Federalna vlada prihvatila je u četvrtak Izvještaj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju poljoprivrede („Zeleni izvještaj“) u Federaciji BiH za 2018. godinu s prijedlogom preporuka.

Ovaj izvještaj sadrži ocjenu stanja i privrednog položaja poljoprivrede, te prijedlog i način provođenja mjera poljoprivredne politike u narednom periodu.

Navedeno je da su u Federaciji BiH u periodu 2017/2018. godina za 7,5 posto smanjene ukupne zasijane oranične površine u jesenjoj i proljetnoj sjetvi u odnosu na prethodni period (2016/2017). Po grupama usjeva u proljetnoj i jesenjoj sjetvi, smanjene su zasijane površine žita za 1,6  posto, krmnog bilja za 6,6 posto, povrtnog za 7,5 posto, dok je kod industrijskog bilja zabilježemo povećanje od 10,1 posto.

Ukupna proizvodnja i ostvareni prinosi voća u 2018. godini, u odnosu na prethodnu, uvećani su skoro kod svih vrsta, osim kajsije gdje je zabilježeno smanjenje za 42,7 posto ostvarenih prinosa.  Uvećanje ukupne proizvodnje rezultat je uvećanja prosječnih prinosa po mjernoj jedinici, čemu su doprinijeli povoljni klimatski uvjeti u pojedinim fenofazama razvoja u odnosu na 2017. godinu.

Kad je riječ o jagodastom i bobičastom voću, u 2018. godini su u odnosu na prethodnu povećane površine pod malinama  za 10,5 posto, borovnicom za 26 posto, dok su ostale vrste ostale na nivou prošlogodišnjih.

I sjemenska proizvodnja u Federaciji BiH, nakon dužeg nepovoljnog perioda bilježi rast. Proizvodnja sjemena strnog žita je povećana na 3.979,7 tone u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 2.499,8 tona.

U animalnoj proizvodnji u prošloj godini smanjen je broja goveda sa 211.875 u 2017. godini na 207.194. Povećan je broj muznih grla i tovnih junadi, mada je proizvodnja mlijeka blago smanjena.

Neznatno je povećan broj ovaca sa 458.444 u 2017. na 459.619 u prošloj godini, a broj koza smanjen sa 30.084 na  28.844. Smanjen je i ukupan broj svinja sa 91.400 u 2017. godini na  86.427 u prošloj.

Povećani su broj pčelinjih zajednica, proizvodnja meda po zajednici i ukupna količina meda.  Ukupno je prošle godine bilo 232.975 pčelinjih zajednica, a proizvedeno 2.138 tona meda, što je značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu kada je bilo 225.983 zajednica i proizvedena 1.351 tona meda.

Broj peradi u Federaciji BiH je u prošloj godini povećan u odnosu na 2017. godinu, kao i broj koka nosilja, a oblasti akvakulture ostvareno je povećanje proizvodnje od oko 10 posto.

Proizvodnja prehrambenih proizvoda ostala je skoro na istom nivou, osim proizvoda od voća i povrća gdje je ostvarena proizvodnja 3,5 puta veća. Ovo povećanje se uglavnom odnosilo na proizvodnju sokova od voća i povrća privrednog društva Stanić Beverages d.o.o. Kreševo koje je imalo enormno povećanje proizvodnje.

Proizvodnja duhanskih prerađevina (cigarete, duhan za pušenje i slično) smanjena je za više od 30 posto, a cigareta za čak 45 posto.

U Registru poljoprivrednih gazdinstava (RPG) i Registru klijenata (RK) Federacije BiH do 7.12.2018. godine ukupno je bilo registrovano 78.261 poljoprivrednih gazdinstava, od čega je 74.545 porodičnih i 3.716 pravnih subjekata i obrta.  Ukupno je evidentirano 144.2213 članova u porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima i 20.545 zaposlenih u pravnim subjektima i obrtima.

U Preporukama koje su sastavni dio izvještaja je, između ostalog, navedeno da treba obezbijediti veća budžetska sredstva za poljoprivredu i prehrambenu industriju u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju u iznosu od tri do šest posto ukupnih prihoda i primanja Budžeta Federacije BiH, kao i u skladu sa Srednjoročnom strategijom razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH za period 2015.-2019. godina.

Kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede su zadužena da u okviru svoje nadležnosti iniciraju donošenje karti upotrebne vrijednosti i programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem za one općine koje to još uvijek nisu učinile.

