Općina Tešanj se ponosi na program nagrade za poslovne ideje mladih koji provodi lokalna administracija, kazao je za poslovni portal Akta.ba Ismar Alagić, direktor TRA Agencija za razvoj općine Tešanj.

Za ovu namjenu na godišnjem nivou se prema njegovim riječima izdvoji iznos od 80.000 KM, a sam instrument podrške postoji već nekoliko godina, tako da su osim novih firmi pozdržane i firme osnovane od mladih ljudi u zadnje tri godine koje su već ranije bile učesnice navedenog programa.

„Ovo je dobra praksa koju treba nastaviti“, smatra Alagić, napominjući kako je TRA Agencija za razvoj općine Tešanj ponudila usluge mentoringa za nove firme početnike osnovane od strane mladih preduzetnika.

Sve navedeno svakako ide u prilog zadržavanja mladih i kvalitetnih kadrova u Tešnju.

Alagić kaže kako i u Tešnju postoji pozitivan trend odlaska mladih. Prema zvaničnim podacima sa područja općine Tešanj je u periodu 2013-2019. godina otišlo 521 lice ili 152 porodice.

„Prema posljednjim podacima na području općine je 726 lica zaposleno koji nemaju prebivalište na području naše lokalne zajednice. Ovo nas dovodi do zaključka da su trendovi ipak pozitivni, posebno imajući da prirodni priraštaj u Tešnju iznad prosjeka u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Kroz svoj rad i usluge koje pruža TRA Agencija potičemo inovativne, konkurentne i biznise utemeljene na korištenju digitalnih tehnologija i izvozno orijentisane kroz usluge mentoringa koje pružamo od strane četiri naša uposlenika koji su prošli obuku za pružanje usluga malim i srednjim preduzećima kroz program koji je osmišljen od strane Japanske agencije za međunarodnu saradnju“, rekao je Alagić, te naglasio kako je  Centar za pružanje usluga poslovne izvrsnosti koji djeluje u okviru TRA Agencije strateški resurs koji mladim preduzetnicima nudi pristup modernim tehnologijama i specijalizovanim programima obuke.

„Podrška smo i u namjerama da se sagleda opravdanost uspostave Tehnološkog centra u Tešnju koji bi bio dodatni zamajac daljem ekonomskom razvoju lokalne zajednice, pa i šire“, zaključio je Alagić.

Ukoliko sljedeće sedmice resorna ministarstva na nivou BiH i entiteta ne riješe problem izvoza junećeg mesa i tovne junadi iz BiH, farmeri iz oba entiteta blokiraće granice BiH i obustaviti uvoz junećeg mesa u BiH.

Ovo su juče "Nezavisnim" potvrdili predstavnici entitetskih poljoprivrednih udruženja te uzgajivača iz RS.

Sljedeće sedmice zakazan je sastanak predstavnika poljoprivrednih entitetskih udruženja, uzgajivača i resornih ministara u Bijeljini kako bi se iznašle mogućnosti da se riješi problem izvoza, odnosno otkupa tovne junadi i junećeg mesa.

Prema podacima koje imaju udruženja, u RS u ovom momentu ima 8.000-9.000 grla tovne junadi koja su bila uzgajana za izvoz u Tursku, ali zbog nefunkcionisanja sporazuma sa tom zemljom, ta grla su prerasla i to predstavlja ogromne gubitke za farmere.

Iako Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, pozdravlja odluku o interventnom otkupu junadi koju je donijela Vlada RS, on ipak ističe da je to samo djelomično gašenje požara, koje neće riješiti problem i spasiti farmere od gubitaka.

"To je mjera - daj šta daš", ističe Marinković za "Nezavisne".

Dodaje da, s obzirom na otvorenost granica u BiH i nekontrolisan uvoz, farmeri već imaju hronični problem sa pojavom tržišnih viškova kada su u pitanju tovna junad i tovne svinje. Sve to, kako ističe, ponavlja se iz godine u godinu, te su poljoprivrednici apelovali na nadležne u BiH da uvedu zaštitne mjere, za šta, podvlači, postoji opravdanje na terenu.

"Situacija je alarmantna. Oko 8.000-9.000 grla junadi za isporuku bilo je spremno prije dva-tri mjeseca, te su sada u fazi da su farmeri svakako na gubitku", kaže Marinković i dodaje da ukupne procjene govore da trenutno ima oko 20.000 bikova spremnih za isporuku.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, za "Nezavisne" kaže da očekuje da se u prvoj polovini novembra riješi problem sa izvozom u Tursku.

"Mi smo sa svoje strane sve uradili. Čekamo tursku stranu, koja treba da riješi neke tehničke detalje. Vjerujem da će to biti okončano ubrzo", kazao je Šarović.

Sa druge strane, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ističe da ministar Šarović zaobilazi istinu.

