama i da koriste prikladne mjere kako bi se osigurala potpuna usklađenost Hrvatske sa međunarodnim i zakonima EU.

Objavljeno u Svijet

Cijenjeni kupci kompanije Almy, posjetite benzinske pumpe Almy u Zenici, Sarajevu i Zavidovićima, natočite goriva u vrijednosti od 30KM i ostvarite popust u iznosu od 50% na kupovinu autotepiha i automirisa u marketima benzinskih pumpi Almy! Akcija traje od 08.03. do isteka zaliha. Birajte najbolje, kompanija Almy!

Objavljeno u PROMO

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine predstavilo je na konferenciji za novinare inicijativu upućenu Vladi Federacije BiH o održavanju tematske i zajedničke sjednice posvećene rasterećenju privrede i poboljšanju poslovnog ambijenta, te tematske sjednice oba doma Parlamenta FBiH o istim temama.

„Tematska i zajednička sjednica Vlade FBiH, odnosno, tematska sjednica oba doma Parlamenta FBiH posvećena rasterećenju privrede i poboljšanju poslovnog ambijenta, bi omogućile predstavnicima nove izvršne i zakonodavne vlasti da dobiju kvalitetne i relevantne informacije koje im mogu biti od presudne koristi u izradi i donošenju zakonskih rješenja“, naglasio je Adnan Smailbegović, direktor UPFBiH.

Predstavnicima medija predstavljena su i 24 nova zakona čije je tekstove pripremilo UPFBiH i uputilo Vladi FBiH, odnosno, Parlamentu FBiH na razmatranje po hitnoj proceduri, kao i šest inicijativa ranije upućenih Vladi FBiH i oba doma Parlameta FBiH, a koje se odnose na direktno uključivanje socijalnih partnera u izradu zakonskih prijedloga.

„Ovih šest inicijativa smo ranije uputili političkim strankama, a sada smo ih dostavili Vladi i Parlamentu FBiH s ciljem da se omogući socijalnim partnerima učešće u izradi i donošenju svih zakona i podzakonskih akata koji su od interesa za poslodavce. Dostavili smo inicijative za izmjene i dopune Poslovnika Vlade FBiH, Poslovnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Poslovnika Doma naroda Parlamenta FBiH kojima želimo osigurati da predstavnik poslodavaca učestvuje, bez prava odlučivanja, u iradi i donošenju zakona koji su interesu poslodavaca. Također smo dostavili primjedbe u formi amandmana na Prijedlog uredbe o procjeni uticaja propisa, inicijativu za izmjene i dopune Pravila i postupaka za izradu zakona i drugih propisa FBiH te zahtjev za formiranje koordinacionog tijela za parafiskalne namete u FBiH“, istaknuo je Mladen Pandurević, direktor UPFBiH.

UPFBiH uputilo je Vladi FBiH i Parlamentu FBiH 24 teksta izmjena i dopuna postojećih ili prijedloga novih zakona, sa zahtjevom da se razmatraju po hitnoj proceduri. „Smatramo da bi usvajanje tekstova zakona koje smo dostavili Vladi i Parlamentu FBiH predstavljalo veliki korak u pravcu rasterećenja privrede i poboljšanja poslovnog ambijenta.“, kazao je Pandurević.

Pet hitnih izmjena i dopuna zakona koje su Vladi i Parlamentu FBiH dostavljene sredinom 2018. odnose se na zakone o zdravstvenom osiguranju, o fiskalnim sistemima, privatizaciji preduzeća, profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljvaju i zapošljavanju lica s invaliditetom i cestovnom prometu. Usvajanjem ovih izmjena i dopuna poslodavcima u FBiH bi u značajnoj mjeri bilo olakšano poslovanje, a ne bi dovelo u pitanje finansiranje budžeta i fondova. Iz UPFBiH su naveli da imaju obećanja da bi već na narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH izmjene i dopune ovih zakona mogle biti razmatrane.

Među 19 prijedloga, UPFBiH je pripremio novi tekst zakona o finansijskom poslovanju, registraciji privrednih društava, stečaju, zaštiti na radu, štrajku, mirnom rješavanju sporova, posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, porezu na dohodak sa analizom, doprinosima sa analizom, porezu na dobit, racunovodstvu i reviziji, federalnim administrativnim taksama i Tarifi federalnih administrativnih taksi te o Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) FBiH.

Također su pripremljene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, Zakona o privrednim društvima, Zakona o privatizaciji, Zakona o fiskalnim sistemima te izmjene Zakona o cestovnom prevozu.

UP FBiH

Objavljeno u Vijesti
Srijeda, 13 Mart 2019 00:00

Danas sunčano, sutra moguć snijeg

Jutros je u našoj zemlji pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama Bosne ima magle ili niske naoblake.
 
Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz postepeno naoblačenje tokom dana. Po kotlinama Bosne sa maglom ili sumaglicom. U večernjim satima ponegdje u Krajini i na zapadu Bosne se očekuje kiša u nižim, a snijeg i susnježica u višim područjima. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevne temperature od 8 do 15 °C.
 
U četvrtak 14.03.2019., jutro pretežno oblačno. Prije podne razvedravanje u Krajini, Posavini, a poslije podne u centralnim područjima Bosne i djelimično u Hercegovini. Krajem dana i u večernjim satima novo naoblačenje sa sjeverozapada. U jutarnjim satima i veći dio prijepodneva u centralnim, istočnim i jugozapadnim područjima Bosne, kao i na istoku i sjeveru Hercegovine sa slabim snijegom ili susnježicom, a u ostatku Hercegovine sa slabom kišom. U Krajini sa kišom i susnježicom u jutarnjim satima. Poslije podne još ponegdje na jugoistoku Hercegovine može biti slabe kiše. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 3 do 8, a dnevne od 5 do 11, na jugu od 8 do 13 °C.
 
U petak 15.03.2019., umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. Povremono slaba kiša ili rosulja je moguća ponegdje u centralnim i istočnim područjima Bosne. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 2 do 7, a dnevne od 9 do 15, u Posavini i Krajini do 18 °C.
 
U subotu 16.03.2019., u Bosni jutro umjereno do pretežno oblačno uz postepeno razvedravanje. U Hercegovini pretežno sunčano. Jutarnje temperature od 1 do 7, na jugu od 4 do 9, a dnevne od 14 do 21 °C.
 
U nedjelju 17.03.2019., sunčano. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu od 7 do 12, a dnevne od 17 do 23 °C.
Objavljeno u Servisne Informacije

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: antena@jelah.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.