„Zeleni izvještaj“ za 2018. godinu, s prijedlogom preporuka, bit će dostavljen Parlamentu Federacije BiH.

Muftija zenički hfz. dr. Mevludin ef. Dizdarević je u svom uredu u Zenici upriličio prijem za humanitarce iz Zenice Harisa Hećimovića i Aldina Kajmakovića, koji posljednjih osam godina uspješno provode humanitarne akcije u Bosni i Hercegovini i Africi.

Početna ideja simbolične pomoći ugroženima, nakon osam godina prerasla je u humanitarnu aktivnost značajnih razmjera.

Pored pomoći velikom broju siromašnih porodica u Africi, vlastitim sredstvima i uz pomoć prijatelja pomogli su izgradnju čak 2.200 bunara i 25 džamija u Obali Slonovače, Gvineji Bisao, Gambiji, Gani, Nigeriji, Maliju i Togu.

Istovremeno provode humanitarne akcije i u domovini Bosni i Hercegovini. Muftija zenički zahvalio se gosp. Hećimoviću i gosp. Kajmakoviću na izvanrednoj požrtvovanosti i posvećenosti humanoj misiji, ističući spremnost za učešće u zajedničkim projektima.

Ceremonija početka radova na probijanju tunelu Zenica biće upriličena u ponedjeljak, 9. decembra 2019. godine u 12 sati na gradilištu tunela Zenica u mjesto Ponirak.

Ugovor za izgradnju autoputa na poddionici Ponirak – Vraca potpisan je 1. avgusta 2019. godine sa domaćom kompanijom Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo.

Na ovoj poddionici najznačajniji je objekat tunel Zenica dužine 2.475 lijeva cijev i 2.420 metara desna cijev, prenosi "Radiosarajevo.ba".

Vrijednost ugovora za izgradnju tunela Zenica iznosi 59.408.825,00 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske investicione banke (EIB) u visini 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 9 miliona evra u okviru Agende za povezivanje preko investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Takođe, u sklopu Agende za povezivanje preko investicionog okvira za Zapadni Balkan dodijeljena su sredstva i za poddionicu Tunel Zenica – Donja Gračanica, a sredstva su osigurana putem Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 12 miliona evra.

Izgradnjom ovih dionica biće omogućen bolji pristup manjim gradovima, poboljšanje bh. turističke rute i unapređenje trgovinskih tokova između zemalja regiona što će pozitivno uticati na ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Projekati predstavljaju važan korak ka integraciji regije Zapadnog Balkana u okviru Agende povezivanja (Conectivity Agenda) koju je Evropska unija pokrenula 2015. godine i u skladu je sa Strategijom Evropske komisije za Zapadni Balkan.

Elvir Hambašić iz Ulišnjaka kod Maglaja već 12 godina vrlo uspješno se bavi obradom drveta na tradicionalan način i tako izdržava peteročlanu porodicu.

Drvorezbarstvo je porodični posao Hambašića, a Elviru pomaže supruga Sanida i djeca, srednjoškolci, Amar i Irma, svi osim petogodišnje Amne. U svojoj radionici Elvir i dalje izrađuje bosanske sobe, ukrasne predmete, peškune, škrabije, rahle za kupce iz Bosne i Hercegovine, ali i iz cijelog svijeta. Ali, u posljednje vrijeme tražio je novi izazov i tako se rodila ideja da ram za bicikl izradi od vrlo kvalitetnog orahovog drveta. „Ideja se rodila jer sam tražio nešto interesantno i novo osim drvorezbarstva. Na internetu sam vidio nešto slično, pa sam dlučio da i sebi napravim takvo jedno biciklo. Bicikl sa ramom od orahovog drveta izaziva veliko interesovanje u gradu, pa me građani stalno zovu da se slikaju“, ispričao nam je Hambašić.

Ram od orahovine, ostalo Shimano

Sam ram za bicikl je od orahovine, a ostalo su dijelovi vrlo kvalitetnog japanskog bicikla 'Shimano'. „Prema jednom drugom biciklu izradio sa ram, a mnogo računa sam vodio o dimenzijama i samom razmjeru. Bicikl je sa 21 brzinom, odlično je za brdske vožnje, a teško svega 12 kilograma. Kada ga vozim imam osjećaj da lebdim“, kazao nam je Elvir. Inače, zainteresovanih za izradu sličnog bicikla već ima, mada se, kako sam Elvir kaže, radi o malo skupljem projektu. Ali, nema sumnje, ko god bude imao slično biciklo, osjećaće se zaista posebno.

(N.Br./maglaj.net)