"Sporazum sa Turskom jeste potpisan, ali samo o interventnom izvozu od 3.000 tona, a prvobitni sporazum s početka godine je bio 15.000 tona. I to se nije realizovalo, jer nema vlasti, parlament ne zasjeda i nema ko da ratifikuje sporazum. Došli smo u situaciju da se mora interventno djelovati, a ni to nije donijelo ništa, jer je veći dio bikova prerastao. To više nisu bikovi, nego volovi", ističe Bićo i pojašnjava da je u FBiH dosta bolja situacija, jer većina mesa ode na domaće tržište.

"U RS su ljudi uložili ogromna sredstva. Bik koji stoji svaki dan gubi na vrijednosti, a ogromne troškove pravi proizvođaču", ističe Bićo.

Najavljujući sastanak u Bijeljini kaže: "Ako ovaj problem ne riješi vlast, riješićemo mi, izaći ćemo na granice i zaustaviti uvoz."

Savo Bakajlić, predsjednik Saveza uzgajivača RS, za "Nezavisne" objašnjava da na području Semberije ima 6.000-7.000 grla tovne junadi, od kojih je već pola prestarilo, a pola je već stiglo na tržište.

"Što se tiče izvoza u Tursku, ponavljamo isto od maja i Šarović to veoma dobro zna. Samo su nam obećanja ostala. Sve koči i neformiranje Savjeta ministara, oni prebacuju loptu jedni na druge, a mi smo u velikom problemu. Bez obzira na tehnički mandat, Savjet ministara može na tri mjeseca da obustavi uvoz junećeg mesa u BiH iz okruženja, tako da pokušamo učiniti da se potroši ovo što je domaće proizvodnje", ističe Bakajlić, koji takođe najavljuje mogućnost radikalnih mjera.

"Ukoliko se ovo ne riješi iduće sedmice, mi ćemo najvjerovatnije na ulicu i na granice kako bismo obustavili uvoz", poručio je Bakajlić.

Na 34. međunarodnoj naučnoj olimpijadi projekata “MOSTRATEC” koja je održana u Brazilu, predstavljeno je 700 projekata iz cijelog svijeta. Lamija Balić, studentica Burch univerziteta, bila je jedina predstavnica iz Bosne i Hercegovine.

Lamija Balić, nekada učenica Richmond Park koledža, danas studentica prve godine Odsjeka za arhitekturu Internacionalnog Burch univerziteta, otputovala je u Brazil i predstavila svoj projekat zaštite okoliša sa temom ,, Biolution for Pollutionˮ na 34. međunarodnoj naučnoj olimpijadi projekata “MOSTRATEC”.

Ideja, na kojoj je intenzivno radila četiri godine, odnosi se na pravljenje bioplastike koja je po svom sastavu znatno drugačija od prave plastike. Naime, bioplastika koju je Lamija napravila izrađena je od prirodnih materijala koji se brže razgrađuju u zemlji, te ovu plastiku čine manje štetnom za prirodu, biljke i životinje. Da bi postigla čvrstoću i fleksibilnost ovog proizvoda, Lamija je koristila biljni glicerin, krompirov škrob uz dodatak prirodnih aditiva.

Nakon osvojenog zlata na BOSEPO takmičenju, Lamija je ovom jedinstvenom idejom osvojila dvije nagrade na olimpijadi u Brazilu, bronzanu medalju za ideju zaštite okoliše i medalju za najbolje osmišljen projekat na nivou svih projekata.

Na pitanje kako doživljava ovaj uspjeh i koji je njen krajnji cilj, Lamija vrlo skromno, ali ponosno odgovara:

„Vrlo sam sretna što je moja ideja zapažena  i na međunarodnom nivou. Smatram da trebamo svojim stavom i idejama promijeniti svijest ljudi i zaštititi našu okolinu. Posebno me raduje činjenica što sam imala priliku da, kao jedina predstavnica iz BiH, predstavim prije svega svoju zemlju i pokažem da mladi ljudi u našoj zemlji imaju mnogo potencijala. Posebno sam zahvalna svojoj mentorici prof. Azri Ahmić koja je pomno pratila moj rad kao i sponzorima koji su mi omogućili odlazak u ovu egzotičnu zemlju.ˮ, kaže Lamija.

Veliko je zadovoljstvo imati mlade, nadarene i uporne ljude u akademskoj zajednici IBU-a koji žele aktivno učestvovati  sa ciljem doprinosa u izgradnji boljeg i zdravijeg društva, saopšteno je iz Burch univerziteta.

U organizaciji Bošnjačkog vijeća Crne Gore, u Podgorici je večeras održana promocija Rječnika bosanskog jezika, autora prof.dr. Dževada Jahića, javlja Anadolu Agency (AA).

U prepunoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" publici su predstavljene edicije 8. i 9. toma enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika.

Govoreći o Rječniku bosanskog jezika, profesor književnosti Suljo Mustafić kazao je da je jezik sredstvo povezivanja svih pripadnika jednog naroda.

