Članak je filtriran: Petak, 04 Oktobar 2019
Subota, 05 Oktobar 2019 00:00

Dijaspora šalje sve više novca u BiH

U prvih šest mjeseci ove godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 1,32 milijarde KM u BiH, što predstavlja povećanje od dva odsto u odnosu na isti period prošle godine, podatak je Centralne banke BiH, dok stručnjaci smatraju da se još toliko unese neregistrovanog novca, mimo bankovnih računa.

“Razlozi povećanja novčanih doznaka iz inostranstva su bolje imovno stanje ljudi koji su odranije u dijaspori, te sve veći broj migranata iz BiH u inostranstvu koji počinju dostavljati novac u domovinu”, kažu u Centralnoj banci BiH.

Oni dodaju da su u 2017. godini novčane doznake iz inostranstva iznosile 2,65 milijardi KM, a u 2018. godini 2,7 milijardi KM.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da je procjena da je iznos novca koji se unosi bez registracije, mimo bankovnih računa, što Centralna banka BiH ne može evidentirati, identičan ili veći.

“To se ne može definitivno znati, ali pretpostavljam da je identičan iznos neregistrovanog novca, mimo bankovnih računa, koji se unosi u BiH, pa tako da bi količina pristiglog novca iz dijaspore mogla biti skoro duplo veća”, kaže Čavalić za banjalučke Nezavisne novine.

On je rekao da postoji nekoliko razloga za više pristiglog novca iz dijaspore, ali da treba uzeti u obzir da je generalno tendencija povećanja bh. dijaspore.

“Ako se uzmu u obzir trendovi zadnjih pet godina odlaska ljudi vani, znači da se u vašoj okolini povećava broj ljudi koji spada u kategoriju dijaspore i posljedično je da šalju više novca. Sa druge strane, olakšavaju se finansijski tokovi, odnosno mogućnosti da se izvrše novčani transferi, odnosno doznake”, rekao je Čavalić.

Čavalić kaže da je očigledno da najviše novčanih sredstva od dijaspore stiže iz Njemačke, te da je aktuelna nova dijaspora koja se formira shodno odlasku, prije svega mladih i visokokvalifikovanih koji se zapošljavaju u Njemačkoj.

Dodao je da je od početka ove godine došlo do usporavanja njemačke ekonomije, te da će se u narednom periodu vidjeti kako će se to odraziti i na građane u BiH.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže da posljednjih nekoliko godina postoji trend rasta odlaska ljudi u inostranstvo, a prognoze su da će se i u 2020. godini nastaviti odliv radne snage, pa da će u skladu s time rasti i količina novca koja se pošalje u BiH.

“Činjenica je da dijelovi porodica tih ljudi ostaju u BiH, te im oni šalju novac kako bi mogli sebi da obezbijede ovdje stvari koje su potrebne za život. Smatram da će zahvaljujući tome novčane doznake iz inostranstva rasti u narednim godinama. To je proces koji mi ne kontrolišemo i ne možemo uticati na njega, on je stalan i nezaustavljiv, tako da radna snaga curi u kontinuitetu”, kaže Radivojac.

On kaže da dio građana BiH svoje budžete dopunjava novcem iz inostranstva i živi od njega, a koji im šalje brojna dijaspora.

Naglasio je da je, pored 1,32 milijarde KM poslane u prvih pola godine na račune, ta količina novca veća i za 40 odsto jer se novac unosi u gotivini bez registracije.

“Ljudi iz zemalja poput Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, koje su geografski blizu, dolaze u BiH najmanje svaki drugi vikend i donose novac, a dokaz tome su ogromne gužve na granicama BiH na početku i kraju vikenda”, smatra Radivojac.

Dodao je da od ovoga i državni budžeti imaju korist kroz sistem PDV-a, jer taj novac odlazi u potrošnju u zemlji.

Objavljeno u Ekonomija

Zbog povoljnih kamatnih stopa na tržištu kapitala dobojska Gradska uprava je odlučila da svoja dugovanja refinansira novim kreditom od 15 miliona KM, a dio tog novca biće iskorišten i za kapitalna ulaganja.

"To je nešto što je uradio i grad Banjaluka, mi smo sagledali njihovu odluku. Ono što mogu reći jeste da su sada kamatne stope dosta povoljnije, i mi smo uzeli refinansiranje starih kredita, tako da na taj način ćemo dobiti manju kamatnu stopu, imaćemo manje otplate, tj. uštede u budžetu, i treća stvar je da grad Doboj će biti ispod deset odsto zaduženosti. Svakako, mi smo u okvirima i do sada bili, zakon je propisao tačno i decidno da ne možemo preći 18 odsto, ali na ovaj način bićemo ispod deset odsto", izjavio je gradonačelnik Boris Jerinić.

Od 15 miliona KM, za izmirivanje dugovanja starih kredita biće izdvojeno 12,5 miliona KM.

"Mi ćemo na godišnjem nivou da uštedimo nešto malo manje od dva miliona, to je jedna stvar koja je pozitivna, a onih 2,5 miliona, tačnije 2.340.000 će se iskoristiti za kupovinu stanova, poslovnih prostora i garaža, a tu prvenstveno mislimo i na mlade bračne parove, na kupovinu stanova za njih", navodi Jerinić.