"Jezička kultura svakog pojedinca predstavlja ogledalo njegove kulture. Jezik nije privatno blago, već opšte dobro. On mora biti razumljiv svima i iznad je svakog pojedinca. Temeljnu izgradnju jezika predstavljaju rječnici. Bosanski jezik je danas realna, popisna, statistička norma u Crnoj Gori. Nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, tokom 2007. je donesen Ustav, a u članu 13 Ustava se navodi da je u upotrebi i bosanski jezik. Ukupan broj pripadnika ove jezičke zajednice u Crnoj Gori je 37.000, koliko se iskazalo da govore na ovom jeziku", kazao je Mustafić.

Da se postojanje jednog jezika ne može negirati kao što se to radi danas, kazao je Emir Zlatar.

"Prvi pisani dokument na bosanskom jeziku je Povelja Kulina bana, a čak su i njega pokušali predstaviti da je hrvatski, srpski. To je dokument napisan 1189. godine. Imate naroda bez država, ali nema naroda bez jezika", kazao je Zlatar.

Autor izdanja Rječnika bosanskog jezika Dževad Jahić, kazao je da je nad svim principima jezika, princip jezičkih sloboda, prava na vlastitu riječ, prava na svoj kulturni identitet.

"Jezik je od svih svojih osobina, prije svega, istorijska pojava, on u sebi čuva i pohranjuje u sebi ono što je bilo prije stotinu, dvije stotine ili hiljadu godina. Meni je posebno drago da smo u Podgorici u situaciji da promovišemo rječnik, bogatstvo jednog jezika. Mi ne možemo nazvati svoj jezik tuđim imenom. To je naučni pristup, i to je pristup ljudi koji istražuju pojave“, kazao je Jahić.

O rječniku je govorila i profesorica Tatjana Đurišić-Bečanović.

Večerašnjem skupu prisustvovao je veliki broj zainteresovane publike. Prisustvovali su i između ostalih Rafet Husović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Branimir Jukić, ambasador BiH u Crnoj Gori, Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva Vlade Crne Gore, Mirsad Džudžević, predsjednik Bošnjačkog vijeća Crne Gore, brojni poslanici, predstavnici akademske zajednice, javne ličnosti.

(AA)

Nezakonito i nasilno vraćanje tražitelja azila i migranata iz Hrvatske trebalo bi je diskvalifikovati iz ulaska u Schengensko područje, kaže se u izvještaju HRW-a.

Jedna od vodećih međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava kaže da se Hrvatska ne smije pustiti u zonu putovanja bez granica Evropske unije zbog svog postupanja prema migrantima koji u tu zemlju dolaze iz susjedne Bosne i Hercegovine, prenosi Anadolu Agency (AA).

U izvještaju objavljenom u petak, Human Rights Watch (HRW) kritikovao je Evropsku komisiju, jer je prošlog mjeseca poručila da je Hrvatska spremna da se pridruži takozvanom Schengenskom području.

"Nezakonito i nasilno vračanje tražitelja azila i migranata iz Hrvatske trebalo bi je diskvalifikovati iz ulaska u Schengensko područje. Potez Evropske komisije šalje poruku da ozbiljna kršenja ljudskih prava nisu prepreka za pridruživanje Schengenu", ističe se između ostalog u izvještaju HRW-a.

Iz Hrvatske za sada nije bilo reakcija na izvještaj HRW-a. Hrvatski zvaničnici ranije su negirali optužbe o zlostavljanju, koje su iznosili migranti i organizacije za ljudska prava.

(AA)

Sud u New Yorku odlučio je da američki predsjednik Donald Trump mora platiti dva miliona dolara na ime podmirenja tužbe prema kojoj je zloupotrijebio sredstva iz svoje humanitarne fondacije za poticanje političkih i poslovnih interesa.

Sutkinja Saliann Scarpulla potpisala je i sporazum o zatvaranju Trumpove fondacije i raspodjeli preostalih sredstava od približno 1,7 miliona dolara drugim neprofitnim grupama, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.

Fondacija produžetak biznisa i kampanje
Glavna tužiteljica u New Yorku Letitia James podnijela je prošle godine tužbu protiv Trumpa i njegove porodice tvrdeći da su nezakonito vodili fondaciju kao produžetak njegovog biznisa i predsjedničke kampanje.

Tražila je da Trump vrati otprilike 2,8 miliona dolara.

Američki predsjednik istovremeno se suočava s optužbama da je zloupotrijebio položaj jer je, navodno, vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pomogne u istrazi o sinu bivšeg potpredsjednika SAD-a Joea Bidena, vodećeg predsjedničkog kandidata Demokratske stranke na izborima 2020. i Trumpovog glavnog protivkandidata na tim izborima.

Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država pokrenuo je istragu za opoziv Trumpa.

(Al Jazeera)