Novo kreditno zaduženje podržala je većina odbornika u lokalnom parlamentu, a Slobodan Vasiljević iz PDP-a, iako je na skupštinskom zasjedanju pozitivno govorio o kreditu, na kraju je ipak glasao protiv.

"Ako usvojimo budžet sa nešto više od 35 miliona, a imamo na kraju godine rebalans u iznosu od 55 miliona, i tih 20 miliona razlike, nepunih doduše, odnose se na kreditna zaduženja, a izvorni poreski prihodi padaju, onda naravno da svako kreditno zaduženje ne može biti podržano, i nisam podržao jer ono ide uglavnom na otplatu nekakvih prethodnih obaveza iz godina 2018, 2017. i tako dalje", rekao je Vasiljević.

Prije mjesec dana odbornici su takođe usvojili odluku o kreditnom zaduženju, a taj novac je predviđen za infrastrukturne projekte, a ni privreda, obećava gradonačelnik, neće biti zapostavljena.

"Imaćemo mogućnosti da kroz neke sljedeće aranžmane pomognemo privredi, i to je opredjeljenje grada. I već smo počeli, Gradska uprava intenzivno radi na proglašenju opšteg interesa na zadružnoj zemlji u Rudanci. A želja nam je da tamo što prije izgradimo industrijsku zonu koja će biti po mjeri Doboja jer postajemo raskrsnica svih autoputeva u BiH, i to je prednost grada. Ima dosta ljudi koji su zainteresovani da dođu i investiraju u Doboj", uvjerava Jerinić, te podsjeća da je njegov sugrađanin ministar privrede i preduzetništva u Vladi RS.

(Nezavisne)

Objavljeno u Doboj

Federalna vlada je usvojila informaciju o realizaciji Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2019. godinu i zadužila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da nastavi obradu i odobravanja zahtjeva do iznosa planiranih po pojedinim pozicijama u ovom programu. Također ga je zadužila da joj predloži preraspodjelu planiranih sredstava u okviru odobrenog Programa za 2019. godinu, ili smanjenje novčanih podrški po jedinici mjere, nakon što stignu svi zahtjevi, priopćeno je u četvrtak iz federalne vlade. Analizirajući dosad pristigle prijave, Federalno ministarstvo je u prilici da procijeni maksimalno potrebna sredstva za realizaciju modela poticaja proizvodnji, izuzev za poticaje proizvodnji kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, te proizvodnji ribe, za koje su predviđeni iznosi prema realizaciji u 2018. godini.

Međutim, ova projekcija i analiza ne može utvrditi precizan prijedlog preraspodjele planiranih sredstava u okviru modela poticaja proizvodnji zbog nemogućnosti obuhvata svih proizvodnji kroz obrazac P-1, kao ni zbog odredbe o maksimalnoj novčanoj podršci od 6.000 KM godišnje za fizičke osobe. Također je prethodnih godina uočeno da sve pojedine prijave na Obrascu P-1 ne rezultiraju podnošenjem zahtjeva za novčanu podršku, stoji u priopćenju. Federalno ministarstvo je ranije dostavilo informaciju o kontrolama nerealiziranih zahtjeva novčanih podrški iz prethodnog razdoblja, a Vlada FBiH je na 181. sjednici održanoj 30.5.2019. godine zadužila ovo ministarstvo da isplati nerealizirane zahtjeve planirane Programom novčanih podrški za 2019. godinu, za koje će Federalna uprava za inspekcijske poslove i nadležne županijske inspekcije  izvršiti naknadnu kontrolu.

Zatraženo je, navode, od županijskih ministarstava i inspekcijskih organa da, prilikom dostavljanja zahtjeva za poticaje za proizvodnju kravljeg mlijeka za treći kvartal 2019. godine, uz obaveznu prateću propisanu dokumentaciju, dostave i zapisnik nadležne županijske poljoprivredne inspekcije o izvršenom inspekcijskom nadzoru za proizvodnju kravljeg mlijeka za treći kvartal ove godine, sa osvrtom na proizvodnju kravljeg mlijeka u istom periodu prošle godine. Bez ovih zapisnika, zahtjevi neće biti realizirani, već će Federalnoj upravi za inspekcijske poslove biti upućen zahtjev za inspekcijski nadzor, pa će realizacija zahtjeva čekati okončanje ovih nadzora. Ovo, tvrde, vrijedi i za zahtjeve za poticaje za uzgoj rasplodnih ovaca u 2019. godini, s tim što, u ovom slučaju, uz zapisnik nadležne kantonalne poljoprivredne inspekcije o izvršenom inspekcijskom nadzoru za 2019. godinu, moraju biti dostavljeni i osvrti na 2017. i 2018. godinu. Konačan ishod kontrola od strane nadležnih županijskih tijela biti će poznat nakon dostavljanja svih zahtjeva za novčane podrške u 2019. godini, priopćeno je iz Vlade Federacije BiH.

(Bljesak.info)

Objavljeno u Vijesti

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.